Tajms: Nerealan novi svjetski poredak u čijem će centru biti Kina

Novi svjetski poredak, u čijem će centru biti Kina, sada je nerealan jer je kineska oholost stvorila brojna ranjiva mjesta koja pružaju dovoljno mogućnosti za liberalne demokratije da uzvrate, ukoliko su spremne i imaju dovoljno samopouzdanja da ostvare svoje interese, piše britanski Tajms.

Globalno gledano, Kina se sve više udaljava od hvalisavog obećanja da će ovo biti „kineski vijek“, što je 2015. godine motivisalo tadašnjeg premijera Velike Britanije Dejvida Kamerona da od te zemlje pokuša da napravi najboljeg prijatelja Kine na zapadu, prenosi Demostat pisanje britanskog lista.

Glavni kineski instrument za kupovinu uticaja u svijetu je inicijativa „Pojas i put“, a Tajms navodi da je inicijativa prožeta „mutnim“ projektima i da najsiromašnije zemlje opterećuje dugovima.

Ocjenjuju da je inicijativa dio neokolonijalnog poduhvata i oruđe koje Peking koristi da oblikuje svijet po svom i prinudi druge zemlje da podrže njihove interese.

Istraživačka grupa AidData identifikovala je 13.427 projekata vrijednih 843 milijarde dolara u 165 zemalja u periodu od 18 godina.

U očima mnogih Kineza, legitimitet Komunističke partije leži u njenoj moći da obezbijedi rast i stabilnost u Kini, što je sada pod znakom pitanja.

Predsjednik Si Đinping želi još jedan mandat, što bi mu otvorilo put da vlada doživotno i ujedno ga učinilo najmoćnijim liderom Kine poslije Mao Cedunga. Si je, međutim, tokom svoje vladavine stvorio mnogo neprijatelja i ima sve brojniju opoziciju.

Kineski „balon nekretnina“ puca poslije dvije decenije pomahnitale gradnje, kada su širom zemlje nicali gradovi duhova, koji su imali sve elemente urbanog života, osim ljudi.

Prema nekim procjenama, Kina ima 65 miliona praznih stanova, ukazuje Tajms.

Nezaposlenost mladih u Kini je izuzetno velika, jer svaka peta osoba starosti od 16 do 24 godine nema posao.

Bruto domaći proizvod je u periodu od aprila do juna porastao za 0,4 odsto u odnosu na prošlu godinu, što pokazuje da su dani dvocifrenog rasta odavno prošli.

Kineska Komunistička partija nije oklijevala da iskoristi investicije, trgovinu i pristup tržištu kao sredstva prinude.

Ruska invazija na Ukrajinu sada je jasan pokazatelj da se ne treba osloniti ni na jednu represivnu zemlju sa agresivnim globalnim ambicijama.

Tajms ocjenjuje da je izazov za Zapad to što Kina, koja više nije na vrhuncu, može biti još opasnija i manje predvidiva.

Komunistička partija koju vodi Si postala je instrument ratobornog etničkog nacionalizma sa istaknutim kultom vođe i mračnim i paranoičnim pogledom na svijet.

Više od tri decenije, Peking je uspješno tupio zapadnu moć brojnim sredstvima meke moći, bez ratovanja, ali sada je i Kina ranjiva.

Velika Britanija i njeni saveznici osnovali su međunarodne infrastrukturne fondove vrijedne više milijardi dolara sa ciljem da se suprotstave ekonomskom uticaju Pekinga u siromašnijim zemljama, zaključuje Tajms.