Planeta

Uoči suđenja MH17 Rusi su izgledali skeptično, ali otvoreni o svojim nalazima

U gotovo šest godina najcjenjeniji ruski anketar pratio je mišljenje javnosti o padu aviona MH17 Malezija ejrlajnza (Malaysia Airlines), u kojem je poginulo svih 298 ljudi i koji je dodatno oštetio ionako loše odnose Rusije sa Zapadom zbog rata u istočnoj Ukrajini, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Jedna statistika ostala je stabilna: visok procenat Rusa koji kažu da njihova zemlja nije kriva, uprkos velikom i rastućem broju dokaza koji su sakupili međunarodni istražioci, novinari i slobodni istraživači otvorenih izvora koji ukazuju na veliku ulogu Rusije u pucnjavi preko zone sukoba.

Ispitivanje centra Levada pokazuje da oko 60 odsto Rusa za katastrofu iz jula 2014. godine konstantno krivi Ukrajinu ili dobrovoljce koji se bore na svojoj strani rata protiv separatista koje podržava Rusija u regionu poznatom kao Donbas, u kojem je od početka sukoba u aprilu poginulo više od 13.000 ljudi.

“Uopšteno, situacija se promijenila tek neznatno”, rekao je Aleksej Levinson, viši istraživač Centra Levada koji je vodio rad na Ukrajini i koji je objavio rezultate posljednjeg istraživanja o MH17 u februaru.

Ali sa suđenjem četvorici optuženih koje je u Holandiji počelo 9. marta, Levinson ukazuje na još jedan nalaz: U posljednjoj anketi 62 odsto ispitanika složilo se da bi Rusija trebala pružiti kompenzaciju porodicama žrtava leta MH17 ako istraga koju vodi Holandija, “međunarodnu zajednicu” dovede do zaključka da je Rusija odgovorna.

Četvorica optuženih na suđenju – trojica Rusa i jedan Ukrajinac – identifikovani su kao rezultat tekuće istrage Zajedničkog istražnog tima (JIT), kojeg čine predstavnici iz Ukrajine, kao i Holandije, Australije, Belgije i Malezije – zemalja čiji građani su nastradali nakon što je putnički avion oboren tokom rutinskog leta iz Amsterdama u Kuala Lumpur.

Ali Igor Girkin, Sergej Dubinski, Oleg Pulatov i Leonid Harčenko nisu bili u sudnici na početku suđenja. Nakon što su odbili da se suoče sa tužiocima, sudiće im se u odsustvu – usred uporne informativne kampanje potekle iz Rusije, koja je njihovo progonstvo prikazala kao politički motiviran štos.

“Još jednom ruska strana je izložena apsolutno neutemeljenim optužbama usmjerenim na diskreditaciju Ruske Federacije pred međunarodnom zajednicom”, saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova onog dana kada je JIT u junu 2019. imenovao četvoricu osumnjičenih. Kremlj je u više navrata dovodio u pitanje objektivnost i nalaze istrage.

Ali rezultati Levadine ankete dodaju zaokret, sugerišući da bi odbacivanje ruske vlade u umiješanost na kraju moglo naići na rezultate suđenja u očima ruskih građana – ne samo onih u Ukrajini i drugdje koji su na osnovu istrage i drugih informacija, okrivile Moskvu i vojne savjetnike koji su navodno otpremili raketu u istočnu Ukrajinu koja je oborila MH17.

“Ovo istraživanje pokazuje da Rusi razumiju koliko je slučaj MH17 važan za rodbinu, uprkos lošim informacijama koje su dobili o katastrofi od Rusije”, rekao je holandski zastupnik Kris Van Dam (Chris) za holandski list Trou (Trouw) u februaru.

Prema Levinsonu, anketa je najnoviji dokaz postepenog raspršivanja ruskog “konsenzusa Krima”: efekat okupljanja oko zastave koji je uslijedio nakon što je Moskva zauzela ukrajinski poluotok u martu 2014. i doveo do povećanja patriotskih osjećanja — i podrške predsjedniku Vladimiru Putinu – nekoliko godina.

Druga nedavna istraživanja Centra Levada pokazuju da su se antizapadnjački osjećaji drastično smanjili. Antipatija prema Sjedinjenim Državama se prepolovila od 2015. godine, pri čemu se pozitivni pogledi na bivšeg protivnika Hladnog rata povećavaju gotovo četverostruko. Pozitivna mišljenja o Evropskoj uniji bilježe slično povećanje.

“To pokazuje eroziju snažnog antizapadnog položaja, a drugi rezultati to potvrđuju”, rekao je Levinson. Dodao je da je veliki broj ispitanika spremno da prihvati ishod suđenja MH17 – scenarij kojeg Levadine ankete dosad nisu imale – u korelaciji je sa sve većim brojem koji vjeruju da će JIT održati pošteno suđenje.

Ruska stajališta na obaranje MH17 usko su povezana sa opštim mišljenjima o tekućem sukobu u istočnoj Ukrajini, gdje su ruski separatisti zauzeli dijelove provincija Donjeck i Luhansk, nakon što je proruski predsjednik Ukrajine svrgnut s vlasti u februaru 2014., na protestima u Kijevu.

