Planeta

Tjenanmen odredio kineski put u represiju

Foto: Twitter

Surovo gušenje prodemokratskih protesta na pekingškom Trgu Tjenanmen prije 30 godina postavilo je Kinu na put ka današnjoj nemilosrdnoj represiji koja je pojačana tehnološkim napretkom zemlje, pišu svjetski mediji na godišnjicu događaja koji vlasti u Pekingu pokušavaju da izbrišu iz sjećanja.

Gašenje demokratskog sna

Kineski demokratski san je ugašen kad je noć pala 3. juna 1989. godine, što je bio jedan od ključnih trenutaka u skorašnjoj istoriji u svijetu, koji je Kinu usmjerio ka brutalnom suzbijanju demokratskih težnji, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).

Sredinom aprila 1989. hiljade studenata su se okupile u centru Pekinga da odaju počast preminulom proreformskom zvaničniku Komunističke partije koji je zagovarao liberalizaciju, ali se u narednim nedjeljama njihovo bdenje pretvorilo u protest sa zahtjevom za većim političkim slobodama, podsjeća američki list.

Studenti su nedaleko od džinovskog portreta Mao Cedunga podigli statuu od pjene i papira “Boginja demokratije”. Na vrhuncu su protesti privukli više od milion ljudi, ali i gnijev vrhuške Komunističke partije koja je strahovala da njena vlast popušta, poslije čega su na trg ušli tenkovi a bezbjednosne snage pucale na demonstrante. Do kraja 4. juna protest je razbijen, trg očišćen, a statua uništena, ukazuje Vašington post i ističe da niko ne zna koliko je ljudi ubijeno, ali da procjene idu od stotina do hiljada.

Od događaja na Tjenanmenu, svijet je vidio gore državno nasilje i ogoljeniju krvavu represiju, ali ono što se desilo prije 30 godina u Pekingu, ističe list, ostaje jedna od prekretnica svjetske istorije, trenutak kada je politička sudbina najmnogoljudnije zemlje krenula u surovom i brutalnom smjeru.

Sadašnji kineski lider, predsjednik Si Đinping, razbio je svaku iluziju da će vladajuća partije uvesti demokratske promjene. Već ionako mali prostor za kineskog civilno društvo je zgnječen, aktivisti i radoznali novinari se pritvaraju, nestaju ili ućutkuju na druge načine, dok, kako ocjenjuje Vašington post, nova kineska digitalna moć znači da je državna represija naprednija i čvršća nego ikada, s vještačkom inteligencijom, tehnologijama prepoznavanja lica i dronovima iskorišćenim za 21-vjekovnu orvelovsku kontrolu.

Napredak i represija

Trideset godina od protesta na Trgu Tjenanmen, kineska privreda je druga po veličini u svijetu, ali je politička represija u zemlji snažnija neko ikad, piše agencija Asošiejtid pres (The Associated Press) i ukazuje na ocjene da je suzbijanje protesta na Tjenanmenu postavilo vladajuću Komunističku partiju na sadašnji kurs nemilosrdne represije.

Dok je kineska privreda našla mjesto širom svijeta, politički je Kina postala represivnija, ocjenjuje AP i ukazuje da su ograničenja slobode govora s pisanih medija proširena na društvene medije i da najmanji čin protivljenje može izazvati skoro trenutni odgovor vlasti, pri čemu ogromni bezbjednosni aparat radi nekažnjivo, s emitovanjem prisilnih priznanja na državnoj televiziji i zatvorskim kaznama za manje prekršaje.

Stotine hiljada muslimana su u logorima za prevaspitavanje bez optužbi, studentski aktivisti se suočavaju s nemilosrdnim kinjenjem i lideri među disidentima su zatvoreni ili su prosto nestali, navodi američka agencija, dodajući da je sadašnja Kina daleko od idealističkih nada studentskih demonstranata i da nivo kontrole nadilazi zamislivo, čak i poslije krvavog obračuna u noći između 3. i 4. juna 1989.

Kritičari, kako ističe AP, ocjenjuju da je suzbijanje protesta na Tjenanmenu postavilo vladajuću Komunističku partiju na sadašnji kurs nemilosrdne represije, kolektivnih pritvaranja i česte upotrebe nasilja nad protivnicima u ime “održanja stabilnosti”.

Dok kineski zvaničnici redovno na pitanja o represiji ukazuju na privredni napredak, predsjednik Si, koji se smatra jednim od najmoćnijih kineskih lidera, iskoristio je promjene ustava i uklonio ograničenja predsjedničkog mandata što mu omogućava da doživotno bude predsjednik, piše AP i dodaje, da i pored raširene unutarpartijske borbe za vlasti, Sijeva antikorupcijska kampanja i prijetnje velikim kaznama drže njegove protivnike pod kontrolom.

Istina o Tjenanmenu se ne može izbrisati

I poslije 30 godina od masakra na trgu Tjenanmen kineska Komunistička partija je opsjednuta brisanjem istorije, ocjenjuje u uredničkom komentaru Njujork tajms (The New York Times), dodajući da je u određenoj mjeri uspjela, pošto malo Kineza odraslih tokom privrednog buma zna šta se desilo 4. juna 1989. ili prihvata zvaničnu liniju da je suzbijanje “kontrarevolucionara” bilo potrebno za privredno čudo.

Zašto kineska Komunistička partije osjeća potrebu da potisne znanje o Tjenanmenu nije teško razumjeti, ukazuje Njujork tajms, jer bi dopuštanje otvorene rasprave o onome što se dogodilo postavilo ozbiljna pitanja o rasuđivanju navodno nepogrješive partije, kao i da li je ekonomski bum možda odložen zbog masakra ili da li bi Kina bila naprednija danas kao što su to Hong Kong ili Tajvan da je prihvatila demokratske reforme.

