Saudijska modernizacija ukidanjem pogubljenja za djela maljoletnika

Saudijska Arabija poslije obustavljanja bičevanja ukinula je i smrtnu kaznu za prekršaje maloljetnika u okviru napora koje predvodi prestolonasljednik Mohamed bin Salman da modernizuje ultrakonzervativnu kraljevinu i ublaži kritike zbog lošeg stanja ljudskih prava u toj zemlji, pišu svjetski mediji.

Reforme u sijenci ubistva

U okviru reformi kojim nastoji da otupi kritike zbog stanja ljudskih prava, Saudijska Arabija je ukinula smrtnu kaznu za zločine maloljetnika, pošto je prethodno ukinula i bičevanje kao oblik kažnjavanja, piše Gardijan (The Guardian).

Predsjednik saudijske Komisije za ljudska prava Avad Alavad, navodeći kraljevski dekret, saopštio je u nedjelju, 26. aprila da će ljudi osuđeni za zločine koje su počinili kao maloljetne osobe, umjesto smrtne kazne dobijati do 10 godina zatvora.

Očekuje se da će uredba spasiti živote najmanje šest muškaraca iz manjinske šiitske zajednice koji su čekali pogubljenje, pošto su osuđeni za učestvovanje u protestima protiv vlade tokom Arapskog proljeća kada su imali manje od 18 godina. Gardijan ukazuje da su stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava prošle godine tražili od Saudijske Arabije da obustavi planove za njihovo pogubljenje.

Komisija za ljudska prava u subotu je najavila da Saudijska Arabija obustavlja bičevanje, što su dugo kritikovale organizacije za ljudska prava. Najistaknutiji nedavni slučaj bičevanja, ukazuje list, bila je kazna blogeru Raifu Badaviju kojem je pored 10 godina zatvora 2014. presuđeno i 1.000 udaraca zbog “uvrede” islama.

Reforme podvlače napore de fakto vladara Saudijske Arabije prestolonasljednika Mohameda bin Salmana da modernizuje ultrakonzervativnu kraljevinu koja se dugo povezivala s vahabizmom, fundamentalističkim ogrankom islama, ukazuje Gardijan, ali i dodaje da su napore princa u reformi saudijske privrede i društva zasijenili ubistvo novinara Džamala Kašogija i povećana represija u zemlji.

Ljudska prava i visoka stopa pogubljenja

Uprkos nedavnim promjenama, ljudska prava u Saudijskoj Arabiji su pod intenzivnom pažnjom, poslije brutalnog ubistva Kašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2018, dok su mnogi aktivisti za ljudska i ženska prava u zatvoru, ističe BBC.

Aktivisti kažu da je Saudijska Arabija među zemljama s najgorim stanjem ljudskih prava sa strogo ograničenim slobodama i arbitrarnim pritvaranjima kritičara Vlade, ukazuje BBC i navodi da je prošle nedjelje istaknuti saudijski borac za ljudska prava umro u zatvoru od moždanog udara koji je, prema aktivistima, posljedica medicinske nebrige.

Saudijska Arabija je, ukazuje BBC, potpisnica Konvencije UN o pravima djeteta u kojoj se navodi da smrtna kazna ne treba da se koristi za prekršaje maloljetnika.

Britanski servis dodaje da nije jasno kada će odluka o smrtnoj kazni za maloljetnike, koju državni mediji nisu odmah objavili, stupiti na snagu.

Saudijska Arabija ima jednu od najviših stopa pogubljenja u svijetu, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse), dodajući da su sa smrtnom kaznom suočeni osuđeni za terorizam, ubistvo, oružanu pljačku i trgovinu drogom.

Prema zvaničnim podacima, Saudijska Arabija je u 2019. godini pogubila najmanje 187, što je, kako ističe AFP, najviše od 1995. kada je pogubljeno 195 ljudi. Od januara ove godine, pogubljeno je 12 ljudi.

Organizacije za ljudska prava izražavaju zabrinutost u vezi s pravičnošću suđenja u Saudijskoj Arabiji, apsolutističkoj monarhiji sa strogim oblikom islamskog zakona.

