Planeta

Pobjeda Vajnstinovih žrtava i pokreta MeToo

Foto: Tanjug/AP Photo/Seth Wenig

Osuđujuća presuda holivudskom mogulu Harviju Vajnstinu (Harvey Weinstein) predstavlja pobjedu žrtava njegovih seksualnih napada, ali i pokreta MeToo s mogućim dalekosežnim posljedicama promjene ravnoteže moći između bogatih i uticajnih seksualnih predatora i njihovih žrtava, pišu svjetski mediji.

Nada za budućnost

Odluka porote u ponedjeljak je jedinstveni trenutak pokreta MeToo – objava da svaki muškarac koji je seksualno uznemiravao žene na radnom mjestu, bez obzira na njegove privilegije ili prestiž, može odgovarati, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post) u uredničkom komentaru.

Holivudski mogul je, ističe list, tokom skoro tri decenije koristio novac i uticaj da seksualno uznemirava i kriminalno zlostavlja desetine i desetine žena, i dosad se izvlačio zato što su se mnogi plašili njegove moći ili željeli njegove usluge, pa su skretali pogled.

Poslije šest nedjelja suđenje i pet dana promišljanja, porota je osudila Vajnstina po dvije tačke – za silovanje glumice Džesike Man (Jessica Mann) u hotelu na Menhetnu 2013. i za seksualni napad na bivšu asistentkinju produkcije Mili Halei (Haleyi) u njegovom stanu u Njujorku 2006.

Porota ga je oslobodila za najteže tačke optužnice za predatorski seksualni napad koje su mogle da mu donesu doživotnu kaznu zatvore, ali to, kako ocjenjuje Vašington post, ne umanjuje značaj pravde u slučaju koji je bio opterećen složenim pravnim pitanjima, kao i društvenim i političkim tonovima.

Tužioci nisu imali forenzičke dokaze ili izjave svjedoka o tim napadima, već su se oslanjali na mučna svjedočenje šest žena kako je Vajnstin koristio svoj uticaj i obećanja o filmskim ulogama da ih prinudi na degradirajuće seksualne susrete.

Uočljivo je, pa i ohrabrujuće, ističe američki list da je porota vjerovala Man i Halei, odbacujući pozivanje odbrane na stare mitove o žrtvama seksualnih napada koji dovode u pitanje njihove izbora i ponašanja.

Porota je izgleda razumjela da traume seksualnih napada mogu rezultirati u različitim reakcijama i ponašanjima i da je psihološka moć koju je Vajnstin koristio da eksploatiše svoje žrtve realna i opasna kao i svako oružje, istakao je Vašington post i izrazio nadu da će hrabrost žena koje su iznijele svoje priče na suđenju, osnažiti i druge žrtve, kao i da će odvratiti sljedećeg muškarca koji misli da može koristiti svoju moć za napad i zlostavljanje žena na radnom mjestu.

Promjena ravnoteže moći

Davno zakasnjela presuda Vajnstinu, koja mu može donijeti najmanje pet godina zatvora, pokazala je kako je zlostavljače teško privesti pravdi, posebno kad su bogati i moćni, kako je MeToo promijenio američki život i koliko društvo još treba da uradi, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times) u uredničkom komentaru.

Vajnstinov slučaj ukazuje na prepreke u uspješnom procesuiranju nasilnika i bile su potrebne decenije istrajnosti žrtava, advokata, novinara i tužilaca da se holivudski producent privede odgovornosti, ističe list, podsjećajući da je tužilac na Menhetnu je 2015. odbacio kredibilne optužbe protiv Vajnstina i djelovao tek kasnije kada su desetine žene u javnosti izašle sa svojim optužbama.

Vajnstinovi tužioci su uspjeli da probiju uobičajene prepreke u mnogim slučajevima seksualnih napada poput manjka materijalnih dokaza ili svjedočenje, ali su, ističe njujorški list, prevazišli još fundamentalniju prepreku – bazično nepovjerenje u žene koji iznose tvrdnje o seksualnim napadima.

