Stejt department okončao je internu istragu korišćenja adrese privatne elektronske pošte bivše američke državne sekretarke Hilari Klinton i utvrdio prestupe ukupno 38 osoba.
Kako prenosi AP, od tih 38 osoba, neki bi mogli da se suoče sa disciplinskim postupkom.
Istragom pokrenutom prije više od tri godine utvrđeno je da je tih 38 osoba odgovorno za ukupno 91 slučaj slanja povjerljivih podataka iz ličnog imenika Hilari Klinton, navedeno je u pismu koje je ove sedmice poslato republikanskom senatoru Čaku Gresliju.
Njih 38 su aktuelni službenici Stejt departmenta, koji nisu identifikovani.
Prekršaji će biti evidentirani u njihovim dosijeima i mogli bi disciplinski odgovarati, ali još nije poznato na koji tačno način.
Uprkos tome što su u izvještaju utvrđene nepravilnosti – navedeno je da istražitelji nisu došli do, kako je navedeno, ubjedljivih dokaza o sistemskom, namjernom pogrešnom korišćenju poverljivih informacija.
Navedeno je međutim da je upotreba privatnog imejl naloga Hilari Klinton uticala na ugrožavanje tajnosti podataka.
Istraga je obuhvatila ukupno 33.000 elektronskih poruka Hilari Klinton nakon što su informacije iz njene privatne prepiske počele da cure u javnost. Istražioci su objavili da su utvrdili ukupno 588 prekršaja u vezi sa povjerljivim informacijama – dok to nije bilo moguće utvrditi u 497 slučajeva.
U izvještaju je zaključeno da korišćenje lične elektronske pošte za obavljanje zvaničnih poslova povećava stepen rizika od kompromitacije jer privatni sistem nije moguće nadzirati i kontrolisati upade u mrežu – na nivou zaštite mreže Stejt departmenta.
Pregled elektronske pošte Hilari Klinton počeli su 2016. pošto su u javnost procurjele 22 poruke sa njenog privatnog imejla i servera označene strogom tajnom.
Hilari Klinton se tada kandidovala u predsjedničkoj trci u kojoj joj je protiv kandidat bio aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp.
Ta priča je inače, podsjeća Glas Amerike, postala lajtmotiv Trampove predsjedničke kampanje.
Generalni inspektor Sekretarijata pravde tada je objavio da istražioci FBI nisu pronašli dokaze da je server hakovan, dok je jedan neimenovani forenzičar tada poručio da je prilično uvjeren da se nije dogodio nikakav upad.
Džejms Komi, tadašnji direktor Federalnog istražnog biroa Klinton je označio izuzetno nepažljivom zbog toga što je koristila privatnu komunikaciju i server za obavljanje zvaničnih državnih poslova, poručivši da će se FBI uzdržati od pokretanja postupka.
Čak Gresli, republikanac iz Ajove, istragu je započeo 2017. godine dok je bio na funkciji predsjednika Odbora za pravosuđe Senata.
Bio je izrazito kritičan odnosom Klintonove prema povjerljivim informacijama i zalagao se da bude administrativno kažnjena.
