Tramp donio odluku koja šokira Zapad

Američki predsjednik Donald Tramp saglasan je da bi predsjednik Sirije Bašar al-Asad trebalo da ostane na vlasti do 2021. godine i održavanja novih predsjedničkih izbora u toj zemlji, piše američki magazin Njujorker, pozivajući se na izvore iz Bijele kuće i Evropske unije. Ova odluka u potpunosti prkosi doskorašnjoj politici Vašingtona, koja je bila isključiva po pitanju Asadovog svrgavanja.

Američka administracija na čelu sa Trampom vodi potpuno drugačiju politiku od one kojom je rukovodio Barak Obama, a najbolji primjer za to je Sirija. Krvavi rat koji je buktao skoro sedam godina po svemu sudeći je priveden kraju, a glavna meta SAD – Asad – i dalje je na funkciji.

Šta je dovelo do preokreta?

Američka odluka o Asadu oslikava limitirane opcije Trampove administracije, vojnu realnost na terenu, i za Amerikance veoma bolan, ali neupitan uspjeh koji su po pitanju opstanka Asada na vlasti postigle ruske i iranske snage uz pomoć Hezbolaha.

U iznenađujućoj posjeti Siriji u ponedjeljak, ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je veliku pobjedu protiv Islamske države, ali i pobunjeničkih snaga koje su uz podršku SAD pokušavale da skinu Asada sa vlasti.

Putin je taj kome Asad treba da zahvali

“Njujorker” piše da je Putinova odluka da uđe u rat u Siriji, donijeta u septembru 2015. godine, jedini razlog zbog kog je Bašar al-Asad i dalje na vlasti.

Vašington je takođe intervenisao u Siriji, primarno u borbi protiv Islamske države, a sekundarno u borbi protiv Asada.
Pa ipak, uprkos svemu, administracija SAD je morala da se pomiri sa činjenicom da će čovek protiv kojeg su se toliko borile ipak ostati na vlasti bar još četiri godine, ističe “Njujorker”. Asad, čija porodica skoro pola vijeka vodi Siriju, kontroliše najveći dio teritorije, uključujući i gradove Damask, Hamu, Homs, Latakiju i Alep, nekadašnji “dragulj opozicije”.

Od građanskog do međunarodnog rata i nazad

Od oktobra, kada je i došlo do evidentnog sloma Islamske države, koja je donedavno kontrolisala trećinu Sirije, fokus sukoba je sa međunarodnog rata počeo da opada na građanski, onaj od kog je sve i počelo. Putinova najava povlačenja vojske i američko dizanje ruku od rušenja Asada samo je to potvrdilo.

Vašington izgubio od neočekivanog saveza

Diplomatski gledano, Vašington je izgubio od moćnog, ali neočekivanog saveza Putin-Rohani-Erdogan, koji sada diktira tempo mirovnog procesa u Siriji, ističe američki magazin.

Napori Ujedinjenih nacija, ovjekovječeni mirovnim pregovorima u Ženevi, za sada nisu dali pretjerano dobre rezultate. Jednostavno, istisnuti su iz igre, jer “trojka sa istoka” na čelu sa Rusijom vodi paralelne mirovne pregovre u Astani.

Putin je, odmah nakon nenajavljene posjete sirijskoj Latakiji, produžio do Ankare, gdje je sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom razgovarao o daljim planovima za Siriju.

Trampova strijela ka Asadu

Po preuzimanju predsjedničke dužnosti u januaru 2017, svi su mislili da će Tramp, imajući u vidu njegove pozitivne signale ka Rusiji i Putinu, “pomilovati” Asada. Međutim, svega tri mjeseca kasnije Tramp je naredio svoju prvu vojnu akciju, a meta je bila upravo Asadova Sirija.

Tramp je za povod uzeo Asadov, navodni, hemijski napad na Kan Šejkun, grad pod kontrolom sirijskih pobunjenika.

“Koristeći smrtonosni nervni agens, Asad je ubio bespomoćne ljude, žene i djecu. Bila je to bolna i brutalna smrt za mnoge. Stradale su čak i bebe. Nijedno Božije stvorenje ne zaslužuje takav kraj”, rekao je tada Tramp.

Međutim, vojni i politički razlozi prevagnuli su tas na drugu stranu i Tramp je procijenio da je bolje ne otvarati nove frontove sa Iranom i Rusijom.

Zato je njegova administracija odlučila da promijeni taktiku i Asada sa vlasti isprati demokratski, na izborima 2021. godine.

Ž.N.