Počeo veliki projekat čišćenja okeana, smislio ga Holanđanin hrvatskih korijena

Brod koji za sobom vuče duge plastične cijevi ispunjene vazduhom čija je svrha da očisti okean od plastičnog smeća, isplovio je u subotu iz San Franciska u eksperimentalnu vožnju prije nego što nastavi plovidbu prema velikoj gomili otpada (GPGP) u Tihom okeanu koja se prostire na gotovo milion kvadratnih kilometara.

Cilj ambicioznog projekta koji se odvija pod nadzorom holandske neprofitne organizacije Ocean Cleanup je da u predstojećih pet godina isprazni polovinu GPGP-a (The Great Pacific Garbage Patch) ili oko 40.000 tona.

Okeanograf i rukovodilac projekta Laurent Lebreton potvrđuje da se u gomili pacifičkog otpada nalazi oko 80.000 tona smeća.

Nakon petogodišnjih priprema i obavljenih proba “stigao je vrhunac naših napora”, rekao je uzbuđeno 24-godišnji Bojan Slat, Holanđanin hrvatskog porijekla koji je osmislio sistem za čišćenje. On je tvorac i direktor Ocean Cleanupa.

Kazao je da će to biti prvi pokušaj čišćenja gomile smeća otkrivene 1997. u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 triliona komada plastičnog otpada. Većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput djelova mreža i užadi.

Gomile smeća se, kaže Lebreton, tu nakupljaju još od pedesetih godina prošlog milenijuma.

Kako sistem funkcioniše?

Brod Maersk Launcher za sobom vuče ogromne plutajuće cijevi ispunjene vazduhom i duge oko 600 metara, koje čine najveću dosad napravljenu barijeru na moru nazvanu System 001.

Zmijolika barijera će se formirati u obliku potkove i slobodno plutati nošena morskim strujama i vjetrovima. Na cijevi se u dubinu nastavlja pregrada duga oko tri metra pa će se otpad zadržavati unutar “potkove”, a ribe i ostale morske životinje moći će nesmetano plivati okeanom.

Pošto se otpad ”zgusne” u kompaktnu masu po njega će stići brod koji će ga prikupiti i odvesti na reciklažu. Brodovi bi prikupljeni otpad trebali odvoziti svakih šest do osam sedmica.

U svjetska mora godišnje se baci osam miliona tona plastike

Plastični predmeti godišnje ubiju i do 100.000 kitova, dupina i tuljana koji ih progutaju misleći da je hrana. U posljednje vrijeme pronalazi se i sve više uginulih ptica čiji su želuci ispunjeni plastikom.

Morska stvorenja i ptice često jedu odbačenu plastiku, ali na kraju umru od gladi jer zapravo nisu siti. Drugi se zapetljaju u mreže iz kojih ne mogu pobjeći pa se često uguše. Svake godine u svjetska se mora baci oko 8 miliona tona plastike.

“Želimo se uvjeriti u to da sve ovo funkcioniše i za nekoliko mjeseci ugledati prve komade plastičnog otpada u luci, što će značiti da je tehnologija ispravna”, kazao je Slat za AFP.