Popuštanje ograničenja i represija

Kralj Salman i prestolonasljednik Bin Salman smatraju se pokretačima reformi za popuštanje ograničenja u Saudijskoj Arabiji i okretanja od ultrakonzervativne vahabijske interpretacije islamskog zakona, kojoj se mnogi u toj zemlji i dalje pridržavaju, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press).

Bin Salman nastoji da modernizuje zemlju, privuče strane investicije i poboljša globalnu reputaciju Saudijske Arabije, ali je istovremeno, ističe AP, nadzirao represivne akcije protiv liberala, aktivista za prava žena, umjerenih sveštenika i reformatora.

Predsjednik Komisije za ljudska prava saudijske Vlade rekao je da odluka pomaže uvođenje modernog krivičnog zakonika i da pokazuje posvećenost kraljevine sprovođenju ključnih reformi. Dodao je da slijede nove reforme i da ukidanje bičevanje i smrtne kazne za zločine maloljetnika “odražavaju napredovanje Saudijske Arabije u realizaciji kritičnih reformi (u oblasti) ljudskih prava čak i teškim vremenima nametnutim pandemijom COVID-19”.

Uredba o smrtnoj kazni se nadovezuje na nalog kralja Salmana iz 2018. kojom je određeno da najviša kazna maloljetnicima, osim sada ukinute smrtne, može biti 10 godina zatvora, ukazuje AP i dodaje da se sada 10-godišnja zatvorska kazna primjenjuje na sve zločine maloljetnika, s mogućim izuzetkom za zločine povezane s terorizmom.

Javni spektakli bičevanje zatvorenika za često nenasilne zločine privukli su poređenja s kaznama koje sprovode ekstremističke grupe poput takozvane Islamske države, ističe AP. Saudijske vlasti su tvrdile da je to oblik odvraćanja od kriminala, dok su organizacije za ljudska prava tvrdile da je ta praksa nehumana.

Pozitivan korak

Saudijski zvaničnici pozdravili su odluku od ukidanju bičevanja kao još jednu hrabru Bin Salmanovu reformu, ali su zapadni aktivisti za ljudska prava imali mnogo blažu reakciju, ukazuje Njujork tajms (The New York Times) uz konstataciju da je bičevanje ukinuto u okviru napora prestolonasljednika da preoblikuje kraljevinu.

“Ne bih to nazvao probojem”, rekao je istraživač Hjuman rajts voča (Human Rights Watch – HRW) Adam Kugl (Coogle) koji prati Saudijsku Arabiju, dodajući da je to ipak pozitivan korak.

On za list kaže da njegov entuzijazam ograničava to što u mnogim drugim apsektima saudijski pravosudni sistem ostaje problematičan, uključujući mogućnost da ljudi mjesecima budu u zatvoru bez optužbe, pogubljenja obezglavljivanjem i nedostatak jedinstvenog krivičnog zakonika.

Saudijska Arabija je jedna od nekoliko apsolutističkih monarhija i dijeli pravdu na osnovu šerijatskog zakona, podvlači američki list, navodeći kao primjere da je konzumiranje alkohola krivični prekršaj, a da za trgovanje drogom često slijedi smrtna kazna. U zakonu tehnički i dalje postoje kamenovanje za preljubu i odsijecanje udova zbog krađe, mada se takve kazne rijetko, ako uopšte sprovode.

Nedostatak jedinstvenog krivičnog zakonika daje sudijama veliki prostor za određivanje i bičevanja su do ukidanja takve kazne slijedila za manje prekršaje kao što su javno opijanje ili za ono što su sudije smatrale neprikladnim kontaktima između muškaraca i žena koji nisu porodično povezani, piše Njujork tajms, ističući i da su se javna bičevanja proredila posljednjih godina.

Neki od tih prekršaja sada se, kako navodi list, smatraju manje ozbiljnim zbog promjena koje sprovodi princ Mohamed. Kao dio njegovih planova za diverzifikovanje privrede i otvaranje društva, on je vjerskoj policiji oduzeo pravo da hapsi, i povećao mogućnosti za zabavu, s otvaranjem bioskopa i dovođenjem rok koncerata, turnira američkog rvanja i monster trak spektakala. Makar u gradovima, u odnosu na prije nekoliko godina sada se češće mogu vidjeti žene koje se druže s muškarcima i koje ne prekrivaju kosu ili lice.