Planeta

Šta je cilj Trampove odluke o Revolucionarnoj gardi?

Foto: Twitter

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da iransku Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC) proglasi stranom terorističkom organizacijom teško da će natjerati Teheran da promijeni politiku, dok bi mogla ojačati elitni korpus oružanih snaga koji čuva sistem Islamske Republike, pišu svjetski mediji.

Šta je cilj Trampove odluke?

Nije jasno šta je cilj odluke Trampove administracije da se iranska Revolucionarna garda označi kao teroristička organizacija, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) i ističe da nije poznato da li je to “politika ili provokacija”.

Poslije odluka u vezi s Izraelom – priznanje Jerusalima kao glavnog grada i suverniteta nad Golanskom visoravni – koje su u suštini spriječile rješenje dvije države za Palestinu, Iran može da se predstavi kao jedini zaštitnik prava Palestinaca i Arapa, piše britanski list.

Pitanje je da li će odluka Trampove administracije o Islamskoj revolucionarnoj gardi to promijeniti, navodi Fajnenšl tajms, ističući da su IRGC-ove specijalne snage Kuds već 2007. dobile takvu oznaku. Paradoksalno je, dodaje se u tekstu, da su se te snage često borile uz ili paralelno sa SAD – “u Avganistanu protiv talibana, u BiH protiv Srba i odlučno u Iraku protiv džihadista crnokošuljaša iz ISIS-a”.

S druge strane, podvlači Fajnenšl tajms, Trampova administracija – posebno nakon imenovanja Džona Boltona (John) za savjetnika za nacionalnu bezbjednost, koji zagovara promjenu režima u Teheranu – ne pravi razliku između Iranaca koji žude za promjenama i onih koji ga se boje.

Revolucionarna garda je uvijek bila i teokratska pretorijanska straža kod kuće i ekspedicijska vojska Islamske Republike u inostranstvu – prije svega kroz “legendarne” specijalne snage Kuds, ukazuje list, ali i ocjenjuje da je prošlogodišnja Trampova odluka o povlačenju iz nukelearnog sporazuma s Iranom u suštini “ojačala gardu”.

‘Eskalacija radi eskalacije’

Eksperti ukazuju da će odluka Trampove administracije, kojom su SAD formalno označile zvaničnu vojnu silu jedne zemlje kao terorističku grupu, najvjerovatnije podstaći konzervativne iranske tvrdolinijaše za još oštriji stav prema SAD-u, odnosno da u Iranu ona neće izazvati promjene na bolje, piše Njuzvik (Newsweek).

Džejkob Šapiro (Jacob Shapiro), glavni analitičar online publikacije Geopolitičke budućnosti, smatra da bi Iran odluku mogao da koristi kao opravdanje za povratak izgradnji nuklearnog oružja, prenosi list.

“Ovaj iranski režim se već pokazao daleko otpornijim nego što misle američki anti-iranski jastrebi, a označavanje ogranka iranskih oružanih snaga terorističkom organizacijom može dovesti do nekih ekonomskih tegoba, ali će takođe dati IRGC-u i iranskoj vladi žrtvenog jarca – Sjedinjene Američke Države”, objasnio je Šapiro, dodajući kako je američka politika prema Bliskom istoku od 2001. godine “kratkovidna”, jer su kreatori politike “zabrinuti za rješavanje današnjih problema bez razmišljanja o tome kako ta rješenja stvaraju nove a ponekad i dublje probleme”, prenosi Njuzvik.

“Ovo je eskalacija radi eskalacije”, rekao je Džamal Abdi, predsjednik Nacionalnog iransko-američkog vijeća, za Njuzvik ističući kako je IRGC “već najsankcionisaniji entitet na planeti Zemlji“ koji od ekonomskih sankcija ima velike koristi na crnom tržištu a koji, prema njegovim riječima, može najviše izgubiti ako Iran ponovo uđe na svjetsko tržište.

Dobrodošlo priznanje realnosti

S druge strane, Volstrit džornal (The Wall Street Journal) u uredničkom komentaru piše da je odluka Trampove administracije “dobrodošlo priznanje realnosti”, mada bi mogla da uznemiri one koji žele da posluju s Iranom.

Uz konstaticiju da su SAD tom odlukom prvi put neki državni entitet označili terorističkom organizacijom, list ocjenjuje da to nije “ishitreno” imajući u vidu da Vašington smatra Iran državom sponzorom terorizma 35 godina i da je 2017. ministarstvo finansija SAD uvelo sankcije Revolucionarnoj gardi zbog njenih terorističkih aktivnosti.

Revolucionarna garda, prema Volstrit džornalu, ima 125.000 ljudi odanih vrhovnom vođi Aliju Hamneju i kontroliše veći dio iranske privrede kao i raketni program. Snage Kuds Revolucionarne garde, dodaje list, obučavaju teroriste i izvoze oružje širom Bliskog istoka, dok Stejt department procjenjuje da Revolucionarna garda troši milijardu dolara godišnje na podržavanje ekstremista u Iraku, Siriji, Jemenu i drugim zemljama.

