Podaci iz Sjedinjenih Država pokazuju da milijarderi plaćaju smiješno male poreze – jer njihovo bogatstvo ne dolazi od klasične zarade, nego od akcija. Da li je na dugi rok pametnije da se oporezuje imetak?
Obični smrtnici idu na posao i na kraju mjeseca dobiju platu na bankovni račun. To što dobiju je najčešće neto zarada, država je već uzela svoje. Negdje manje, negdje više, ali taj običan mali čovjek, to božanstvo svih političara koji hoće glasove, rijetko kad ne izmiruje svoje obaveze. Ako ih ne izmiri, poreznici mu to neće zaboraviti.
A šta ako nisi običan mali čovjek nego, recimo najbogatiji čovjek svijeta? Ako si šef Amazona ili Tesle? Onda možeš da ne platiš ni cent poreza, pokazalo je istraživanje američkog istraživačkog portala ProPublica.
Prema njihovom pisanju, osnivač Tesle Ilon Mask je 2018. prijavio da jadan nije imao nikakvih prihoda pa nije ni platio porez. U umjetnike da ne plate porez spadaju i drugi milijarderi poput Džefa Bezosa, Majkla Blumberga i Džordža Sorosa.
Oni profitiraju od toga što američki poreski zakoni ne konstatuju rast imovine u vidu akcija i nepokretnosti. Tako je Bezos između 2014. i 2018. doduše platio masnih 973 miliona evra poreza, ali je u tih pet godina uvećao bogatstvo za 99 milijardi! Realna poreska stopa za njega je, dakle, smiješnih 0,98 odsto.
Zapanjujući nalaz istraživanja je da 25 najbogatijih Amerikanaca plaćaju manje poreza nego pošteni vrijedni ljudi koji zarađuju prosječno. Uništen je „osnivački mit američkog poreskog sistema, da svako doprinosi pošteno i da najbogatiji Amerikanci najviše plaćaju“, piše portal.
Demokratska senatorka Elizabet Voren, koja se broji u lijevo krilo stranke, navodi: „Naš poreski sistem je sklepan za milijardere koji bogatstvo ne temelje na plati kao radničke porodice.“
Može li pravednije?
Minhenski Zidojče cajtung piše da poreska pravila odavno nemaju veze sa realnošću.
„Jer danas čovjek po pravilu nije mnogo bogatiji od sugrađana jer više radi od njih, nego jer posjeduje akcije ili nasljeđuje.“
„Koliko god je nepravedno što vrhunski menadžer zarađuje sto puta više od običnog radnika, nije problem u nejednakosti zarada. Problem je u nejednakosti imovine“, piše Zidojče. Recimo prosječni Amerikanac ima imovinu u vrijednosti od 120.000 dolara, dok je Bezos težak milion i po puta više.
Uz to, piše Zidojče, plata mora da se zaradi, dok imovina raste sama od sebe.
„Logična posljedica ovih saznanja bilo bi uvođenje poreza na imovinu, i to ne samo dodatno uz porez na prihod, već umjesto poreza na prihod.“
To bi bilo poželjno, dodaje list, jer porez na zaradu ionako neće funkcionisati na duže staze kada sve više posla budu preuzimali roboti i vještačka inteligencija.
