Planeta

SAD i Kina uprkos napetostima predane trgovinskom dogovoru

Predstavnici Vašingtona i Pekinga izrazili su predanost trgovinskom dogovoru dvije zemlje uprkos eskalaciji napetosti njihovih odnosa na više frontova uz teške optužbe za COVID-19 i zatvaranje diplomatskih predstavništava, dok se odnos prema Kini pojavljuje kao jedno od značajnijih pitanja američkih izbora, pišu svjetski mediji.

Uprkos porastu tenzija između Vašingtona i Pekinga te redovnim kritikama Donalda Trampa (Trump) usmjerenim protiv Kine, viši zvaničnici dviju vlada potvrdili su predanost provedbi ‘Faze jedan’ trgovinskog sporazuma u razgovoru predstavnika dvije zemlje početkom ove sedmice, ističe Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Na videokonferenciji 24. avgusta sastali su se američki trgovinski predstavnik Robert Lajtizer (Lighthizer), ministar finansija Stiven Mnučin (Steven Mnuchin) i potpredsjednik kineske vlade Liu He radi službene revizije trgovinskog sporazuma potpisanog u januaru. List dodaje da je glavni značaj razgovora taj što su se oni uopšte dogodili s obzirom na sve veće podjele između dvije zemalje.

Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) izvijestio je o “značajnom povećanju” kineske kupovine američkih proizvoda te da su u raspravi razmotreni koraci koje je Peking poduzeo da zaštiti američko intelektualno vlasništvo i liberalizuje kinesko tržište finansijskih usluga.

S druge strane, dodaje list, kineska službena novinska agencije Sinhua navodi da su se “obje strane složile stvoriti uslove i atmosferu za daljnje promovisanje primjene trgovinskog pakta”.

Za Peking, ukazuje Volstrit džurnal, to znači da bi se Vašington trebao suzdržavati od previše snažnog pritiska na pitanja suvereniteta poput onih koji uključuju Hong Kong i Tajvan.

Istovremeno, stručnjaci izražavaju duboku neizvjesnost hoće li sporazum preživjeti američke predsjedničke izbore jer bi Tramp mogao odlučiti da ukine sporazum kao način da pojača svoju predizbornu poruku da ostaje čvrst u odnosu prema Kini.

Trgovina i optimizam

Sjedinjene Države i Kina kažu da su optimistični u pogledu svog trgovinskog sporazuma – čak i kada se dvije supersile bore oko mnoštva drugih pitanja uključujući tehnologiju i nacionalnu sigurnost, ističe CNN.

Napetosti između Sjedinjenih Država i Kine eskalirale su u nekoliko fontova – države su se međusobno optuživale za širenje COVID-19 i zatvorile par konzulata zbog pogoršanja nacionalne bezbjednosti.

Američke vlasti takođe su ciljale na nekoliko kineskih tehnoloških firmi i zaprijetile da će zabraniti popularne aplikacije TikTok i WeChat. Ali, januarski trgovinski sporazum uglavnom ostaje netaknut.

Analitičari su za CNN rekli da zemlje imaju interes za održavanje stabilnih ekonomskih odnosa, ali i da postoji istorija održavanja tih veza uprkos drugim spornim pitanjima.

Ranije ovog mjeseca, naglašava CNN, savjetnik Bijele kuće Leri Kudlou (Larry Kudlow) rekao je da je Kina “značajno” povećala kupovinu američke robe, dodajući da je trgovina trenutno “u redu”.

(Ne)ispunjena obećanja

Sjedinjene Države i Kina potvrdile su svoju posvećenost trgovinskom sporazumu demonstrirajući spremnost za saradnju čak i dok rastu napetosti u pitanjima koja se kreću od sigurnosti podataka do demokratije u Hong Kongu, piše Blumberg (Bloomberg) ističući pak da je Peking daleko od ispunjenja očekivanih obećanja o povećanoj kupovini poljoprivredne, energetske i druge robe proizvedene u SAD.

Kina je, dodaje Blumberg, postigla određeni napredak u svojim obavezama iz sporazuma. Izmijenila je propise kako bi omogućila uvoz različitih američkih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, istovremeno uklanjajući ograničenja stranog kapitala u osiguranju i vrijednosnim papirima. Umanjila je i druge prepreke na finansijskom tržištu i dala zeleno svjetlo određenim preduzećima poput Amerikan Ekspres (American Express) i Masterkard (MasterCard) da uđu na kinesko tržište.

Prema sporazumu koji pokazuje da ne postoji potpuna razdvojenosti dviju ekonomija, Kina bi u drugoj polovini ove godine trebala kupiti američke robe i usluge u vrijednosti od oko 130 milijardi dolara kako bi ispunila originalne uslove dogovora u kojem je obećala kupovinu u vrijednosti od 200 milijardi dolara do kraja 2021.

