Virolog iz Njujorka: Vrlo je realno da ćemo uskoro imati vakcinu

Florian Kramer je virolog koji sa svojim timom istražuje mogućnosti liječenja koronavirusa na medicinskom fakultetu Icahn u Njujorku. Za DW objašnjava koje terapije već djeluju i koliko dugo se mora ostati kod kuće.

DW: Političari na vlasti širom svijeta tvrdili su na početku pandemije da je novi koronavirus isto što i sezonska gripa. Što znamo o ovom virusu i koliko se razlikuje od sezonske gripe?

Florian Kramer: Prije svega, trebalo bi slušati naučnike, a ne političare. S molekularnog stanovišta, ovaj virus se potpuno razlikuje od sezonske gripe. Kad je objavljen genetski materijal virusa, svi u naučnoj zajednici su znali o čemu se radi. Najdrastičnija razlika je u tome što u populaciji apsolutno nema imuniteta, a nema ni lijekova ni vakcine i zato se on širi vrlo lako. Situacija je samim tim daleko opasnija.

Smatra se da ovaj virus potiče s tržnice u Vuhanu. Zar nije bilo moguće spriječiti širenje virusa?

Florian Kramer: U Vuhanu su zabilježeni slučajevi zaraze koji nisu bili povezani s tom tržnicom. Ovdje se radi o virusu koji vjerojatno dolazi od slijepih miševa, ali ljudi mogu doći u kontakt s njima i u Evropi. Mislim da je pogrešno reći da se sve to dogodilo zbog prehrambenih navika u Kini. Treba imati na umu da je pandemija svinjske gripe došla s farme svinja u Meksiku, a to je životinja koja dolazi u blizak kontakt s ljudima i na Zapadu. Dakle, još uvijek nije službeno dokazano da je koronavirus došao s te tržnice, to treba detaljno istražiti.

Virus nemoguće zaustaviti – vakcina jedino dugotrajno rješenje

Genetski materijal ovog virusa nazvanog SARS-CoV-2 je čak 70 odsto isti kao SARS iz 2003. godine. Nauka je imala 17 godina na raspolaganju za razvijanje lijekova i vakcina, ali nas je ova pandemija ipak iznenadila. Kako je to moguće?

Florian Kramer: Ova dva virusa jesu usko povezana, ali nije istina da se nauka nije bavila SARS-om. Poslije epidemije SARS-a iz 2003. i nakon epidemije MERS virusa s Bliskog istoka, radilo se na pronalasku vakcine i lijekova. Dosta smo naučili iz testiranja na životinjama. To je razlog što vakcinu možemo imati za jednu, a ne deset godina. Međutim, nakon što je širenje oba virusa bilo pod kontrolom, više nije bilo finansiranja i političke volje za nastavak istraživanja. Ovo je rijedak slučaj u istoriji gdje imamo dovoljno finansijskih sredstava za razvoj vakcine za određenu bolest.

Koliko je realno da ćemo uskoro imati cjepivo?

Florian Kramer: Vrlo je realistično, jer vakcina nije u fazi istraživanja, nego u kliničkim ispitivanjima. Klinička ispitivanja su dugotrajna i imaju nekoliko faza, jer vakcina mora biti sigurna prije nego što se vakciniše veliki broj ljudi. S obzirom na to da se oko 40 kompanija bavi pronalaženjem, ne mislim da će razvoj cjepiva biti problem. Međutim, to je proces koji traje petnaestak godina, a sada ga moramo završiti za nekoliko mjeseci, što predstavlja izazov i zahtijeva strpljenje.

Restrikcije do sredine ili kraja maja

Broj zaraženih u svijetu i dalje raste. Je li moguće potpuno zaustaviti virus socijalnim distanciranjem i samoizolacijom?

