Planeta

Sankcije Iranu pogoršavaju ionako tešku ekonomsku situaciju

Sjedinjene Države obnovile su sankcije Iranu, tri mjeseca nakon što je američki predsjednik Donald Tramp povukao SAD iz međunarodnog sporazuma koji ograničava iranske nuklearne aktivnosti.

Svjetski mediji pišu kako se Iran suočava s padom ekonomije i socijalnim nemirima, te navode da se glavni uzrok javnog bijesa u ovoj zemlji odnosi na tvrdnje o korupciji unutar režima, kao i da su protesti fokusirani na visoke cijene i nedostatak radnih mjesta, za što Iranci krive svoje lidere, a ne Sjedinjene Države.

Iranci i njihovi lideri se pripremaju na udar nakon sankcija

Imajući u vidu ponovno uvođenje američkih sankcija protiv Irana, Saed Mohamadi, 38-godišnji vodoinstalater u Teheranu, znao je šta mora uraditi. Prošle sedmice, kao i mnogi drugi, za 1000 dolara je kupio zlato, čija se vrijednost konstantno povećava na lokalnom tržištu, piše Njujork Tajms.

U ponedjeljak, samo nekoliko sati prije nego su sankcije ponovno stupile na snagu i dok se Iran suočava sa slobodnim padom ekonomije i socijalnim nemirima, postalo je jasno da se iranska vlada već dugo pokušavala pripremiti za ovo. Ipak, neki dijelovi plana precizirani su tek nekoliko sati prije isteka roka.

U mjesecima prije ponovnog uvođenja sankcija, vlada je stvarala zalihe stranih valuta i smanjila nepotreban uvoz. Ali, jedan dio uvoza su povećali kako bi preduhitrili sankcije, piše list i dodaje da je u nedjelju uveče, pet turbopropelerskih putničkih aviona sa 70 sjedišta, koje je proizveo italijanski i francuski konzorcij, sletjelo na međunarodni aerodrom u Teheranu. Dok traju sankcije, Iranu će ponovo biti zabranjena kupovina novih putničkih aviona za svoju flotu, uprkos poslovima koje je Iran Air potpisao sa Boingom i Airbusom, kao i potrebi za sigurnijim avionima: oko 2.000 ljudi poginulo je u avionskim nesrećama u Iranu tokom protekle dvije decenije, piše Tajms.

Ipak, predsjednik države Hasan Rohani izjavio je da Iran može izdržati američki pritisak ako se Iranci udruže. Opisujući kao “psihološki rat” ponudu predsjednika Trampa prošlog mjeseca o pregovorima “bez preduslova”, Rohani je rekao da bi Iran morao vidjeti “iskrenost” Sjedinjenih Država kako bi se uključio u bilo kakve razgovore.

Nove američke sankcije onemogućavaju bilo kakve transakcije s Iranom koje uključuju dolare, zlato, plemenite metale, aluminij, čelik, komercijalne putničke avione i ugalj. Takođe, okončan je izvoz iranskih tepiha i pistacija u SAD, koji su važni simboli za Irance.

Druge zemlje koje su potpisale sporazum o nuklearnom naoružanju 2015. godine – Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i Rusija – ne podržavaju sankcije Sjedinjenih Država, ističe Tajms.

Trump upozorava svijet da ne posluju s Iranom

Odmah po stupanju sankcija na snagu američki predsjednik Donald Tramp upozorio je države da ne posluju sa Iranom što je izazvalo mješavinu bijesa, straha i prkosa u Teheranu, piše AFP.

“Svako ko posluje s Iranom neće poslovati sa Sjedinjenim Državama. Tražim mir u svijetu, ništa manje.”

Agencija piše kako je samo nekoliko sati nakon stupanja na snagu sankcija, njemački proizvođač automobila Daimler izjavio da obustavlja svoje poslovne aktivnosti u Iranu.

Evropske vlade su veoma ljute zbog Trampove strategijoe, budući da se, ako nastave svoje poslovanje u Iranu, suočavaju sa prijetnjom američkih kazni.

Siromašni snose posljedice sankcija kako cijene hrane rastu

Fajnanšl tajms (Financial Times) opisuje atmosferu na lokalnim tržnicama u Teheranu, koje su postale poznate po svojim dugim redovima jer su se kupci redali kako bi kupili velike količine mesa, povrća i voća po sniženim cijenama. Ali, danas je daleko manji broj kupaca. Oni koji kupuju robu pažljivo biraju samo onoliko koliko je potrebno da zadovolje svoje dnevne potrebe, jer cijene rastu, što čini da porodice s niskim prihodima jedva sastavljaju „kraj s krajem“.

