Sjedinjene Države će u naredna dva dana objaviti izvještaj o ubistvu saudijskog disidenata i novinara Džamala Kašogija, najavio je predsjednik Donald Tramp, a mediji pišu da je CIA zaključila kako je saudijski prestolonasljednik Muhamed bin Salman naredio ubistvo u konzulatu u Istanbulu, te da bi ovo mogao biti veliki udarac Trampovoj posebnoj vezi sa kraljevinom.
Šteta za Mohameda bin Salmana
Zaključak CIA-e da je ubistvo novinara Džamala Kašogija naredio prestolonasljednik Muhamed bin Salman opisan je kao najštetniji udarac za de facto saudijskog lidera, koji ga zvanično stavlja u srce skandala koji nastavlja da protresa region, ocjenjuje Martin Čulov (Martin Chulov) za britanski Observer.
On prenosi i navode evropskog obavještajnog zvaničnika koji je rekao da je otkriće CIA-a “veoma štetno za zvanični diskurs kraljevine”.
“Ranije je snažno podržavao princa, a sada se američki predsjednik pojavio frustriran u slučaju Kašogi i saučesništvu visokih zvaničnika, koje je označilo put do vrata kraljevskog dvora. I republikanski i demokratski senatori u subotu su pozvali Trampa da bude oštar prema princu.“
List podsjeća da je Washington Post objavio da je agencija učvrstila svoje zaključke nakon razmatranja dva presretnuta poziva.
“Jedan je navodno bio između princa Mohameda i njegovog brata Halida bin Salmana, ambasadora Saudijske Arabije u Vašingtonu, u kome su razgovarali o načinu da se Kašogi vrati u Rijad. Drugi poziv je navodno uhvatio princa Halida kako uvjerava Kašogija da je bezbjedno da posjeti konzulat u Istanbulu… Princ Halid je poricao da je u prošloj godini bio u kontaktu sa Kašogijem i pozvao je američke zvaničnike da iznesu svoje dokaze.”
Tramp brani prinčeve laži – Kongres mora da insistira na istini
Vašington Post (Washington Post) navodi da je prestolonasljednik Saudijske Arabije želio da pobjegne od odgovornosti za ubistvo novinara Kašogija – a Trampova administracija mu pomaže da to učini.
“Sada vidimo da je Tramp podržao lidera Saudijske Arabije uprkos zaključku CIA-a da je princ u stvari bio odgovoran za naređivanje atentata na Kašogija. Tramp je ipak odbio da prihvati odgovornost Mohameda bin Salmana, možda zato što bi to značilo priznavanje da je izuzetno velika greška Bijele kuće koja je 33-godišnjeg princa vidjela kao strateškog saveznika.”
WP dodaje i da kao i u slučaju miješanja Rusije u predsjedničke izbore 2016. godine, Tramp odbacuje zaključak američke obavještajne zajednice za koju smatra da je politički neugodan.
“I kao u tom slučaju, Kongres bi trebalo američku spoljnu politiku sa laži da pomeri ka istini…Tri republikanska senatora – Lindzi Grejem, Tod Jang i Sjuzan Kolins – pridružili su se trojici demokrata, uključujući Roberta Menendeza, manjinskog člana Odbora za spoljne odnose Senata, u podršci zakonu koji bi od administracije zahtijevao da se u roku od 30 dana sankcioniše “bilo koji službenik vlade Saudijske Arabije ili član kraljevske porodice” vezan ‘vjerodostojnim dokazima’ za ubistvo Kašogija.
S obzirom na zaključak CIA-e, to bi obuhvatilo i Mohameda Salmana. Prijedlog zakona takođe će suspendovati većinu prodaje i isporuke oružja u Saudijsku Arabiju sve do ‘potpunog prekida neprijateljstava u ratu u Jemenu’ i prestanka miješanja u isporuke humanitarne pomoći.”
Slučaj Kašogi neće otići
Smrt Kašogija i dalje visi iznad glave predsjednika SAD i njegovih saveznika iz Saudijske Arabije, ocjenjuje CNN i dodaje:
“Nije Tramp jedini koji bi u prinčevoj krivici pronašao geopolitički problem. Ubrzo nakon smrti Kašogija, nekoliko svjetskih lidera pozvalo je na nezavisnu istragu. Ovi pozivi su se pretvorili u šaputanje posljednjih nedjelja, a nekoliko drugih zemalja, pored Kanade, i dalje govore o sankcijama.”