Žene su internalizovale tu poruku nepovjerenja, ukazuje Njujork tajms, navodeći da uprkos poruci MeToo, velika većina žrtava seksualnih napada, po nekim procjenama više od tri četvrtine, nikada ne prijave vlastima svoje napadače, pošto se mnoge osjećaju posramljene kao da je napad njihova krivica, dok neke imaju malo vjere u pravosudni sistem koji redovno ignoriše svjedočenje žrtava.

Vajnstinova pravna zastupnica je rekla da je njen klijent prosto “meta cilja i pokreta”. To je tačno, ističe list, jer je cilj da se seksualni nasilnici privedu pravdi, a pokret je nacionalna promjena u svijesti o tim zločinima koja se pojavila velikim dijelom zbog otkrića Vajnstinovog ponašanja. Presuda Vajnstinu, takođe znači i da se neka mjera pravde može ostvariti i da je ravnoteža moći između seksualnih predatora i njihovih žrtava počela da se mijenja.

Kraj doba nekažnjavanja za seksualno nasilje

Presuda Vajnstinu mogla bi ohrabriti druge žrtve seksualnog nasilja da istupe, ali i tužioce koji razmatraju slične slučajeve, kažu pravni stručnjaci, iako je porota oslobodila holivudskog producenta po tri od pet tačaka optužbe, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Presuda po dvije manje tačke može djelovati samo kao djelimična pobjeda tužilaca na Menhetnu, ali pravni stručnjaci kažu da bi presuda mogla imati dalekosežne posljedice, ukazuje list i dodaje da ta presuda pokazuje da će porote u MeToo eri vjerovati da se seksualni zločin može dogoditi u aktuelnoj vezi, čak i bez materijalnih dokaza.

Odluka porote, ocjenjuje Volstrit džurnal, takođe povećava vjerovatnoću da će oni koji iznose optužbe imati povjerenje u sistem i da će sarađivati s tužiocima i policijom, što je, prema riječima stručnjaka, od suštinskog značaja za uspješan proces.

Očekivalo se da Vajnstin pobijedi, zato što, iako je javnost bila dirnuta svjedočenjem desetina žena na sudu, bogati i uticajni muškarci s vještim advokatima obično pobijede, piše kolumnistkinja londonskog Tajmsa (The Times) Dženis Tarner (Janice Turner), ističući da je ključno što je pokret MeToo, koji je često optuživan za suđenje u javnom mnjenju, uspio da pobijedi u odgovarajućem pravnom procesu.

Vajnstinovi advokati su tvrdili da nije kriv za zločin, već samo za “loše ponašanje”, kako je, ističe se u tekstu, primoravanje mladih starleta u hotelskim sobama, zahtjevi za masažu, slobodno dodirivanje i skidanje žene, decenijama tretirano u filmskoj industriji.

Ljigavi izgovori o “lošem ponašanju” ovog puta nisu uspjeli, podvlači Tarner, dodajući da bogati muškarci i dalje imaju poluge moći u seksu, ali sada neće imati iluzije o zločinima zbog kojih bi mogli ispaštati, niti će žene pretpostaviti da im se neće vjerovati. S presudom Vajnstinu, doba seksualne nekažnjivosti je mrtvo, ističe koluministkinja Tajmsa.

Dok se Vajnstin odnosio prema mladim holivudskim ženama kao prema seksualnom bifeu, vjerovatno mu nikada nije palo na pamet da bi mogao završiti u zatvoru zbog silovanja, jer, ukazuje se u tekstu, zašto bi neko više vjerovao mladoj glumici koja se već možda skinula za scenu seksa nego genijalnom producentu. Te žene su to znale: ćutale su, išle na terapiju i pokušavale da zaborave. Među njegovim žrtvama nisu samo one koje je seksualno napao, već i glumice poput Mire Sorvino i Ešli Džad (Ashley Judd), čije je obećavajuće karijere Vajnstin pakosno omeo pošto su mu izmakle.

Iznad svega, presuda Vajnstinu je trijumf ženske solidarnosti, ocjenjuje Tarner, dodajući da su žene koje su davno bile seksualno napadnute da bi se njihovi slučajevi obradili na sudu, ipak istupile i govorile kako bi se dokazao obrazac nasilničkog ponašanja.

Send this to a friend