Većina ispitanika kaže da Rusija ne bi trebala popustiti zapadnim sankcijama usmjerenim na promjenu svoje vanjske politike prema Ukrajini, što znači da poricanje odgovornosti za pad MH17 ostaje gotovo usvojen stav.

U posljednjem istraživanju Levade, koje je provedeno u oktobru 2019. i januaru 2020. u ime Leiden univerziteta, samo dva odsto ispitanika reklo je da su ruske oružane snage krive – nepromijenjene u odnosu na udio koji okrivljuje Rusiju za drugačije pitanje Levadine ankete 2015. – dok je sedam odsto okrivilo ruske dobrovoljce ili separatističke snage koje podržava Rusija.

Ove brojke predstavljaju “marginalni pogled bez obzira kako vi gledate na to”, rekao je Levinson.

Levinson ne komentariše koji su faktori mogli uticati na rasprostranjenu tvrdnju da Rusija nije odgovorna, a koja se suočava s dokazima koje je JIT javno objavio, različitim novinarskim istraživanjima i nezavisnim istražnim grupama kao što je Belingket (Bellingcat).

No, ruska državna TV, glavni pokretač javnog mnijenja, od početka je izazivala zbrku oko incidenta objavljujući ponovljene demantije zvanične Moskve.

U satima koji su uslijedili nakon izvještaja o katastrofi 17. jula 2014., nekoliko ruskih državnih novinskih agencija tvrdilo je da su separatisti oborili ukrajinski vojni avion An-26 u tom području. Ažuriranja tih priča postaju sve mračnija nakon što se pojavilo informacija da je srušen MH17 na lokaciji na kojoj su separatisti navodno oborili ukrajinski vojni avion, ostavljajući lažni dojam da su oborena dva aviona.

U danima nakon pada MH17, Moskva će pokrenuti kampanju za poticanje teorija zavjere i takozvanih alternativnih činjenica. Ne samo da je negirala umiješanost u katastrofu MH17, već je i negirala umiješanost u sam rat, uprkos obilnim dokazima da je pružala pomoć u slanju trupa, oružja i druge podrške separatistima.

Dugogodišnja kriminalistička istraga JIT-a zaključila je da je MH17 oboren raketom Buk zemlja-zrak iz 53. ruske protivavionske raketne brigade, ispaljene s teritorije koju drže proruski separatisti. Utvrđeno je da je bacač donesen iz Rusije u Ukrajinu prije pucnjave i ubrzo potom vraćen preko granice.

Optužnica koju je JIT objavio u junu 2019. godine postavio je put da se četvorici osumnjičenih sudi zbog optužbi za ubistvo zbog njihove navodne uloge u zločinu.

Najavljujući prve krivične prijave u slučaju MH17, istražioci su rekli kako dokaz pokazuje direktnu vojnu komandu između separatista i Rusije. Kako bi to potvrdili, pozivali su osumnjičene koji su govorili o Bukovom kretanju i drugim ključnim aspektima incidenta, putem telefona, mesindžera društvenih medija i kompjuterske rekonstrukcije događaja.

U 2015. godini, gotovo polovina ispitanih Rusa izjavila je u Levada centru da podržavaju ideju o stvaranju međunarodnog suda uz učešće Rusije. Levinson je rekao da većina vjeruje da će Rusija biti oslobođena i da će se dokazati saučesništvo Ukrajine. Ali tog jula, Rusija je stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a za stvaranje tribunala, jedina nacija koja je to učinila.

“Ne može biti razloga da se suprotstavi ovom [nacrtu rezolucije] osim ako sami niste počinilac”, rekao je tadašnji ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin. JIT je formiran kao alternativa.

Za Levinsona, posljednje istraživanje pokazuje da se mišljenje javnosti može mijenjati. A Rusi nisu neupućeni u iskustva drugih zemalja suočenih sa naglo rastućim nizom inkriminirajućih dokaza.

Posljednje pitanje Levinsonovog tima postavljeno ispitanicima u nedavnom istraživanju vezano je za drugi oboreni putnički avion: Let ukrajinskog avioprevoznika PS752, u čijem rušenju je polijetanja iz Teherana 8. januara ubijeno svih 176 putnika i članova posade. Iranski zvaničnici priznali su odgovornost tri dana kasnije, tvrdeći da je avion oboren greškom.

Reakcija Moskve na taj incident, koja je uključivala čvrstu odbrana Irana, bila je za mnoge podsjećanje na obmanjujuću kampanju koju je pokrenula nakon pada MH17 i dovela do značajnog olakšanja paralela između iranskog priznanja krivice i ilegalnih demantija Moskve tokom proteklih pet godina.

“Nisam htio vjerovati do posljednjeg. Potpuni remake 17. jula 2014.”, napisao je Gleb Pavlovski, bivši Putinov savjetnik, u komentaru o priznanju Irana. “Ali Iranci su to priznali – snažna nacija.”

Čini se da većina Rusa podržava tu presudu. Na pitanje Levade je li državno priznanje krivice znak slabosti ili snage, više od 80 odsto ispitanika odgovorilo je da je to znak snage.

Send this to a friend