Uvođenje novih sankcija Iranu, koje su pogodile izvoz nafte iz te zemlje, razljutilo je iranskog predsjednika koji najavljuje poraz Vašingtona, ali i dovelo do smrtonosnih posljedica. Osim toga, svjetski mediji traže odgovor na pitanja kako do novog dogovora sa tom zemljom, ali i zašto Amerika pravi ustupke, na primjer za Tursku.
Rohani o sankcijama Amerike
Sjedinjene Države su izabrale pogrešan put u ponovnim sankcijama za Iran i biće poražene, izjavio je iranski predsjednik Hasan Rohani, a prenosi agencija Rojters i podsjeća da je Vašington ponovo uveo sankcije iranskoj naftnoj industriji 5. novembra, kada je pokušao da primora Islamsku Republiku da prihvati strožije ograničenje nuklearnog programa, da zaustavi svoj razvoj balističkih raketa, kao i podršku za snage u Siriji, Iraku, Libanu i Jemenu.
“Amerikanci će definitivno biti poraženi na ovom putu. Put koji su izabrali je pogrešan i netačan”, rekao je Rohani. “Ako su iskreni i traže regionalnu sigurnost, ovo nije način. Ako su iskreni i poštuju iranski narod, to nije način.”
Rojters podsjeća i da je američki predsjednik Donald Tramp ponovo uveo sankcije nakon povlačenja Sjedinjenih Država iz nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama iz 2015. godine, prije nego što je preuzeo dužnost.
Smrtonosne posljedice sankcija
Iran je objesio dva trgovca devizama i zlatnim novcem zbog optužbi da su bez osnova podizali cijene dok se islamska republika bori da zadrži ekonomiju zemlje u uslovima sankcija Sjedinjenih Država, piše Fajnenšl Tajms i dodaje:
“Islamski revolucionarni sud – koji se bavi pitanjima nacionalne bezbjednosti – pogubio je Vahida Mazlumina i njegovog ‘saučesnika’ Mohameda Esmaela Gasemija. Oni su bili optuženi za ‘narušavanje ekonomskog, deviznog i monetarnog sistema’ kroz ‘ilegalne poslove i masovno krijumčarenje stranih valuta i zlatnika’.”
FT podsjeća da je Mazlumin, koji je u domaćim medijima nazvan “kralj zlatnika”, uhapšen zajedno sa još desetak osoba ranije ove godine, nakon što je nacionalna valuta, rijal, dramatično počela da pada u iščekivanju štetnih američkih sankcija.
Kako dovesti Iran do novog dogovora?
Blumberg navodi da je – otkako su američke sankcije za Iran ponovo uvedene prije dvije nedjelje, – retorika Vašingtona i Teherana očekivano ratna i prkosna.
“Svako tvrdi da je otvoren za nove pregovore, ali samo ako se drugi odrekne svoje nepopustljivosti. Svako od njih je nepopustljiv i neće biti prvi koji će namignuti.”
U tekstu se traga i za odgovorom na pitanje – na osnovu čega Iranci vjeruju da će se sankcije uspjeti ukinuti kao dio novog dogovora?
“Američki zvaničnici proveli su nekoliko decenija pretvarajući sankcije iz alata diplomatske prinude u moćno oružje finansijskog rata. Ali su uloženi mali napori za izradu političkih instrumenata koji mogu pomoći u rekonstrukciji kada se finansijski ratovi dovedu do pregovora.”
Blumberg dodaje da prije traženja novog dogovora sa Iranom, a prije nego što počne sa kampanjama sankcija protiv drugih zemalja, SAD bi trebalo da kreiraju nove instrumente za efikasnije ukidanje sankcija.
“Prvo, SAD moraju uvesti nove instrumente za saniranje psihološkog uticaja sankcija… Drugo, SAD moraju da stave na raspolaganje resurse kako bi pomogle zemljama da prevaziđu institucionalni uticaj sankcija, odnosno smanjene kapacitete za olakšavanje trgovine i investicija nakon godina ekonomske izolacije. Najzad, Sjedinjene Države mogu i trebaju da pomognu programe od kojih imaju koristi oni koji su najviše pogođeni sankcijama: siromašni.”
Tramp se odriče iranskih sankcija zbog Turske
Nakon teških riječi Trampove administracije o Iranu, 5. novembra, stiglo je određeno olakšanje za iransku državu – u izavi iz Bijele kuće, tvrdi Forin polisi. List objašnjava, naime, da je američki državni sekretar Majk Pompeo odobrio “poseban izuzetak”, kako bi Turskoj omogućio da nastavi kupovati naftu iz Irana uprkos sankcijama.
