Dvodnevni samit Grupe 20, koji se održava u Japanu, prilika je za popravljanje narušenih odnosa SAD i Kine, dvije najveće ekonomske sile u trgovinskom ratu su već skoro godinu dana što direktno utiče na svjetski ekonomski rast, dok je druga najvažnija tema tenzije na Bliskom Istoku odnosno Iran, pišu svjetski mediji.
Loši izgledi za napredak
Zabrinutost oko trgovine, tenzije oko Irana i nafte dominiraće na samitu Grupe 20 najvećih svjetskih ekonomija u Japanu ovog vikenda, sa pažnjom usredotočenom na sastanak između lidera Sjedinjenih Država i Kine, upletenih u skoro jednogodišnji trgovinski rat, navodi agencija Rojters.
Donald Tramp i Si Điping sastaće se po prvi put nakon sedam mjeseci kako bi razgovarali o pogoršanim odnosima između dvije najveće svjetske ekonomije koji, navodi agencija, ometaju globalne lance snabdjevanja i usporavaju svjetski ekonomski rast. Međutim, izgledi za napredak djeluju loše, jer nijedna strana nije popustila nakon prekida razgovora u maju.
Tramp će stići u Osaku samo nedjelju dana nakon što je otkazao zračni napad na Iran koji je prethodno oborio bespilotne letjelice SAD-a, a prijetnja sukoba na Bliskom istoku uticala je na rast globalne cijene nafte, ističe Rojters.
Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da će se Tramp sastati sa najmanje osam svjetskih lidera, uključujući i saudijskog princa Mohameda bin Salmana, turskog predsjednika Tajipa Erdogana i ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako bi dobio podršku za sankcije protiv Irana.
Japanski domaćin, premijer Šinzo Abe, želi da se samit G20 fokusira na reformu Svjetske trgovinske organizacije, osnaživanje radnih prava žena i smanjenje plastičnog otpada u okeanima.
Takođe, on želi da diskutuje o globalnim pravilima za upravljanje podacima u kojima se balansira zaštita lične i intelektualne svojine uz slobodniji protok medicinskih, industrijskih i masovnih podataka. No, prema mišljenju neimenovanog japanskog zvaničnika, prenosi Rojters, nema mnogo tema o kojima se učesnici mogu složiti – odnosno, jedino područje gdje se niko ne protivi je, kako je rekao, smanjenje plastičnog otpada.
Kompromis i ustupci
Američki i kineski zvaničnici razgovarali su telefonom u danima koji su prethodili dvodnevnom samitu, koji počinje u petak u Japanu, no stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da su dvije strane voljne napraviti značajne ustupke, piše britanski Gardijan i dodaje da je uoči sastanka, Tramp zaprijetio da će uvesti više tarifa na novu grupu kineske robe, vrijedne više od 300 milijardi dolara, uključujući i proizvode koje američki potrošači svakodnevno koriste poput mobilnih telefona, kompjutera i odjeće.
Kineski državni mediji obećali su da će se zemlja “boriti do kraja”, opisujući trgovinski rat kao pokušaj Vašingtona da ograniči razvoj Kine, dok je kineski ministar trgovine Vang Šouven izjavio da obje strane trebaju kopromis i ustupke, te međusobno poštovanje po pitanju suvereniteta.
Sastanak se održava i usred situacije koju su neki nazvali digitalnim hladnim ratom između SAD i Kine. SAD su kineske tehnološke kompanije, uključujući Huavej (Huawei), stavile na crnu listu, dok je Kina zaprijetila da će objaviti svoju crnu listu američkih firmi.
Posmatrači kažu da ako se i postigne trgovinski sporazum ili primirje, era šireg američko-kineskog rivalstva i napetost oko politike, sigurnosti, ljudskih prava i biznisa, kao i trgovine, tek počinje, ukazuje Gardijan.
Domaći pritisci
Donald Tramp i kineski predsjednik Si Điping suočeni su sa intenzivnim domaćim pritiskom da obustave trgovinski rat između njihovih zemalja dok se pripremaju za sastanak u Japanu, navodi portal Politiko i dodaje da je Trampu potrebna Kina kako bi napravio značajne strukturne promjene u svojoj ekonomiji, dok Siju treba Tramp da ukine tarife na kineski uvoz.
Visoki zvaničnik Trampove administracije je u izjavi početkom sedmice, piše Politiko, rekao da je predsjednik “zadovoljan bilo kakvim ishodom” sastanka sa Sijem jer je pozicija SAD jaka. Ali Trampov trgovinski rat se suočava sa sve većom kritikom kod kuće, ukazuje Politiko ističući kako je američka vlada prikupila milijarde dolara dodatnih tarifnih prihoda, ali se to jedva primjetilo u rastućem budžetskom deficitu zemlje koja je, prema ocjeni portala Politiko, rezultat Trampovog smanjenja poreza i povećane federalne potrošnje.
Navode se predviđanja da bi izvoz poljoprivrednih proizvoda u Kinu za ovu godinu mogao pasti na šest milijardi dolara s 26 milijardi, koliko je iznosio tokom Obamine administracije, dok američki trgovci, među kojima su Volmart (Walmart) i Mejsis (Macy’s) upozoravaju da će povećati cijene ako Tramp uvede 25-postotni porez na gotovo sve preostale kineske robe.
Politiko ocjenjuje kako prosječan kineski građanin možda neće osjetiti veliki utjecaj uvođenja dodatnih tarifa, no rast cijena hrane u Kini stvara pritisak na Sija da s Trampom postigne dogovor – u suprotnom njegovo rukovodstvo bi bilo diskreditirano i moglo bi natjerati Kinu da smanji potrošnju na svoju infrastrukturnu inicijativu „Pojas i put“, koja obuhvata Aziju, Bliski Istok, Afriku, Evropu i Latinsku Ameriku.
Međunarodni monetarni fond predviđa da će u 2020. godini Kina zabilježiti pad ekonomskog rasta za šest odsto, što je dijelom posljedica trgovinskog rata. U međuvremenu, troškovi hrane u maju su porasli za osam odsto u odnosu na prethodnu godinu, a ukupna inflacija je na 15-mjesečnom nivou od 2,7 odsto, piše Politiko.
