Planeta

Sumnjiva posla u Africi: Šta to Putin sprema na crnom kontinentu?

Rusija je posljednjih godina intenzivirala nastojanja da poveća uticaj u Africi, pomaganjem lidera na vlasti i sprečavanjem prozapadnih ili demokratskih pokreta, prije svega preko operacija koje vodi bliski saradnik predsjednika Vladimira Putina, pokazuju procurjeli dokumenti koje je prvi objavio britanski Gardijan.

Rusija želi da pojača svoje prisustvo u najmanje 13 zemalja širom Afrike i da taj kontinent pretvori u svoje strateško dvorište, piše Gardijan na osnovu procurjelih dokumenata i dodaje da tu misiju vodi Evgenij Prigožin, biznismen iz Sankt Peterburga i blizak Putinov saradnik.

Jedan cilj je da se iz Afrike potisnu SAD i bivše kolonijalne sile, Velika Britanija i Francuska, dok je drugi da se zaustave “prozapadne” pobune, ukazuje britanski list na dokumente do kojih je došao Centar dosije (Dossier Center) koji finansira Mihail Hodorkovski, ruski biznismen i kritičar Kremlja.

Putin je pokazao malo interesovanja za Afriku u 2000-tim, ali su zapadne sankcije uvedene 2014. godine zbog Krima navele Moskvu da traži nove geopolitičke prijatelje i poslovne prilike, ojcenjuje list i dodaje da procurjeli dokumenti pokazuju da Moskva ima ambicije da Afriku pretvori u svoje strateško čvorište građenjem odnosa s aktuelnim vladarima, vojnim ugovorima i obrazovanjem nove generacije “lidera” i tajnih “agenata”.

Središnju figuru u tom nastojanju  Prigožina, koji je poznat kao “Putinov kuvar” zbog njegovih ugovora s Kremljom za katering, prošle godine je optužio američki specijalni savjetnik Robert Muler. Prema optužnici, Prigožinova fabrika trolova je vodila opširnu kampanju na društvenim medijima 2016. da se pomogne pobjeda Donalda Trampa na izborima. Gardijan dodaje da je Vagner grupa, privatni vojni ugovarač povezan s Prigožinom, snabdijevala plaćenike za borbe u Ukrajini i Siriji.

Više firmi povezanih s tim oligarhom, uključujući Vagner, poznate su među zaposlenima kao “Kompanija”, piše Gardijan i dodaje da dokumenti sugerišu da njihove aktivnosti koordinišu viši zvaničnici u ruskim ministarstvima spoljnih poslova i odbrane.

Otkriće istraživačkog Centra dosije je poslednji pokazatelj sve većih ruskih ambicija u Africi i Prgožinove uloge iz senke u strategiji Kremlja na tom kontinentu, ocenjuje Dejli telegraf.

Među dokumentima do kojih je došao Centar dosije je pismo u kojem Prigožin kritikuje bivšeg sudanskog predsjednika Omara al-Bašira što nije slijedio ruske savjete kako da suzbije prodemokratsku pobunu u zemlji, između ostalog tako što je ignorisao ruski savjet da se demonstranti predstave kao “proizraelski”, “pro-LGBT” i “antiislamski” kako bi se diskreditovali, piše Telegraf.

Umiješanost ruske vojske u Sudanu prvi put je izašla na svjetlo dana u decembru 2017. kada je pokremaljski novinar na Tviteru stavio sliku za koju je rekao da prikazuje ruske vojne instruktore kako obučavaju sudanske vojnike, ukazuje list i dodaje da je rusko ministarstvo spoljnih poslova ove godine potvrdilo da privatne ruske kompanije učestvuju u obuci sudanske vojske.

List podsjeća da je u martu pisao da su kompanije povezene s “Putinovim kuvarom” u posljednje dvije godine razvile poslovne interese u nekoliko afričkih zemlja, među kojima su Libija, Sudan, Centralnoafrička Republika, Zimbabve i Madagaskar.

“Oni obučavaju policiju, takođe specijalne policijske snage kao i vojsku. Sami ne izvode vojne akcije”, rekao je bivši plaćenik Vagnera za ugovore u Centralnoafričkoj Republici i Sudanu.

Prigožin nije komentarisao izvještaje medija, ali se, ističe Telegraf, zna da ima lični interes u ruskoj politici prema Africi – prošle godine je prisustvovao sastanku ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i libijskog generala Halife Haftara. Istraga ruskog lista Novaja gazeta objavljena ranije ove godine otkrila je da je privatni avion povezan s Prigožinom često letio za Afriku 2018.

Zakasneli dolazak u Afriku

Rusko prisustvo u Centralnoafričkoj Republici uglavnom je bilo nezapaženo do prošle godine, posle čega su Rusija i Vagner počeli da se pojavljuju na neočekivanim mjestima širom Afrike, piše južnoafrički list Mail & Guardian.

