Dan nakon hapšenja osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža, pokrenula se globalna debata. Ključno pitanje je da li će najpoznatiji svjetski uzbunjivač biti izručen Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se tereti za zavjeru. Širom svijeta organizuju se protesti protiv njegovog izručenja, a mnogi strahuju od posljedica čitavog slučaja na slobodu govora.
Ono što je zanimljivo jeste da je američki predsjednik Donald Tramp klicao Vikiliksovim objavama koje su, usred predizborne trke, kompromitovale njegovu rivalku Hilari Klinton.
Tri godine kasnije, iz predsjedničke fotelje, na vijest o hapšenju Asanža ostao je hladan.
“Ne znam ništa o Vikiliksu. To nije moja stvar. Znam da ima neke veze sa Asanžom. To je pitanje za državnog tužioca”, rekao je Tramp.
Drastičnu promjenu stava pojasnio je njegov potpredsjednik Majkl Pens.
“Predsjednik uvijek, kao i vi u medijima, pozdravlja informacije, ali to nikako nije bilo odobravanje Vikiliksa. Ono što sada znamo je da je Asanž bio uključen u širenje tajnih informaciija američke Vlade”, kazao je Pens.
Nakon curenja informacija o aktivnostima američke armije u Iraku i Avganistanu 2010. godine, slučaj Vikiliks otvorio je debatu o slobodi govora, duboko utemljenoj u prvom amandamanu američkog ustava.
Optužnica protiv Asanža podignuta u martu 2018. godinr tereti ga za zaveru, odnosno za podsticanje bivše analitičarke američke vojske Čelsi Mening da hakuje državne kompjutere. Po optužnici, prijeti mu najviše pet godina zatvora.
Asanž se trenutno nalazi u zatvoru Belmarš na jugoistoku Londona, zdanju A kategorije sa visokim stepenom obezbjeđenja koji može da primi 910 zatvorenika.
Vestminsterski sud u Londonu će zahtjev za izručenjem razmatrati 12. juna.
Brojni aktivisti i analitičari strahuju da bi od odluke suda mogla da zavisi budućnost slobode govora – ukoliko Asanž bude osuđen, i drugi uzbunjivači bi, zbog straha od posljedica, mogli da utihnu.
