Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), republikanac Donald Tramp obećao je danas da će vratiti u normalu naciju iscrpljenu i uplašenu epidemijom koronavirusa, dok je kandidat demokrata Džozef Bajden upozorio na teške dane poslije predstojećih izbora.
Predsjednički izbori su u utorak, a dva kandidata su se danas fokusirala na četiri važne savezne države na Srednjem Zapadu.
Tramp (74) je danas bio u Mičigenu, Bajden (77) u Ajovi, a potom su obojica posjetila Viskonsin i Minesotu.
Juče su obojica bili na Floridi, koja bi još jednom mogla da bude odlučujuća za ishod izbora.
Pred kraj kampanje obilježene temom pandemije koronavirusa, koja je u SAD odnijela više od 227.000 života i naštetila ekonomiji, oni su danas odabrali region najteže pogođen u najnovijem talasu epidemije.
Tramp, koji iznosi optimističan stav prema budućnosti epidemije, kritikovao je danas Bajdenovu izjavu o teškim danima koji predstoje, navodi Asošiejted pres.
“Rekao je duga mračna zima. Pa to je sjajno, to je divno. Jedino što našoj zemlji treba je duga mračna zima i lider koji priča o tome”, kazao je Tramp.
On je protiv zatvaranja ekonomije zbog koronavirusa, a na njegove skupove dolaze hiljade pristalica, među kojima masku imaju rijetki, a distance nema.
Predsjednik SAD podržava uzvike pristalica o hapšenju lokalnih zvaničnika koji su uveli ograničenja.
S druge strane, Bajden obećava uvođenje mjera za suzbijanje virusa ako pobijedi na izborima.
On se danas osvrnuo na Trampovu izjavu da je virus “to što jeste”, rekavši pristalicama u Ajovi da je virus “to što jeste zbog toga što je on (Tramp) to što jeste”, navodi AP.
Bajden i Tramp imaju još svega četiri dana da utiču na ishod predsjedničke trke.
Sve ankete predviđaju da će Bajden osvojiti više glasova od Trampa, ali to u SAD nije presudno zbog specifičnog izbornog sistema.
Tramp je 2016. pobijedio kandidatkinju demokrata Hilari Klinton iako je ona dobila oko tri miliona glasova (2,1 odsto) više na nivou cijele zemlje.
Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trampa ili Bajdena, već biraju takozvane elektore, demokrate ili republikance, koji se u decembru sastaju (elektorski koledž) da formalno izaberu predsjednika.
Pobjednik izbora je kandidat koji “skupi” najmanje 270 od 538 elektora.
Svaka od 50 saveznih država nosi onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, dok Distrikt Kolumbija daje tri člana elektorskog koledža.
Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi “dobija” sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.
Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.
Od 50 saveznih država, pobjednik se takoreći zna u 37, dok će preostalih 13 biti u žiži u izbornoj noći.
Od tih 13 država, Tramp i Bajden su izjednačeni u Floridi, Sjevernoj Karolini i Arizoni.
Predsjednik SAD je favorit u Teksasu, Ohaju, Ajovi i Džordžiji, a Bajden u Minesoti, Nevadi i Nju Hempširu, ali i u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu.
Te tri države su presudile 2016. godine, a Tramp je u svakoj od njih pobijedio sa manje od jedan odsto razlike.
Da bi postao predsjednik, Tramp mora da pobijedi u svim državama u kojima je ili neriješeno ili on vodi i da zadrži najmanje jednu od tri ključne države Srednjeg Zapada (Mičigen, Viskonsin, Pensilvanija).
Ako ni Tramp ni Bajden ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine.
Takva situacija moguća je jedino ako bi i Tramp i Bajden imali po 269 elektora.
Više od 83 miliona Amerikanaca već je glasalo na izborima, iskoristivši mogućnost glasanja unaprijed, prije svega zbog pandemije koronavirusa.
Analitičari očekuju da će izlaznost na izborima biti najveća od 1908. godine i da bi moglo da izađe i više od 150 miliona ljudi.