Teheran prijeti osvetom, ali SAD mogu staviti cijenu na takve postupke, dok je neobuzdana Revolucionarna garda veća prijetnja, navodi list, dodajući da će najveće protivljenje odluci administracije doći iz Teherana i onih na Zapadu koji smatraju da su dogovori najbolji način da se kontrolišu “zloćudne ambicije” Irana. “Ali ako govorenje istine o (IRGC) otežava postizanje dogovora, onda su ti dogovori zasnovani na lažnim pretpostavkama”, zaključuje Volstrit džornal.

Posljednja pomoć Netanjahuu

Označavanje Revolucionarne garde za terorističku organizaciju, za šta neki zvaničnici administracije kažu da je urađeno u “haotičnom i ishitrenom procesu”, izgleda da je imala za cilj da se izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu pruži posljednja pomoć dan uoči izbora, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).

Najviši američki obavještajni i vojni zvaničnici, uključujući načelnika Zajedničkog štaba oružanih snaga SAD Džozefa Danforda mlađeg (Joseph F. Dunford Jr.), protivili su se odluci navodeći da će omogućiti iranskim liderima da opravdaju operacije protiv Amerikanaca u inostranstvu, posebno protiv jedinica za specijalne operacije i paravojnih jedinica koje rade pod okriljem CIA, piše list, dodajući da su za odluku bili Bolton i državni sekretar Majk Pomepo (Mike) koji je donio konačnu odluku, pošto je za listu stranih terorističkih organizacija nadležan Stejt department.

Zvaničnici Stejt departmenta su tražili od Pompea da odloži najavu, tvrdeći da bi to moglo imati neželjene posljedice u nepovezanim zemljama, ali je Pompeo to odbacio, piše Njujork tajms, dodajući da bi odluka mogla da utiče na vojnike SAD u Iraku gdje zvaničnici traže da se njihovo kretanje ograniči.

Takođe se postavlja pitanje da li i obavještajne službe drugih vlada, uključujući Izrael, Pakistan i Rusiju, ispunjavaju uslove da budu proglašene stranim terorističkim organizacijama, dodaje list i navodi da zvaničnici Stejt departmenta kažu da ishitrena objava znači da takvi detalji nisu razmotreni.

Tajming Trampove najave djeluje kao da je usmjeren da se Netanjahuu da posljednji podsticaj prije glasanja na tijesnim izborima, piše list uz podsjećanje da su Netanjahu i zvaničnici Trampove administracije rekli da je Iran najveća prijetnja po Izrael. Netanjahu je odmah pisao Trampu u tvitu na engleskom zahvalvši se što SAD čuvaju svijet od iranske agresije i terorizma, dok je u zasebnom tvitu na hebrejskom napisao “Hvala što ste prihvatili još jedan moj važan zahtjev”, ukazuje Njujork tajms.

Priprema za vojnu konfrontaciju

Odluka američkog predsjednika je bez presedana i podstiče konflikt, a neće donijeti promjenu u ponašanju Irana, piše Džejson Rezaian (Jason) u komentaru za Vašington post (The Washington Post) i podsjeća da je riječ o konvencionalnoj vojnoj sili s kojom su SAD sarađivale “kada je to bilo smisleno“ – kao što je to bio slučaj u borbi za iskorjenjivanje Islamske države.

List dodaje da je pored prisustva iranske vojske u Siriji, Iraku i Jemenu, najveći problem koji vojni korpus IRGC-a predstavlja za Sjedinjene Države upotreba improvizovanih eksplozivnih naprava protiv Amerikanaca, kao i metode finansiranja njenih aktivnosti, koje uključuju pranje novca i uzimanje talaca.

No, umjesto kvalifikacije tih aktivnosti kao terorističkih, američka vlada je označavanjem cijele grane vojske suverene nacije kao terorista učinila “još jedan grub potez u situaciji koja zahtijeva elegantnija rješenja“, napisao je Rezaian u rubrici Globalna mišljenja.

Osim toga, ocjenjuje on, ovakva odluka američke administracije predstavljaće problem Irancima koji su dio iranskih vojnih i bezbjednosnih snaga, a koji se eventualno odluče da napuste režim; ali i svim iranskim muškarcima koji su dužni da odsluže obavezan dvogodišnji vojni rok. “Da li oni iznenada postaju osumnjičeni za terorizam… i šta se dobija označavanjem stotina hiljada Iranaca teroristima samo zato što ispunjavaju uslov državljanstva”, napisao je kolumnista.

Vašington post zaključuje kako će se, po svemu sudeći, malo toga promijeniti u već napetim odnosima između američkih vojnika i IRGC-a čiji putevi se često ukrštaju u Iraku i Siriji, te da će pitanja od zajedničkog interesa kao što je borba protiv Islamske države postati složenija – što ne zabrinjava kreatore američke politike na šta ukazuje “arogancija koju su pokazali u svojim dosadašnjim odnosima sa Iranom“. S druge strane, ovo su znaci da se američka javnost, na početku predizborne kampanje za predsjedničke izbore 2020. treba pripremiti za pažljivo orkestriranu i nepotrebnu vojnu konfrontaciju s Iranom, konstatuje Vašington post.

Send this to a friend