Planeta

Tenzije između Kine i Indije i na Guglu i mobilnim aplikacijama

Tenzije između dvije azijske nuklearne sile, Kine i Indije, prelile su se u svijet aplikacija za pametne telefone gdje je američki tehnološki džin Gugl (Google) blokirao indijski program namijenjen brisanju kineskih aplikacija s telefona korisnika, pišu svjetski mediji.

Gugl je iz svoje prodavnice aplikacija Plej stor (Play Store) povukao indijsku aplikaciju koja je omogućavala korisnicima da sa svojih telefona uklone programe napravljene u Kini, navodi Rojters (Reuters).

Rimuv Čajna ap (Remove China App – Ukloni kinesku aplikaciju) u Indiji je bila najpopularnija besplatna aplikacije u Plej storu s više od pet miliona preuzimanja od maja.

Popularnost aplikacije napravljene u Indiji povećana je, kako ukazuje Rojters, s pozivima na bojkot kineskih mobilnih aplikacija u Indiji u vrijeme spora oko granice dvije zemlje na Himalajima.

Portparol Gugla potvrdio je u srijedu, 3. juna, za Rojters da je aplikacija uklonjena zbog kršenja politike Plej stora, ali nije iznio detalje.

Osoba upoznata sa situacijom rekla je da je indijski softver prekršio Guglovu politiku koja zabranjuje aplikacije koje korisnike pogrešno navode da uklone ili onemoguće aplikacije treće strane ili da modifikuju postavke telefona.

TikTok i drugi na udaru

Aplikacija koju je napravila indijska firma Uan tač aplabs (One Touch AppLabs) posebno je isticala društvenu mrežu za dijeljenje video sadržaja Tiktok koja u vlasništvu kompanije Bajtdens (Bytedance) iz Pekinga, ukazuje BBC.

Među aplikacijama koju Rimuv Čajna ap označava na telefonima korisnika je i program za video konferencije Zum (Zoom), čiji vlasnik ima sjedište u Kaliforniji, ali ga je osnovao preduzetnik rođen u Kini.

Indijska aplikacije, ipak, kako navodi britanski servis, ne može da detektuje unapred instalirane aplikacije na pametnim telefonima napravljenim u Kini.

Rimuv Čajna ap u Indiji je popularisana preko društvenih mreža, sa sugestijama da se mogu naći alternative za kineske aplikacije, ukazuje BBC i ističe primer bolivudskog glumca Milinde Somana koji je na Tviteru (Twitter) objavio da je obrisao TikTok.

S druge strane, kritičari kažu da je indijska aplikacija podsticala antikinesko raspoloženje, koje je već poraslo posle pojave korona virusa u kineskom gradu Vuhan, dodaje BBC, navodeći da su proizvođači aplikacija u Kini pozvali da se indijska aplikacije prijavi Guglu zato što, prema njihovoj ocjeni, predstavlja “oblik remećenja tržišta”.

Tenzije između dvije zemlje dodatno su zategnute pošto je kineska vojska ušla na teritoriju u spornom regionu Kašmira za koju Indija smatra da je njena, poslije čega se na društvenim mrežama u Indiji pojavili pozivi na bojkot proizvoda iz Kine, uključujući aplikacije za pametne telefone.

Optužbe protiv Gugla

Zbog blokiranja programa napravljenih u Indiji Gugl se u toj zemlji suočio s optužbama da je pristrastan u prilog Kine, piše londonski Tajms (The Times).

Rumuv Čajn aps, s logom na kojem se nalaze glava zmaja i dvije metle, skenira telefone korisnika tražeći aplikacije napravljene u Kini, poslije čega bi ih brisala. Kada bi sve aplikacije napravljene u Kini bili uklonjene, korisnik bi, kako navodi britanski list, dobio patriotsku poruku: “Sjajni ste, nema nijedne kineske aplikacije”.