CNN ocjenjuje i da tridesettrogodišnjak ima izvanrednu količinu moći koju kraljevstvo nikad ranije nije vidjelo među prinčevima.
“On nadgleda skoro svaku glavnu agenciju u zemlji koja se bavi ekonomijom, bezbjednošću i obavještajnim radom… On ima neprijatelje u svojoj porodici.
Bin Salman je preskočio desetine drugih prinčeva koji su pretendovali na mjesto prestolonasljednika, a svaka implikacija o umiješanosti prestolonasljednika u slučaj Kašogi mogla bi biti dovoljna prilika da se njegovi rivali ponovo usmjere na prijesto.”
U tekstu se ističe da Tramp nije želio da uvede sankcije Saudijskoj Arabiji, ali je bio prisiljen pod pritiskom Kongresa, a manje je vjerovatno da on želi da cilja na prestolonasljednika, čak i ako to znači da ide protiv svojih obavještajnih službi.
Presudan slučaj
Procjena CIA-e da je princ Mohamed naredio ubistvo Kašogija uglavnom odgovara onima u drugim zapadnim prijestonicama, uključujući London, ocjenjuje BBC-ijev Frenk Gardner.
On objašnjava da je presretnuti telefonski poziv – koji odbacuju Saudijci – između brata princa Mohameda i Kašogija u kome ga poziva da posjeti saudijski konzulat u Istanbulu, realizovan na zahtjev princa.
“Drugi presretnuti telefonski poziv bio je iz operativnog tima na dan ubistva nekome od bliskih saradnika princa u glavnom gradu Rijadu u Saudijskoj Arabiji. Ponovo, teško je vjerovati da je to bilo bez znanja princa. Gledano zajedno sa presretnutim infomacijama, slučaj protiv MBS-a je prokletstvo, ali je i dalje na indicijama.”
Gardner objašnjava i da zvaničnici vlade ne vjeruju da postoji metaforički rečeno ‘čvrsti dokaz’ koji eksplicitno povezuju MBS sa ubistvom:
“Ali, na osnovu dobro uspostavljenih diplomatskih i obaveštajnih kontakata, oni znaju da se u tom dijelu svijeta ništa ne radi bez potpisa sa vrha.”
Saudijska Arabija nakon Kašogija
Mjesec i po nakon ubistva, sve je jasno: pokušaj repatrijacije kritičara propao, identifikovani osumnjičeni, stroge kazne, slučaj zatvoren, piše Njujork Tajms (The New York Times).
“I naravno, Mohamed bin Salman, 33-godišnji de facto vladar, oslobođen optužbi. Američke sankcije ne dostižu do nivoa princa, niti onih koji su mu bliski. Da li će najnovija verzija zaključiti pitanje Kašogi, ostaje da se vidi.
Istina možda nikad neće biti otkrivena, naročito ako saudijski javni tužilac uspije ostvariti smrtnu kaznu za koju kaže da traži protiv pet osumnjičenih iz Saudijske Arabije, čime će eliminisati glavne svjedoke. Međutim, ono što je već jasno je da se odnos između naftom natopljene kraljevine i Sjedinjenih Država mora promijeniti“.
NYT objašnjava da ono što se promijenilo jeste to što su atentat i patetični pokušaji da ga pokriju ostavili imperatora (čitajte prestolonasljednika) bez odjeće.
“U svakom slučaju, neki u Vašingtonu i drugim prijestonicama postali su oprezniji prema MBS-u , jer je princ Muhamed poznat prijateljima, mnogo prije ubistva Kašogija. Događaj u Istanbulu skinuo je posljednju zavesu, pa su vlade, poslovni rukovodioci i političari počeli preispitivati saradnju s Kraljevinom.
Da, to daje Trampovoj administraciji značajan uticaj na oslabljeni saudijski režim, kako bi se razjasnilo kako je Kašogi umro, okončao katastrofalni rat u Jemenu, popravili odnosi sa Katarom, pomoglo u uspostavljanju mira u Izraelu, zadržale cijene nafte stabilnim i, u zavisnosti od ishoda istrage Kašogijeve smrti, zamijenio prestolonasljednik sa manje impulsivnim i opasnim nasljednikom”.
