Bogataši koji i zarađuju na krizi izazvanoj pandemijom korona virusa neće pretrpjeti štetu, račun će platiti običan čovjek.
“Bogataši koji i zarađuju na krizi izazvanoj pandemijom korona virusa neće pretrpjeti štetu, račun će platiti običan čovjek, kao i poslije finansijske krize, krize nekretnina, ekonomske krize”, ocijenio je profesor ekonomije Hajnc-Jozef Bontrup u komentaru za Frankfurter Rundšau.
U tekstu koji je prenio Dojče vele (DW) autor piše da je “još prije korone Njemačka bila politički i ekonomski podijeljena zemlja” i dodaje da je 40 godina neoliberalizma ostavilo trag, da se “država, prije svega socijalna država, sve više diskredituje, a zarada stvorena na zajedničkom radu preraspodjeljuje se bogatima”.
Vladavina finansijskih tržišta nije okončana, a tržišta rada su usitnjena na prekarizovana mala tržišta rada. Nezaposlenost je pretvorena u poslove sa manjim brojem sati, a siromaštvo je poraslo.
Naposletku i koncentracija moći u rukama velikih koncerna je porasla. Još uvjek ništa od ekonomske demokratije. Veliki dioničari još uvjek vladaju autokratski, gore nego ikad. A u politici je jedna njemačko-nacionalna, desničarska partija ušla i u savezni i u sve pokrajinske parlamente, piše Bontrup.
On dodaje da sada “u vrijeme korone, kao i u svjetskoj finansijskoj krizi, krizi na tržištu nekretnina i ekonomskoj krizi od 2007 do 2009. vaskrsavaju iz groba britanskog ekonomistu Džona Mejnarda Kejnsa (1883-1946), kojeg inače toliko preziru neoliberalni duhovi” i “svi, pa i radikalni vjernici tržišta, prizivaju državu da interveniše u ekonomiji koja je doživjela slom”.
“Privatnici nisu u stanju da upravljaju krizom. Prihod svih Njemaca će ove godine opasti za sedam odsto. Potrebne su nam dvije do tri godine da se oporavimo od toga, ali samo ako ne dođe drugi talas korone. Samo njemačka savezna država će ove godine da se dodatno zaduži za 218 milijardi eura”, ukazuje Bontrup dodajući da imućni ljudi koji čak i zarađuju na krizi neće pretrpjeti štetu.
Isto kao poslije finansijske krize, krize na tržištu nekretnina i privredne krize, trebalo bi da račun plate radne mase kao i oni koji svakako nemaju ništa.
Doći će ekonomski kontraproduktivna i socijalno neprihvatljiva politika štednje i rezova, pošto se politička elita opet ne usuđuje da jače oporezuje posjed bogataša, navodi autor.
On ukazuje da “jednom procentu Njemaca starijih od 17 godina pripada 35 odsto Njemačke, a deset odsto Njemaca posjeduju čak dvije trećine zemlje”, dok “demohrišćani i socijaldemokrate kao vladajuće partije to prećutno prihvataju”.
Bontrup je višedecenijski profesor ekonomije i portparol Radne grupe Alternativna ekonomska politika.