Dok je za Rimuv Čajna ap, Gugl iznio obrazloženje da krši njegovu politiku, druga indijska aplikacija, Mitron, napravljena kao rival TikToka, uklonjena je iz Plej stora bez objašnjenja, što je, ističe Tajms, među indijskim nacionalistima na društvenim mrežama podstaklo tvrdnje o prokineskoj zavjeri i pozivima na bojkot samog Gugla.

Nedavna tuča i gađenje kamenica indijskih i kineskih vojnika na Himalajima zbog čega su desetine vojnika završile u bolnici, kao i ulazak kineskih snaga na indijsku teritoriju, podstakli su nacionalističko ludilo u Indiji, s pozivima bolivudskih zvijezda i biznismena na bojkot kineske robe, ukazuje Tajms.

Milijarder joga guru Baba Ramdev je na Tviteru okačio video kako koristi Rimuv Čajna ap i pozvao svoje sljedbenike da urade isto, rekavši da je to vršenje “nacionalna službe”.

Indijska kompanija koja je napravila aplikaciju navela je da je to korak ka “samodovoljnosti Indije”. Tajms ukazuje da je Indija u aprilu najavila stroža pravila za kineske investicije, usled strahova da bi Kinezi mogli da dođu do indijske imovine koja je izgubila na vrijednosti poslije ekonomskog pada izazvanog korona virusom. Kina je oijcenila da je taj potez diskriminišući.

Višedecenijske tenzije

Kina i Indije, dvije nuklearne sile s ukupno 2,7 milijardi stanovnika, okupljaju hiljade vojnika na spornoj granici na Himalajima, ističe Blumberg (Bloomberg) ukazujući da dve zemlje imaju dugu istoriju problema oko granice duge 4.388 kilometara, uključujući rat 1962. i skorašnji sukob blizu Butana 2017.

Spor potiče iz 50-ih godina prošlog vijeka, kada je Indija dala azil dalaj-lami poslije pobune protiv kineske vladavine u Tibetu 1959.

Tri godine kasnije, dodaje Blumberg, izbio je rat pošto se Kina protivila indijskim ispostavama na granici koju su odredili Britanci 1914. između Tibeta i sjeveroistočne Indije. Takozvana “linija stvarne kontrole”, koja donekle nejasno razdvaja dvije zemlje, dogovorena je poslije rata 1962. na osnovu granice koja su odredili Britanci.

Sukobi između snaga dvije zemlje su izbijali s vremena na vrijeme, ali bez ispaljenih metaka, mada su odnosi poboljšani nizom sporazuma potpisanih između 1993. i 2013. godine, ističe Blumberg.

Posljednje čarke na spornoj granici, međutim, dolaze u izmijenjenom kontekstu, ocjenjuje Blumberg. Indija se bori protiv korona virusa od kojeg je u toj zemlji zaraženo više od 200.000 ljudi, kao i s teškim posljedicama bolesti po privredu.

Takođe, premijer Narendra Modi diplomatski približava zemlju SAD, čiji su se odnosi s Kinom pogoršali ove godine. Od 2017. kada je došlo do višemjesečnog sučeljavanja indijske i kinske vojske u Butanu, Indija i SAD su potpisali sporazume iz oblasti komunikacija i naoružanja.

S druge strane, ukazuje Blumberg, Kina je sve agresivnija. Uprkos međunarodnoj osudi, nastavlja svoje planove s uvođenjem strožih bezbjednosnih zakona u Hongkongu, dok je uključena i u vojne operacije u Južnom kinskom moru i upozorava Tajvan protiv bilo kakvih akcija ka nezavisnosti.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
marko
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
marko
Gost
marko

Obadvije nacije prenaselile planetu i naj veci su zagadjivaci ….klimatske promjene su naj vise njihova zasluga .
Jos ako dodju da piju vode sa Moravu , … bice Crna Gora kriva

Send this to a friend