U Poljskoj je u toku druga, ključna nedjelja UN-ovog Samita posvećenog klimatskim promjenama, koji je, po ocjeni svjetskih medija, već pokazao očekivanu podijeljenost među zemljama, ali i donio neka nova upozorenja.
Ključna nedjelja za klimatske promjene
Diplomatski zastoj zbog riječi mogao bi dvesti do većeg sukoba u drugoj polovini ovogodišnjeg klimatskog samita UN-a, ocjenjuje agencija Asošijejted pres (Associated Press) i dodaje:
“Pregovarači su u nedjelju odlučili da se odmore pošto su prve nedjelje pregovore završili s gorkim okusom, kada su Sjedinjene Države stale na stranu Rusije, Saudijske Arabije i Kuvajta u blokadi usvajanja istorijske studije o globalnom zagrijavanju.”
“Mislim da je to bio ključni trenutak”, rekao je Alden Meier iz Saveza zabrinutih naučnika.
Činjenica da je grupa od četiri zemlje pokušavala da umanji vrijednost i važnost naučnog izvještaja koji su sami, sa svim drugim zemljama, prije tri godine zatražili u Parizu, prilično je neobično.
AP podsjeća da je specijalni izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama o tome šta bi se desilo ako se prosječna globalna temperatura poveća za 1,5 Celzijusa (2,7 Fahrenheita) i kako da se osigura da ne budu još veća smatran pozivom za buđenje za političare kada je objavljen u oktobru.
“Rusija, Saudijska Arabija i Kuvajt su takođe saopštili da su studiju “primijetili“, ali ne i “prihvatili“. Iako nijedna od četiri zemlje izvoznice nafte to nije istakla, njihov prigovor na izvještaj vjerovatno uključuje njegovu sugestiju da korišćenje fosilnih goriva treba ukinuti do 2050. godine.
Nafta, gas i ugalj su glavni izvor ugljen-dioksida, koji zadržava toplotu u atmosferi. Pariski sporazum iz 2015. godine postavio je cilj da održi globalno zagrijavanje znatno ispod dva stepena Celzijusa (3,6 Fahrenheita), idealno 1,5 C do kraja vijeka.
“Riješite klimu ili se suočite sa finansijskim krahom”, upozoravaju investitori
Britanski Gardijan (The Guardian) prenosi da su svjetski investitori koji upravljaju sa 32 milijarde dolara uputili su na samitu Ujedinjenih nacija za klimatske promjene snažno upozorenje vladama, zahtijevajući hitno smanjenje emisija ugljen-dioksida i ukidanje korištenja uglja.
Investitori uključuju neke od najvećih penzionih fondova na svijetu, osiguravajuće kuće i menadžere imovinom i označavaju najveću takvu intervenciju do danas. Oni kažu da se subvencije na fosilna goriva moraju okončati kao i da se uvedu znatni porezi na ugljen-dioksid…
Investiciona firma Schroders je saopštila da bi ukoliko ne bude brze akcije godišnji gubitak mogao biti oko 23 milijarde dolara. Ta trajna ekonomska šteta bi bila skoro četiri puta veća od uticaja globalne finansijske krize iz 2008. godine.
Gardijan dodaje da je ključni zahtjev u izjavi svjetskih investitora da se ukinu elektrane na ugalj širom svijeta.
Još jedan zahtjev investitora za vlade je da uvedu “ekonomski značajne” poreze na ugljen-dioksid. Većina poreza je ispod 10 dolara po toni, ali treba da se poveća na 100 dolara u narednoj deceniji ili dvije, rekli su investitori. Napad na francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) zbog povećanje poreza na gorivo i protesta “žutih prsluka“ koji su uslijedili bili su model kako to ne treba činiti, rekli su posmatrači u Poljskoj.
Trampov događaj o ugljen-doksidu zasijenio Samit u Katovicama
Baš kao i na prošlogodišnjem skupu u Bonu, Bijela kuća predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) želi da pokaže snažnu podršku korišćenju fosilnih goriva pomocijom njihove “efikasne i čiste upotrebe”, navodi BBC i podsjeća da je prošlogodišnji događaj prekinut pjevanjem demonstranata koji su željeli da istaknu da lobi za ugalj i gas nije dobrodošao na skupu UN-a.
BBC objašnjava i da su stručnjaci koji učestvuju na ovogodišnjem sastanku doveli u pitanje njegovu relevantnost.
“Događaj će ugroziti kredibilitet SAD-a kao strane u ovim razgovorima”, rekao je Lu Leonard (Lou Leonard) iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF) -om i dodao: “Imaće praktično nikakav uticaj na stvarne razgovore – to je sporedni događaj, to nije nešto o čemu stranke sada pregovaraju.”
BBC na kraju ističe da će ministri pokušati da se usaglase o otvorenim pitanjima iz pravilnika za pariški sporazum – ali da takođe postoji osjećaj da oni moraju da odu dalje od toga, da bi pružili više ambicija za rješavanje ovog pitanja.
Većina birača zabrinuta zbog klimatskih promjena
Novo istraživanje pokazuje da većina birača zauzima stranu tijela savezne vlade koja se prošlog mjeseca oglasila alarmom u zabrinjavajućem izvještaju o klimatskim promenama, a ne stranu šefa te vlade – vodećeg državnog negatora klimatskih promjena – predsjednika Trampa, piše Politiko (Politico).
Prema najnovijoj anketi POLITICO/Morning Consult, dvije trećine birača kažu da su vrlo ili prilično zabrinuti zbog izvještaja. Većina od 58 odsto njih se slaže sa naučnim konsenzusom da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem, čemu se Tramp protivi.
Anketa je sprovedena 4. decembra – otprilike nedjelju dana nakon što je Tramp odbacio rezultate izvještaja, koji je upozorio da su klimatske promjene spremne da unište zemlju finansijski i ekološki.
Sve u svemu, Tramp je izvještaj opisao kao “dobar” u javnim istupima prošle nedjelje. Ali osporio je zaključke izvještaja da bi klimatske promjene mogle da koštaju američku ekonomiju stotine milijardi dolara godišnje do kraja veka, rekavši novinarima da ne vjeruje u to.
Mnogi birači takođe vide klimatske promjene kao gorući problem za SAD: 46 procenata kažu da je to kritična prijetnja vitalnim interesima zemlje.
