Posljednji dani predsjedničkog mandata Donalda Trampa u Bijeloj kući ostaće upamćeni po nekoliko odluka koje dio američke javnosti smatra kontroverznim.
Odlazeći predsjednik pomilovao je 15 osuđenika, među kojima su dvojica ljudi osuđenih zbog davanja lažnih iskaza FBI-ju tokom istrage o navodnoj miješanju Rusije u američke izbore.
U grupi pomilovanih su i četvorica bivših čuvara zaposlenih u bezbjednosnoj kompaniji Blekvoter koji su osuđeni za učešće u ubistvu 14 iračkih civila 2007.
Pored toga, Tramp je oštro kritikovao Kongres zbog paketa mjera pomoći Amerikancima zbog krize izazvane koronavirusom.
Tramp je na predsjedničkim izborima 3. novembra izgubio od demokratskog kandidata Džoa Bajdena, nedjeljama poslije toga je, bez iznošenja dokaza, tvrdio da je bilo brojnih nepravilnosti u procesu glasanja.
Ipak, izborne komisije u svim saveznim državama, a zatim i elektorski koledž potvrdio je Bajdenovu pobjedu i on će 20. januara svečano preuzeti predsjedničku funkciju.
Ko je pomilovan?
Među pomilovanima su bivši savjetnik Donalda Trampa za spoljnu politiku Džordž Papadopulos i advokat Aleks van der Zvan.
Tramp je takođe pomilovao dvojicu čuvara koji su 2007. godine bili umiješani u egzekuciju dvojice bivših američkih kongresmena u Iraku.
Očekuje se da Tramp pomiluje još nekoliko ljudi prije nego što preda presjednička ovlašćenja Bajdenu sljedećeg mjeseca.
Američki predsjednici pred istek mandata često koriste svoje pravo da pomiluju osuđene.
Džordž Papadopulos i Aleks van der Zvan – prvi osuđeni nakon istrage 2017. godine – odslužili su kraću zatvorsku kaznu.
Papadopulos se 2017. izjasnio krivim za lažno svjedočenje pred FBI-jem oko datuma sastanaka sa navodnim posrednicima sa Rusijom tokom predsjedničke kampanje 2016. godine.
On je bio prvi uhapšeni Trampov saradnik u istrazi na čelu sa specijalnim tužiocem Robertom Milerom.
Papadopulos je lažno tvrdio da se sreo sa dvije osobe koje su imale rusku vezu prije nego što je postao Trampovov savjetnik za kampanju, dok se zapravo sastao sa njima nakon što je počeo da radi za Trampa.
On se na Tviteru zahalio Trampu za pomilovanje, napisavši da to „mnogo znači za njega i njegovu porodicu”.
Van der Zvan je takođe priznao da je dao lažni iskaz tokom Milerove istrage.
Tramp je uporno odbacivao istragu, nazivajući je „prevarom”.
„Današnje pomilovanje pomoći će da se ispravi nepravda koju je Milerov tim nanio mnogim ljudima”, navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Pomilovani su i bivši republikanski zvaničnici Kris Kolins, osuđen da je obučavao insajdere, kao i Dankan Hanter, osuđen je na 11 mjeseci zatvora zbog zloupotrebu novca za finansiranje kampanje.
Među pomilovanima su i četvorica bivših zaposlenika u privatnoj bezbjednosnoj kompaniji Blekvoter koja su osuđena za učešće u ubistvu 14 iračkih civila 2007.
Nikola Slejten, Pol Slo, Evan Liberti i Dastin Herd su pucali na civile na bagdadskom trgu Nisor, dok su obezbjeđivali američki diplomatski konvoj.
Otac jednog od dječaka koji je tom prilikom stradao rekao je da nema riječi da opiše kako se osjeća zbog ove Trampove odluke, a neke nevladine organizacije saopštile su da je odlazeći predsjednik „dotakao novo dno”.
Prošlog mjeseca, Tramp je pomilovao svog bivšeg savjetnika za državnu bezbjednost Majkla Flina, koji se takođe izjasnio krivim za davanje lažnog iskaza pred FBI-jem.
Ipak, Tramp je bio daleko manje velikodušan sa pomilovanjima nego njegovi prethodnici, pokazuje istraživanje Pjua.
Barak Obama, kojeg je Tramp naslijedio 2017, pomilovao je 212 ljudi i ublažio kaznu za 1.715 – najviše od mandata predsjednika Harija Trumana, koji je vladao četrdesetih i pedesetih.
Tramp je za sada pomilovao nešto više od četrdesetoro ljudi.
Međutim, svrhe u koje je Tramp iskoristio svoje predsjedničko ovlašćenje izazivaju kontroverze, navodi se u istraživanju.
Mnogi pomilovani imaju „lične ili političke veze sa predsjednikom”, ističe se u analizi objavljenoj jula ove godine na blogu Lofer.
Šta je Tramp rekao o paketu mjera pomoći?
Tramp je pozvao Kongres da izmijeni Nacrt zakona o paketu ekonomskih mjera zbog koronavirusa, vrijednog 900 milijardi dolara i pozvao ih da utrostruče novčanu pomoć Amerikancima.
U video poruci objavljenoj na Tviteru, Tramp je izjavio da je paket „sramotan” i pun „rasipništva”.
„Naziva se pomoć zbog Kovida, ali gotovo da nema nikakve veze sa tim”, rekao je.
Paket pomoći podrazumijeva jednokratne isplate Amerikancima u iznosu od 600 dolara, a Tramp kaže da bi za svakog građanina trebalo izdvojiti bar 2.000.
Njegova izjava šokirala je Kongres, u kojem republikanci i demokrate od jula pokušavaju da se dogovore oko paketa pomoći.
Trebalo je da Tramp, koji se do sada uglavnom nije miješao u ovu diskusiju, potpiše Nacrt zakona pošto ga je Kongres usvojio u ponedjeljak uveče.
Paket mjera pomoći povezan je sa povećanom državnom potrošnjom, uključujući troškove inostrane pomoći i oko 1,4 milijarde dolara potrebnih za finansiranje federalnih agencija u narednih devet mjeseci.
Agencije će morati da se zatvore ako predsjednik uloži veto ili odbije da ga potpiše do sljedećeg ponedjeljka u ponoć.
Većina zakona koje usvaja Kongres zahteva odobrenje predsjednika prije nego što stupe na snagu.
Tramp za sada nije izričito rekao da će staviti veto.
Zabrinutost nije velika za slučaj da se to i dogodi, pišu američki mediji, jer u Kongresu moglo biti dovoljno glasova i demokrata i republikanaca da veto bude poništen.
