Planeta

Šta je izraelska Gvozdena kupola

Foto: Twitter

U najnovijem talasu sukoba sa Palestincima, izraelska vojska je saopštila da su ekstremisti pokreta Hamasa i drugih grupa ispalili više od 1.500 raketa. Ali većinu tih projektila presreo je izraelski odbrambeni štit poznatiji kao Gvozdena kupola.

Izraelski zvaničnici tvrde da je ovaj sistem efikasan 90 odsto u uništavanju projektila srednjeg dometa prije nego što oni pogode gusto naseljena urbana područja.

Kako funkcioniše Gvozdena kupola?

Gvozdena kupola je dio širokog sistema odbrambenog raketnog sistema koji funkcioniše iznad Izraela, a koji košta milijarde dolara.

Sistem koristi radar za praćenje dolazećih projektila, a zatim ispaljuje dvije rakete-presretače da bi ih oborio.

Tehnologija pravi razliku između projektila koji će vjerovatno pogoditi izgrađena područja i onih koji će promašiti cilj.

Ciljani su i oboreni samo oni projektili koji se kreću prema gradovima, što čini sistem isplativijim.

Svaki presretač košta do 150.000 američkih dolara, navodi list Tajms of Izrael.

Kako se razvijao?

Gvozdena kupola vuče korijene iz sukoba 2006. godine, kada se izraelska vojska borila protiv Hezbolaha, islamističke grupe čije je sjedište na jugu Libana.

Hezbolah je lansirao hiljade raketa, nanijevši ogromnu štetu i ubivši desetine Izraelaca.

Godinu dana kasnije, Izrael je najavio da će državna odbrambena firma Rafael Advanced Defense Systems razviti novi protivraketni štit.

Amerika je u ovaj projekat uložila više od 200 miliona dolara.

Poslije nekoliko godina istraživanja i razvoja, sistem je prvi put testiran u borbi 201, kada je oborio projektil ispaljen na južni grad Berševu.

Da li ima slabosti?

Izraelski zdravstvene vlasti tvrde da su rakete ispaljene iz Gaze do sada ubile sedam ljudi, među kojima i dvoje djece.

U izraelskim vazdušnim napadima u Gazi ubijeno 83 ljudi, od čega 17 djece, tvrdi palestinsko ministarstvo zdravlja.

Nema sumnje da je Gvozdena kupola zaštitila Izraelce od mnogih napada koji su mogli da budu smrtonosni, ali to nije u potpunosti neprobojan raketni štiti.

Džonatan Markus, BBC analitičar za spoljne poslove, kaže da se čini da je, tokom najnovijeg sukoba, baterija koja brani grad Aškelon bila isključena, zbog tehničkog kvara.

Neki kritičari tvrde da bi stopa uspješnosti od 90 odsto u obaranju raketa iz Gaze mogla da bude niža kada se u budućnosti izraelska vojska suoči sa drugačijim neprijateljem.

Jona Jeremi Bob, jedan od urednika lista Džerusalim Post, kaže da Hezbolah ima kapacitet da lansira više projektila za manje vremena, što bi moglo otežati Gvozdenoj kupoli da ih sve odbije.

Izraelci koji su se našli usred sukoba zahvalni su na postojanju Gvozdene kupole koja im je spasila živote.

Ali Ioav Fromer, politikolog sa Univerziteta u Tel Avivu, kaže da je oslanjanje na odbrambeni štit odvratilo izraelske vlasti od potrage za dugoročnim političkim rješenjem sukoba.

„Ironično, nusprodukt izuzetnog uspjeha Gvozdene kupole je način na koji ona doprinosi neuspjehu spoljne politike, što pokreće eskalaciju nasilja”, rekao je on za BBC. „Mnogo godina kasnije i dalje smo zarobljeni u istom ciklusu beskonačnog nasilja.”

Send this to a friend