Razgovor trgovinskih zvaničnika dviju zemalja organizovan je uoči prvog dana Republikanske nacionalne konvencije, na kojoj su neki govornici kritikovali navodnu naklonjenost demokratskog kandidata Džo Bajdena (Joe Biden) Kini. Tramp je svoju je službenu nominaciju za drugi mandat označio govorom koji je uključivao upozorenje da će u slučajevu Bajdenove pobjede na predsjedničkim izborima u novembru Kina “posjedovati” SAD.

Očekivalo se da će Peking i Vašington razgovarati prije dva vikenda u sklopu šestomjesečne revizije otkako je sporazum, potpisan u januaru, stupio na snagu 15. februara. No, Tramp je rekao da je otkazao te planove jer nije zadovoljan Kinom zbog njene uloge u borbi protiv pandemije COVID-19.

Glasovi poljoprivrednika

Iako je Kina nedavno povećala kupovinu poljoprivrednih proizvoda, uključujući soju, daleko je od ispunjenja svoje obveze da kupi američku poljoprivrednu robu u vrijednosti od 36,5 milijardi dolara kako je dogovoreno januarskim sporazumom, ističe Rojters (Reuters).

Upravo je Tramp računao na veću kupovinu kako bi, naglašava agencija, dobio veću podršku glasača u poljoprivrednim državama koje su ga podržale u 2016.

Sjedinjene Države izvezle su samo 7.274 milijarde dolara poljoprivredne robe u Kinu u prvoj polovini godine, prema američkoj statističkoj službi.

Takođe, dodaje Rojters, Kina je kupila samo pet odsto od ciljanih 25,3 milijarde dolara energenata od Sjedinjenih Država u prvoj polovini 2020. Kineske državne naftne kompanije rezervisale su tankere za prijevoz najmanje 20 miliona barela američke sirove nafte za avgust i septembar.

Iznenađujući izvor stabilnosti

Trgovinski sporazum Kine i SAD se pojavio kao iznenađujući izvor stabilnosti te i dalje otvara mogućnost trgovine dviju najvećih ekonomija čak i ako se bilateralni odnosi pogoršavaju u drugim područjima, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Mnogi smatraju kako obje strane dijele interes očuvanja sporazuma jer će, s jedne strane, omogućiti zvaničnicima u Kini da se usredotoče na svoj ekonomski oporavak bez brige o novim američkim tarifama, dok će na drugoj strani američkim vlastima koristiti u održavanju poljoprivrednika zadovoljnim prije novembarskih izbora.

Otkako je potpisala ugovor, Kina je poduzela korake da otvori svoja tržišta američkim bankama i poljoprivrednicima, ali kupovina američkih proizvoda daleko je ispod datog obećanja.

Kina je do juna kupila samo 46 odsto proizvoda od ukupne kupovine očekivane za ovu godinu, odnosno ukupno 40,2 milijarde dolara pokazalo je praćenje Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju.

Mnogi su trgovinski stručnjaci nazivali nabavne ciljeve nerealnim, čak i prije pandemije. No, pojedine pristalice administracije kažu da će se kupovina najvjerojatnije povećati krajem godine, kada dođe sezona žetve za ključne američke kulture poput soje, naglašava list i dodaje da je Kina ovog ljeta naglo povećala otkup američkog kukuruza i soje.

S obzirom na napeto okruženje između Sjedinjenih Država i Kine, “potrebne su nam dobre vijesti”, rekao je Majron Briliant (Myron Brilliant), izvršni potpredsjednik američke privredne komore. Kazao je da se poslovna zajednica nada kako će sporazum vremenom utrti put do većih tržišnih reformi u Kini.

Tajming pozitivnih vijesti

Vrijeme za optimistične vijesti o stabilnosti trgovinskog sporazuma Kine i SAD nije moglo biti bolje, ističe Karišma Vasvani (Karishma Vaswani) u analizi za BBC dodajući kako bi to najviše moglo korisiti Donaldu Trampu uoči izbora.

Prije samo desetak dana objavljeno je kako su SAD i Kina “naglo” odložile zakazane pregovore namijenjene reviziji provođenja ‘Faze jedan’ trgovinskog sporazuma. Službeno obrazloženje nije dato, ali je, ukazuje Vasvani, Pekingu trebalo dodatno vrijeme da obavi više kupovine američkog žita i druge robe.

U sedmici u kojoj se održava konvencija republikanaca, postizanje dogovora s Kinom o dugogodišnjim pitanjima pravi dobre naslove i omogućava Trampu da kaže kako može “dovesti Peking za sto”, ističe analitičarka BBC- ija.

Pritiskom Vašingtona na kineske kompanije Tramp želi pokazati da je čvrst prema Kini – za razliku od ‘Peking Bajdena’, kako su on i njegove pristalice prozvale demokratskog kandidata za predsjednika, Džoa Bajdena.

Peking kao i pojedine tamošnje firme posmatraju cijelo to političko pozorište bez iluzije da će antikineska retorika Vašingtona ili pritisak – bilo Bajdenove bilo Trampove administracije – uskoro nestati. To je jedino u čemu se obje strane slažu, zaključuje Vasvani u analizi za BBC.

Send this to a friend