U julu 2018. godine, piše list, pojavila se vijest da su na putu na oko 180 kilometara od prijestonice Centralnoafričke Republike ubijena tri ruska novinara koja su ispitivala aktivnosti tajnovite Vagner grupe koja je navodno imala bazu sa 175 plaćenika u mestu Barengo.

Poslije toga, Rusija i Vagner počeli su da se pojavljuju na neočekivanim mestima širom Afrike, ističe Mai and Guardian – na Madagaskaru su ruski politički stratezi navodno pomagali nekoliko kandidata uoči predsjedničkih izbora 2018; u Sudanu je Vagner navodno savjetovao Bašira kako da učvrsti vlast; u Centralnoafričkoj Republici je Rusija navodno donirala oružje i zauzvrat dobijala ugovore za rude; u Đibutiju je ruski zahtjev za izgradnju vojne baze odbijen tek poslije reagovanja SAD.

U Južnoj Africi uoči izbora u maju izviješteno je da su ruski operativci povezani s Prigožinom napravili plan za kampanju dezinformisanja u prilog Afričkog Nacionalnog Kongresa i protiv opozicije, piše list i dodaje da je to uslijedilo pošto je Rusija pokušala da pridobije bivšeg predsjednika Džejkoba Zumu i njihovog neuspješnog pokušaja da naprave nuklearni sporazum.

Putin i Prigožin

Ruski zaokret ka Africi nije iznenađenje, štaviše malo je zakasnio, ocjenjuje južnoafrički list i podsjeća da je tokom hladnog rata Sovjetski Savez razvio bliske veze s vladama širom Afrike, ali su one propale s padom komunizma poslije čega su stare sile poput Velike Britanije i Francuske, kao i SAD, nastojale da ostvare dominantnu poziciju. Uz to uticaj traže i nove sile poput Kine, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske.

Afrički zaokret

Istinitost procurjelih dokumenata tek treba potvrditi, ističe američki geopolitički institut Stratfor, ocjenjujući da su raniji dokumenti koje je objavio Hodorokovski izgleda pouzdani i da informacije u novim dokumentima izgledaju saglasne s događajima koji su javno poznati.

Ako su tačni, dokumenti podvlače da Moskva vidi prilike za ekonomske i političke dobitke agresivnim ulaskom u afričke zemlje preko vojnih ugovora, kompanije Vagner i drugim sredstvima uticaja, ojcenjuje Stratfor.

O zaokretu Rusije ka Africi već ranije je pisao američki časopis za spoljnu politiku National interest koji je ocijenio da Moskva može imati nekoliko ciljeve na tom kontinentu.

Mnogi potezi Moskve u Africi odražavaju oživljavanje ruske spoljne politike pod Putinom i njegovu želju da zemlji vrati status velike sile, ocijenio je časopis u martu, konstatujući da u vezi s Afrikom postoji globalna politička računica, pošto se na tom kontinentu nalazi oko 25 odsto zemalja svijeta. Rusija, kao i Kina, pokušava da stvori politički blok od različitih zemalja za podršku svojim interesima u Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama.

Pored politike tu je i energetika, ističe autor teksta Piter Bruks, saradnik Fondacije Heritidž (Heritage Foundation) i bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane SAD. Rusija kao globalni energetski igrač ima očigledan ekonomski interes u afričkom energetskom sektoru – afrički proizvođači energije su Rusiji rivali u nafti i gasu, ali i potencijalni partneri u izgradnji nuklearnih elektrana.

Moskva ima i vojne i strateški interese u Africi – Rusija je možda na putu da uspostavi mornaričku bazu u Sudanu, a navodno pokušava da napravi logističku bazu u Eritreji koja se takođe nalazi na obali Crvenog mora, piše Bruks, dodajući da Rusija ima interes i u Libiji. Mada je libijska energija važna za Moskvu, postoji zabrinutost da je Rusija zainteresovana za vojne baze u Libiji, koja ima strateški položaj na sjeveru Afrike.

Baze u Sudanu i Eritreji bi omogućile Moskvi obaveštajne informacije o saobraćaju na Crvenom moru, dok bi bazom u Libiji mogla da štiti vazdušne i pomorske snage na Sredozemnom moru uz južno krilo NATO, zajedno s prisustvom na istoku Mediterana kroz baze u Siriji, zaključuje Bruks.

2

avatar
1000
2
0
0
 
2
FreeMontenegroDuško
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
FreeMontenegro
Gost
FreeMontenegro

…a narod mu crkava od gladi……grdno ce zavrsit putler…….

Duško
Gost
Duško

ko placa ove prodemokratske tekstove?

Send this to a friend