Florian Kramer: Virus se više ne može u potpunosti zaustaviti i nije ga bilo moguće zaustaviti ni krajem februara. Ipak, zalažemo se za ove mjere jer moramo poravnati epidemiološku krivulju o kojoj svi govore. Ako se virus nekontrolisano širi, dobija se veliki broj teško oboljelih u kratkom roku koji preplavljuju zdravstveni sastav, a time bi i stopa smrtnosti bila veća. Sada se radi na tome da se ublaži šteta koju će virus nanijeti. Do tada je moguće da će se veliki postotak populacije zaraziti, a dalje širenje ćemo uspjeti zaustaviti kad vakcina bude gotova.

Samoizolacija je vrlo neugodna za mnoge. Koliko dugo mislite da ćemo morati živjeti ovako izolovani jedni od drugih?

Florian Kramer: Mislim da će se ova situacija nastaviti bar do sredine ili kraja maja i tada će možda biti moguće da se društvene aktivnosti do određene mjere vrate u normalu. Ali može se dogoditi da negdje ponovo izbije epidemija i onda se ponovo moramo vratiti na ovakav režim života. Moramo očekivati da će se talasi pandemije ponovo pojaviti i tokom ljeta, jeseni i zime, stoga se moramo naviknuti na ovakvu situaciju sigurno do kraja 2020.

U Njemačkoj je započelo testiranje pacijenata koji su se oporavili od infekcije koronavirusa, kako bi utvrdili razvoj antitijela u organizmu i stvaranje imuniteta. Na koji način su ova antitijela sada korisna u liječenju?

Florian Kramer: Moj tim je takođe objavio studiju o tome ovdje u Americi. Rezultati istraživanja antitijela pacijenata koji su se oporavili su važni, jer time pokušavamo najprije otkriti koliko je virus prisutan u populaciji. Zatim identifikujemo one koji imaju jak imunitet, jer od njih možemo tražiti da doniraju krv. Iz njihove krvi se uzima plazma, koja se može koristiti za liječenje teških slučajeva, što je učinjeno u Kini, a vjerujem i u Italiji. Mi smo ovom metodom liječili i prvog pacijenta u našoj bolnici. Važno je napomenuti da oporavljeni pacijenti postaju imuni na ponovnu infekciju, što znači da mogu bez rizika po sebe i druge vratiti se na posao.

Nakon infekcije imunitet na određeno vrijeme

Dakle, već imate dokaz da pacijenti nakon infekcije postaju imuni na ovaj virus?

Florian Kramer: Vidimo da se pojavljuju snažna antitijela koja neutralisuju virus, dakle imuni sistem ovih pacijenata reaguje jako dobro. Međutim, ne postoje dugoročne studije koje bi utvrdile jesu li ti oporavljeni pacijenti sada zauvijek zaštićeni. Ali, znamo sa sigurnošću da ljudi postaju imuni jedno vrijeme i ne mogu se lako ponovo zaraziti ovim virusom. Čak i ako se dogodi da se ponovo zaraze, to će biti daleko blaži oblik bolesti. Dakle, može se reći kada se oporavite, da ste sigurni duže vrijeme.

Koliko je izvjesno da u skorije vrijeme saznamo djeluje li ovaj tretman i na širu populaciju?

Florian Kramer: Trenutno nemamo takozvane kontrolne grupe, u kojima jedan dio pacijenata prima, a drugi ne prima ovu terapiju, zato ne možemo znati učinak za širu populaciju. Kineski naučnici su u Vuhanu liječili pet pacijenata antitijelima oporavljenih pacijenata i svi su se dobro oporavili nakon tretmana. Ovo nam zaista uliva dozu samopouzdanja.

Profesore Kramer, vaš rad je inače posvećen pronalasku univerzalne vakcine protiv svih oblika sezonske gripe. Kako je ova pandemija uticala na vaš rad?

Florian Kramer: Od januara, kada je objavljen genetski kod ovog virusa, moj rad u laboratoriji je potpuno preusmjeren. Naš Univerzitet sada dozvoljava samo istraživanja koronavirusa.

Florian Krammer je profesor virologije na odjeljenju za mikrobiologiju medicinskog fakulteta Icahn School of Medicine u sklopu bolnice Mount Sinai u Njujorku. Njegov naučni rad je usresređen na pronalaženje univerzalne vakcine za sezonsku gripu.