“Turska zavisi od spoljne energije, a uvozi polovinu svoje nafte – oko 200.000 barela dnevno punim kapacitetom – a petinu svog gasa uzima iz Irana. To ovu zemlju stavlja na listu najvećih iranskih kupaca nafte”, navodi se u tekstu.
FP podsjeća da je u januaru savezni sud u Menhetnu osudio turskog bankara Mehmeta Hakana Atila, zamjenika direktora turske državne Halkbank, zbog njegove uloge u kršenju sankcija.
“Očekuje se da će američko Ministarstvo finansija ublažiti ogromnu kaznu za Halkbank, što predstavlja glavnu tačku rasprave u američko-turskim odnosima. Turski diktator ne želi ništa više od toga nego da – uključujući i buduće istrage o turskim sankcijama u SAD-u – sve nestane. Njegove želje se mogu ostvariti. U oktobru je Turska napoko pustila iz zatvora američkog pastora Endrjua Brensona, koji je posljednje dvije godine po faračkim optužbama optužen za terorizam i špijunažu.”
Pojačavanje sankcije Hezbolahu kao dio pritiska na Iran
Najnoviji potezi Vašingtona dolaze uprkos otporu evropskih saveznika, ističe Vol Strit Žurnal.
Trampova administracija u utorak se usmjerila na Hezbolah, koji podržava Iran, i to novim sankcijama zbog povezanosti sa terorizmom, dok Sjedinjene Države nastavljaju sa pritiskom na Teheran i njihova sredstva u vođenju spoljne politike u inostranstvu uprkos otporu evropskih saveznika.
Ministarstvo finansija SAD-a nametnulo je sankcije četvorici muškaraca za koje kažu da vode operacije Hezbolaha u Libanonu u Iraku. U zasebnoj, ali koordiniranoj akciji, State Department je dodao da je Džavad Nasralah, sin vođe grupe i El-Mudžahid brigade, paravojne grupe sa navodnim vezama sa Hezbolahom, na popisu osoba i organizacija označenih kao teroristi.
WSJ dodaje da administracija nastoji da prisili iransku vladu na novi bezbjednosni sporazum.
“Saopšteno je kako nuklearni sporazum iz 2015. godine, od kojeg je SAD odustala u maju, nije primjereno ograničio sposobnost Teherana da izradi nuklearno oružje, razvija rakete i podržava oružane snage u regiji, uključujući Hezbolah. Mnoge evropske vlade nerado su bile usmjerene na sve iranske zvaničnike, odvajajući Hezbolahove političke operacije od militantnog krila grupe, koja je u Evropi označeno kao teroristička organizacija.”
U tekstu se ističe i da Trampova administracija tvrdi kako je ovo razlikovanje lažno i poziva Evropu da se pridruži Vašingtonu u imenovanju cjelokupnog djelovanja Hezbolaha kao terorističke grupe.
“Evropska unija se, međutim, boji da bi stavljanje cijele grupe na crnu listu moglo spriječiti Uniju u pružanju pomoći libanskoj vladi i drugim institucijama i igranju aktivne uloge u osiguranju krhkog mira Libanona…Trampova administracija procjenjuje da Iran troši više od 700 miliona dolara godišnje za Hezbolah.”
Saudijsko ubistvo postaje dar za Iran
Ubistvo novinara Džamala Kašogija dodatno je naštetilo slaboj strategiji Trampove administracije da se udruži sa Saudijskom Arabijom u ograničenju iranskog širenja uticaja, navodi Njujork Tajms.
“Trampova administracija nije spremna da prizna, ali strategija Bliskog istoka je u velikoj nevolji, sada povezana sa ubistvom disidentnog novinara Kašogija u saudijskom konzulatu u Turskoj prošlog mjeseca. Nedavni pritisak administracije na Saudijce da traže primirje u njihovom ratu u Jemenu jasan je znak samo koliko se kredibilitet Saudijske Arabije, koja je u središtu te strategije, smanjila, možda čak i u očima predsjednika Trampa.”
NYT navodi da je cilj strategije bio raditi sa Saudijcima na obuzdavanju iranskog uticaja na Bliskom istoku.
“Umjesto toga, sada možemo očekivati sve veći osjećaj olakšanja u Teheranu u postizanju tog uticaja, čak i kad se prilagođava teškim ekonomskim sankcijama koje su prošle nedjelje ponovno uvedene. Ta sloboda će prije biti iskorištena za manevrisanje i sklapanje dogovora, nego kroz napade.
Iran ne očekuje promjenu američke politike nakon afere Kašogi. Umjesto toga, slabljenje povjerenja u Saudijsku Arabiju u cijeloj regiji potvrdiće iranskim liderima razboritost njihove trenutne vlastite strategije”.