Odluka koju je u maju donio američki predsjednik o povlačenju iz nuklearnog sporazuma uticala je na pad vrijednosti rijala, a prema zvaničnim podacima, cijena hrane, kao što su voće i povrće, veća je za 50 posto od početka ove godine.

“Analitičari kažu da neslaganje između građana i režima nikada nije bilo veće od Islamske revolucije 1979. godine. Iran je bio pogođen sporadičnim protestima širom zemlje, jer su hiljade ljudi izašle na ulice krajem godine. Većina demonstracija bila je mala i izbila je iz više razloga – od nedostatka vode do nezaposlenosti. Ali, često su demonstracije imale i antirežimski ton”, navodi se u tekstu.

Demonstracije su još više zabrinule iranske političare, koji smatraju sankcije SAD-a dijelom zavjere u cilju eskaliranja javnog bijesa, na način da će finansijski dovesti republiku do tačke u kojoj se Iranci dižu protiv njihovih lidera.

Bogatiji Iranci već skladište osnovne proizvode i kupuju imovinu kao što su zlato i automobili u cilju zaštite vrijednosti njihove ušteđevine. Ali, siromašni nemaju sredstva kako bi ih pratili u tome i smatraju sebe žrtvama nepravednog sistema.

Iranci protestuju zbog ekonomskih nedaća

I Vol Strit Žurnal (Wall Street Journal) ističe kako su protesti fokusirani na visoke cijene i nedostatak radnih mjesta za što Iranci krive svoje lidere, a ne Sjedinjene Države.

Hiljade demonstranata proteklih dana izašle su na ulice Irana u najvećem valu nemira od januara, tražeći finansijsku pomoć i pozivajući na promjene vodstva. Nemiri povećavaju rastuće probleme za režim, koji se bori da odgovori na ekonomska previranja.

Dok nemiri predstavljaju izazove za iranske lidere, stručnjaci koji prate situaciju u Iranu smatraju da je malo vjerovatno da će podriti režim koji je izdržao ozbiljnije nemire.

Barbara Slavin, direktorica Inicijative za budućnost Irana u Atlantskom vijeću, izjavila je da pritisak SAD-a ima veliki utjecaj na iransku ekonomiju, posebno na valutu, koja je naglo oslabila u odnosu na dolar ove godine. Ali, kako je rekla, historija je pokazala da jednostrane sankcije Sjedinjenih Država često ne sruše režime na koje ciljaju, prenosi WSJ.

“Ako pogledate utjecaj sankcija na autoritarne vlade, obično ih samo učvrsti jer ljudi onda zavise od centralne vlade za resurse”, rekla je ona. “Ako postane dovoljno loše, oni moraju početi da troše robe, a ljudi, naročito siromašni, postaju potpuno ovisni o vladi”, dodala je.

Kako postići raketni sporazum s Iranom

Konfrontacija Sjedinjenih Država sa Iranom vjerovatno neće uključiti međunarodne partnere osim onih koji su već u taboru protiv Irana. Ali pošto evropski lideri pokušavaju spasiti nuklearni sporazum sa Iranom, oni bi trebali tražiti način da pronađu zajednički cilj s Vošingtonom kako bi riješili njihove zajedničke probleme, navodi Forin polisi (Foreign policy).

Ključno pitanje je potencijalna prijetnja koja je svojstvena za iranski balistički raketni program: Ako Iran ikada odluči da izrađuje nuklearno oružje, neki od njegovih projektila, koji su danas opremljeni konvencionalnim bojevim glavama, mogu biti prenamijenjeni za isporuku nuklearnih bojevih glava, ocjena je FP.

Nedostatak ograničenja za iranske projektile jedan je od tri razloga zbog kojih je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da povlači Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma. Međutim, on nije ponudio nikakva rješenja za ovaj problem u vezi s projektilima, osim nerealnog zahtjeva da Iran potpuno odustane od svih svojih projektila. S obzirom na centralnu ulogu koju rakete imaju Iranu, u smislu odbrane i zastrašivanja, totalno napuštanje raketnog programa daleko je od mogućeg.

Postoji bolji način: Zabrinute vlade trebale bi spriječiti Iran da razvije interkontinentalnu balističku raketu (ICBM), ograničavajući domet do 2000 kilometara (1200 milja), što je Iran već ocijenio kao maksimalan zahtjev.

Američki magazin navodi da, iako Iran uglavnom ostaje u okviru ovog samoograničenja, postoje problematični znaci strategije za razvoj sistema daljeg dometa. Zbog toga je potreban sporazum o raketama, i to sa odredbama za provjeru i izvršenje. Zabrinute zemlje trebaju brzo riješiti ograničenje dometa, prije nego što Iran unaprijedi svoj raketni program.

Tagovi

Ostavite komentar prvi!

avatar
1000

Send this to a friend