Stepen u kojem je država spremna da prizna svoje istorijske grijehe odražava stepen u kojem je prihvatila slobodu, ističe Njujork tajms, ali, s druge strane, autoritarni režimi vjeruju u Orvelov diktum “ko kontroliše prošlost kontroliše budućnost; ko kontroliše sadašnjost kontroliše prošlost”.

Demokratska Zapadna Njemačka je, na primjer, uložila ozbiljne napore da se suoči s nacističkom prošlošću, dok je, kako dodaje list, Sovjetski Savez prepravljao svoju istoriju da zadrži kontrolu nad narodom i Kina sada na sličan način nastoji da cenzurom ili silom manipuliše nacionalnim narativima i sjećanjima.

Mnogi koji su bili na Tjenanmenu i koji znaju šta se desilo kada je kineska vojska razbila demokratske proteste, ne mogu to zaboraviti, niti mogu prihvatiti da treba zaboraviti, ističe američki list, dodajući da njih prate agonije kao i mnoge na koje su ožiljke ostavili veliki zločini, poput preživjelih u Holokaustu, rođaka “nestalih” u Argentini ili onih koji nose sjećanja na sovjetske gulage, genocid nad Jermenima u otomanskoj Turskoj, strahote Crvenih Kmera u Kambodži…

Kineska verzija

U rijetkom spominjanju Tjenanmena, državni kineski dnevnik Global tajms (The Global Times) je uredničkom komentaru branio postupke vlasti prije 30 godina kao “imunizaciju” Kine od nemira, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Nacionalistički tabloid, povezan s glasnikom Komunističke partije Narodnim dnevnikom (Ženim žibao), navodom da je “incident” na Tjenanmenu djelovao kao “vakcina na kinesko društvo” ponovio je izjavu kineskog ministra odbrane Veja Fenghea koji je krvavu akciju branio kao “ispravnu politiku”. Kineski zvaničnici i mediji rijetko spominju tabu temu Tjenanmena, piše AFP, ukazujući da su vlasti pritvarale aktiviste i pojačale cenzuru na internetu uoči godišnjice.

Partijska “kontrola incidenta” 1989. je “vododjelnica” koja je obilježila razliku između kineskog brzog privrednog napretka i sudbine drugih komunističkih zemalja koje su se raspale, kao što su bivši Sovjetski Savez ili Jugoslavija, prenosi AFP pisanje kineskog tabloida, dodajući da se u komentaru, koji se pojavio jedino u štampanom engleskom izdanju, takođe zamjera disidentima, zapadnim političarima i medijima, uz tvrdnju da njihove kritike tog događaja na Tjenanmenu “nemaju realan uticaj” na kinesko društvo.

Global tajms, kako prenosi AFP, ocjenjuje da u Kini s njenim velikim bogatstvom “nema političkih uslova” za ponavljanje “nereda” od prije tri decenije, jer je “kinesko društvo, uključujući njegovu političku elitu, sada mnogo zrelije nego 1989”.

Strijepnja u Hong Kongu 30 godina kasnije

Svakog 4. juna desetine hiljada ljudi okuplja se u parku u Hong Kongu da upale svijeće za ubijene na Tjenanmenu i da osude kinesku Komunističku partiju, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), ali i dodaje da se mnogi u tom gradu, jedinom mjestu na kineskoj teritoriji gdje se tolerišu masovne demonstracije, na 30. godišnjicu Tjenanmena pitaju koliko će to još trajati.

Dogovorom o predaji Hong Konga Kini, bivšoj britanskoj koloniji je zajamčen status kvo do 2047, ali s rastom političkog i ekonomskog uticaja Kine nad gradom su povećani strahovi o podrivanju sloboda, piše američki list i ukazuje na zabrinutost da će predloženi zakoni zajedno sa sve snažnijim mjerama protiv opozicionih glasova suzbiti slobodu izražavanja kojom se grad ponosi.

Jedna od briga, kako navodi Volstrit džurnal, jeste predloženi zakon o ekstradiciji koji će vjerovatno biti usvojen u narednim nedjeljama, uprkos rasprostranjenom protivljenju. Zakon će omogućiti prebacivanje osumnjičenih u jurisdikcije s kojima Hong Kong nema dogovor, uključujući Kinu.

Takođe je predložena kriminalizacija nepoštovanja kineske himne, dok je vlada obećala da će jednog dana uvesti sporni zakon o nacionalnoj bezbjednosti kojim bi buntovne izjave i postupci protiv Pekinga bile okarakterisane kao zločin.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Sefket
Gost
Sefket

Kako su uguseni neredi u Los Andjeles ?

Ostrvo komunizm
Gost
Ostrvo komunizm

Kinezi tek sad predlazu kriminilizaciju nepostovanja kineske himne. A ovdje ih ocrnise kao autokrate, diktatore itd.
Znaci da na Ostrvu komunizma u Evropi vlada jaci komunizam od Tjananmenske Kine

važi
Gost
važi

Danas kad vidimo ko je kina i šta je kina, možemo zaključiti da je akcija kineske vojske na trgu tjenanmen koja je bila uperena protiv provokatora podstaknutih od strane evropskih i američkih kapitalista (čitaj lopova) više nego opravdana. Svaka čast kineskoj državi što je uspjela da očuva svoju nezavisnost i ustavni poredak, koji su na trgu tjanenmen evropski i američki… Više »

Send this to a friend