Šta treba znati o predsjedničkim izborima u SAD

U Sjedinjenim Američkim Državama uskoro će biti održani predsjednički izbori na kojima će Amerika birati između aktuelnog predsjednika Donalda Trampa i bivšeg potpredsjednika SAD-a Džoa Bajdena.

Kada predsjednički izbori u SAD počinju?

Ukratko: Izborni dan, zakonski, uvijek je prvi utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru. Ove godine je to 3. novembar.

Glasanje, međutim, počinje nekoliko nedjelja prije 3. novembra; veliki broj američkih građana glasa prije izbornog dana, a postoji i mogućnost glasanja poštom. Ove godine je early voting, odnosno prijevremeno glasanje, obilježio rekordan broj birača.

Kampanja traje mjesecima, pošto predsjednički izbori u širem smislu počinju poslije primarnih, odnosno stranačkih izbora kada dvije najveće političke partije – Demokratska i Republikanska – zvanično nominuju svoje kandidate. Ove godine su to bivši potpredsjednik SAD-a Džo Bajden i aktuelni američki predsjednik Donald Tramp.

Takođe, uporedo sa predsjedničkim izborima održavaju se i izbori za Predstavnički dom Kongresa SAD, a u nekim saveznim državama biraju se i senatori. Stranka koja ima kontrolu nad oba doma Kongresa ima najviše moći u Vašingtonu i zato su ovi izbori važni i za budućeg (novoizabranog ili reizabranog) predsjednika.

Zašto je izborni dan uvijek utorak?

Amerikanci uvijek glasaju prvog utorka poslije prvog ponedeljka u novembru. To ne znači da je to uvek i prvi utorak u mesecu, pošto se prvi ponedjeljak ponekad padne i 7. novembra, kao što se dogodilo 2016. godine. To takođe znači da izbori mogu da budu samo između drugog i osmog dana tog mjeseca.

Datum održavanja nije definisan Ustavom, već ga je ustanovio Kongres SAD 1845. godine.

Mogu li izbori da se odlože?

Ove godine je to pitanje naročito privuklo pažnju javnosti zbog pandemije, ali pošto je dan održavanja izbora ustanovljen zakonom, za odlaganje bi bilo neophodna zakonska inicijativa Kongresa i odobrenje predsednika Amerike.

Ko ima pravo glasa?

Ovo je pomalo komplikovano pitanje, naročito ove godine pošto se republikanci i demokrate neprekidno spore oko toga da li svi birači jednako imaju omogućen pristup biračkim listićima. Formalno, 26. amandman predviđa starosnu granicu od 18 godina kada svaki američki građanin dobija pravo da se njegov glas čuje.

Ipak, stvar se komplikuje činjenicom da glasači ne biraju predsjednika direktno, već to čini elektorski koledž.

Pritom, pošto regulativa nije ujednačena i razlikuje se od jedne do druge savezne države, mnogi upozoravaju da je posljednjih nekoliko godina usvojen niz zakona na nivou saveznih država koji otežavaju glasanje određenim grupama birača. Recimo, zatvorenici mogu da glasaju samo u Vermontu i Mejnu, ne i na drugim mjestima.

Šta se nalazi na glasačkom listiću?

Ukratko: Većina Amerikanaca glasa za predsjednika i Kongres, ali na glasačkim listićima u novembru naći će se i imena kandidata za lokalne izbore, tako da listići neće biti isti čak ni u svakom gradu, mada će na svima stajati imena Bajdena i Trampa.

Kako se bira američki predsjednik?

Svaka država u elektorski koledž, odnosno izborni kolegijum delegira onoliko elektora koliko joj pripada srazmjerno broju stanovnika. Elektora ima ukupno 538, što je broj koji odgovara broju kongresmena i senatora u američkom parlamentu.

Elektori se sastaju prvog ponedjeljka poslije druge srijede u decembru – ove godine je to 14. decembar – i glasaju za predsednika i potpredsjednika i do 23. decembra moraju da glasove pošalju u Kapitol hil.

Uz izuzetak Mejna i Nebraske, u saveznim državama vlada princip “pobjednik nosi sve” – kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i najmanjom mogućom razlikom osvaja sve njene elektore.

Glasovi elektora broje se javno u Kongresu 6. januara i to čini aktuelni potpredsjednik.

Ostaju još dvije nedjelje da se riješe bilo kakve nepravilnosti i novi predsjednik inauguriše se 20. januara.

Da li su glasovi elektora uvijek u skladu sa glasom naroda?

Pa, ne.

Čak pet puta u američkoj istoriji predsjednik je postao kandidat koji je na izborima imao manje glasova.

Pobjeda aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trampa 2016. godine je najistaknutiji primjer manjkavog izbornog sistema u Americi. Da, Tramp je imao manje glasova od kandidatkinje Demokratske stranke Hilari Klinton, a svejedno je pobijedio.

Upravo se to dogodilo i 2000. godine kad su u trci za Bijelu kuću bili Al Gor i Džordž Buš. Gor je dobio pola miliona glasova više, ali Buš je imao elektore i na kraju je odnio pobjedu.

Kada se objavljuju rezultati izbora?

Brojanje glasova počinje po zatvaranju biračkih mjesta, a prema prvim rezultatima i izlaznim anketama američki mediji brzo imaju prognoze ko je pobjednik ili gubitnik.

Amerikanci uglavnom već na dan izbora znaju ko je pobijedio. Ovog puta bi, međutim, brojanje glasova moglo da traje duže pošto je rekordno veliki broj Amerikanaca glasao poštom.

Predsjednik se formalno ipak ne imenuje prije 6. januara.

Može li da bude neriješeno?

I da i ne.

Ne može da bude neriješeno u smislu da će neko deifnitivno na kraju biti predsjednik, ali je moguće da obojica kandidata imaju jednak broj glasova elektora – po 269. U tom slučaju, Predstavnički dom Kongresa SAD odlučuje, a pravo glasa ima delegat svake savezne države, sve dok jedan od kandidata ne dobije većinu.

Džon Kvinsi Adams je 1824. godine na ovaj način postao predsjednik iako je Endru Džekson prije glasanja u Kongresu imao više glasova elektora.

Kada pobjednik stupa na funkciju?

U podne, u srijedu, 20. januara 2021.