Trampov novi presedan: Golanski poklon za Netanjahua

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da SAD priznaju izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni mogla bi otežati mirovni proces na Bliskom istoku, ali i postaviti presedan za druge slučajeve vojnog osvajanja teritorija, pišu svjetski mediji.

To bi moglo pomoći izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu na predstojećim parlamentarnim izborima.

Odlukom o priznanju izraelskog suvereniteta nad Golanskom visoravni Tramp je dodatno obesmislio svoje obećanje da će donijeti “konačni dogovor” za okončanje arapsko-izraelskog sukoba, ali i postavio “opasan presedan” s mogućim posljedicama daleko izvan regiona Bliskog istoka, ocjenjuje The Financial Times i ističe da se time “kompromituje pozicija Zapada, na primjer, o ruskoj aneksiji Krima”.

Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 242 doijneta nekoliko mjeseci pošto je Izrael proglasio pobjedu u Šestodnevnom ratu 1967., koja naglašava “neprihvatljivosti sticanja teritorije ratom”, bila je srž potonjih razgovora o arapsko-izraelskom sukobu, ali je Tramp još jednom pokazao bezobzirno nepoštovanje međunarodnih normi, piše britanski list.

Tramp je već pokazao da misli da može pogaziti međunarodne konvencije, pa je čak ignorisao upozorenje arapskih i evropskih saveznika u promjeni višedecenijske politike SAD kada je priznao Jerusalim kao prijestonicu Izraela.

S podrivanjem dva od tri osnovna pitanja u srcu sukoba – statusa spornog svetog grada i povratka okupiranih teritorija, postoji zabrinutost šta će biti s trećim – pravom na povratak palestinskih izbjeglica.

FT piše da Tramp možda misli da bi mogao primorati Palestince na dogovor, ali je to “potpuno neodgovorno i rizikuje podsticanje više ekstremizma i nestabilnosti i regionu”.

S druge strane, The Wall Street Journal u uredničkom komentaru piše da je odluka o Golanskoj visoravni “principijelna podrška savezniku i realistična u priznavanju Bliskog istoka takav kakav jeste”.

Uz ocjenu da je Trampovu spoljnopolitičku doktrinu “principijelnog realizma” teško razlučiti ili definisati njegovom Tviter politikom, uticajni konzervativni list poslije Trampove najave prošle nedjelje napisao je da je odluka o Golanskoj visoravni “zasnovana na nečemu mimo ličnih impulsa i ima smisla za američke i izraelske interese”.

Scenario po kojem bi Izrael vratio Golansku visoravan Siriji u okviru šireg mirovnog rješenja, još je manje vjerovatan s haosom dugog sirijskog građanskog rata, pošto je ta zemlja sada podijeljena s prisustvom džihadističkih ekstremista i iranskih lojalista.

Ako Izrael ne kontroliše Golan, tom visoravni bi mogli dominirati Hezbolah ili Islamska država, a “obje realnosti su neprihvatljive Izraelu”, zaključuje list.

Wallstreet Journal priznaje da bi tajming priznanja mogao pomoći Netanjahuu na izborima, ali dodaje da tema Golana nije sporna u Izraelu. Isto tako je očekivano da se arapske zemlje usprotive, ali i to će, objašnjava list, izbledeti kao njihov gnijev kada je Tramp premestio američku ambasadu u Jerusalim.

U okviru procjene daljeg razvoja, ovaj list navodi da priznavanje Golana šalje poruku Rusiji, zaštitniku Sirije, da SAD priznaju da je građanski rat promenio realnost u Siriji i da nema povratka na “nepostojeći status kvo”, dok Palestincima govori da povratak na granice prije 1967. više nije realističan, što znači da će morati da prihvate neko izraelsko prisustvo na “okupiranim teritorijama” ako žele rješenje dvije države.

Nepotrebna kontroverza

Tramp je odlukom o Golanu “napravio kontroverzu gdje ne bi trebalo da postoji”, ocjenjuje se u uredničkom komentaru The New York Timesa, dodajući da je pritisak na Izrael da okonča okupaciju na Golanu oslabio s početkom sirijskog rata 2011. i intervencijom iranskih i ruskih snaga koje podržavaju Asadov režim.

Priznanje izraelske pretenzije na Golansku visoravan je posljednja u nizu odluka, kao preseljenje ambasade SAD iz Tel Aviva u Jerusalim i povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma, koje pokazuju nepopustljivu podršku Trampove administracije izraelskoj konzervativnoj vladi, piše Njujork tajms, ali podvlači da je Tramp, iako se predstavlja kao čvrst pregovarač, prepustio dragocjenu američku decenijama građenu diplomatsku prednost, u zamjenu za ništa što bi koristilo SAD.

Uticajni liberalni list podsjeća da je administracija Ronalda Regana, kada je 1981. godine Izrael tvrdio da je anektirao Golansku visoravan, uzvratila suspenzijom sporazuma o strateškoj saradnji s Izraelom.

Netanjahu se, međutim, suočava s teškom borbom za reizbor i zamolio je Trampa za taj potez, koji jača njegovu tvrdnju da na najbolji način može čuvati bezbjednost Izraela zbog bliskih veza s Bijelom kućom, ukazuje Njujork tajms.

Dok se Tramp nada da će mu njegova odluka povećati podršku među proizraelskim evangelistima i američkim Jevrejima, vjerovatnije je, ocjenjuje list, da će povećati rastuće podjele među Amerikancima oko nepopustljive podrške administracije Netanjahuu i njegovom štetnom efektu po američke interese.

Podrška prijatelju prije svega

I Washington Post ocjenjuje da se odluka o Golanskoj visoravni može posmatrati kroz odnos Trampa i Netanjhua i da je to još jedan primjer kako dva desničarska lidera međusobno jačaju svoje pozicije.

Mada kritičari upozoravaju da Tramp postavlja problematičan novi presedan koji bi mogao opravdati druge zemlje u širenju svojih teritorija osvajanjem, to je sekundarno u odnosu na drugi imperativ – “isporučivanje ‘političkog poklona’ Netanjahuu” koji se suočava s teškom borbom uoči izbora 9. aprila, ocjenjuje se u tekstu vašingtonskog lista.

Dok je Tramp ojačao Netanjahua nizom jednostranih poteza koje je pozdravila izraelska desnica, Netanjahu, “miljenik američkih konzervativaca”, podržao je glavne Trampove političke napore, poput povlačenja iz iranskog sporazuma ili izgradnje zida na granici s Meksikom.

S druge strane, piše list, dok Netanjahu jača Trampov status među tvrdokornim republikancima i evangelistima, dolazi do postojanog slabljenja podrške Izraelu među demokratama.