Vladimir Putin najuticajniji čovjek na svijetu?

Ko je najuticajnije ljudsko biće na planeti? Moj glas ide Vladimiru Putinu. Tako svoje viđenje moći ruskog predsjednika započinje autor The New York Timesa Dejvid Bruks.

Navodi i da je Putin u stanju da ponizi demokratske rivale i da nestane. “Ljudi govore da je Putin dobar u obaranju ruke. Svi očekuju da će na kraju pasti, jer je ruska privreda toliko nestabilna. Ali njegova ruka nije slaba. To je zato što njegova baza moći nije ekonomska, već kulturološka i ideološka”, kaže autor The New York Times.

U tekstu se ocjenjuje i da će u godinama pred nama Putinov autoritet imati nekoliko ključnih prednosti. Na prvom mjestu, liberalna demokratija se temelji na ideji da se vlast treba rasporediti na sistem i institucije. Putin je pobornik ideje da vlast treba da bude centralizovana, sa jednim liderom na vrhu i gvozdenim autoritetom ka nižim slojevima.

Drugo, krajnja lojalnost liberalne demokratije ka Ustavu i demokratskim normama je apstrakcija, navodi autor i kaže: “Mi u demokratskom taboru smo uvijek uznemireni kada vidimo Putina ili Donalda Trampa ili Si Đinpinga koji nauštrb normi rade na jačanju svoje pozicije”.

Treće, liberalna demokratija se gradi na vjeri, vjeri u kapacitete pojedinaca. Mi demokrate vjerujemo u ideju da ljudi najbolje znaju kako da upravljaju vlastitim životom i da se ovi pojedinačni izbori mogu utkati u zajedničku tkaninu. Putinizam, poput Trampizma, zasniva se na cinizmu. Zasnovan je na ideji da ne trebamo da imamo iluzije, već da budemo mudri kada je riječ o svjetskim tokovima. Ljudi su, kako je to rekao Machiavelli, nezahvalni i skloni obmani, ali ujedno preplašeni i oprezni kad je riječ o profitu. Rivalstvo je neizbježno. Sve je partizansko. Svaki pojedinac ili institucija koja tvrdi da je objektivna i iznad svega laže, stoji u tekstu The New York Timesa.

Konačno, liberalna demokratija temelji se na ideji da ljudi koji nijesu poput vas su vrijedni poštovanja i pažnje. Putinizam se zasniva na ideji da ljudi koji se razlikuju od vas izazivaju haos i podrivaju vaš način života, podsjeća autor i dodaje da se Putin konstantno ograđuje od gejeva, Muslimana i ateista. U zaključku je i poruka da Putina nikada ne treba potcjenjivati, kao i da se u cijelom svetu politički režimi prilagođavaju tako što postaju autoritarni uili demokratski.

“Trenutno, prednost je na strani autoritarnih režima, djelom zato što ta strana ima figuru u kojoj je oličena. To je i zato što kada nekoga pitate ko je demokratski svjetski lider, imena nema”, zaključuje The New York Times.

Zašto je Putin moćan?

Na ovo pitanje odgovor je u dokumentarcu potražio CNN-ov Farid Zakarija koji u tekstu na istoimenom portalu navodi da je Putin stvorio ono što on naziva “vertikalom moći”, nešto potpuno suprotno od svega što možemo vidjeti kod drugih naroda.

Kako je ruski šahovski velemajstor Gari Kasparov – koji je i sam kritičar Putina – rekao, cijela struktura ruske političke moći počiva na jednom čovjeku. Kada je car umro, znali ste da da imate sistem koji će izdržati i da će ga naslijediti njegov sin. Kada je umro generalni sekretar Sovjetske komunističke partije, Stalni odbor i Politbiro izabrali su njegovog nasljednika. Ali kada Putin umre šta će se dogoditi? Niko ne zna.

CNN-ov autor navodi: “Da biste razumjeli Putina, morate razumjeti Rusiju. Rusi imaju ogroman nacionalni ponos. Rusija je najveća zemlja na planeti – 48 puta veća od Njemačke i obuhvata 11 vremenskih zona koje povezuju Evropu, Aziju i Bliski istok.”

Zakrija dodaje i da Putin razumije Rusiju, ali i da razumije svijet. “Nije glup da frontalno napadne Ameriku ili Evropu. Umjesto toga, on zna kako da asimetrično koristi moć uz pomoć Interneta i dezinformacija.On takođe razumije ranjivosti slobodnih društava – njihove unutrašnje podjele i razdor. Razume krhkost institucija kao što je Evropska unija i ideje kao što su integracije i različitost.”

Zakarija komentar završava konstatacijom da Vladimir Putin nas dobro razumije, ali da to postavlja važno pitanje – da li njega stvarno razumije Donald Tramp?

Šta će se dogoditi 2024. godine?

Vladimir Putin dominira ruskom politikom, ali zakonski nakon drugog uzastopnog mandata trebao bi da odstupi, i to je, kako piše The Guardian, bio veći problem za Rusiju nego ovogodišnji izbori na kojima se gotovo sa sigurnošću znalo kako će završiti.

Tokom godina Putinova dominacija nad ruskom političkom scenom je porasla. Iza scene se mogu odvijati žestoke bitke, ali teško da se trenutno može zamisliti Kremlj bez Putina kao ultimativnog arbitra. Vjačeslav Volodin, ključni saradnik Putina koji je sada portparol ruskog parlamenta, rekao je 2014. godine: “Ako postoji Putin, postoji Rusija. Ako nema Putina, nema Rusije.”

Do 2024. godine, Putin će imati 72 godine. On trenutno pokazuje mali znak bolesti i mogao bi da uživa u još jednoj deceniji dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja. Pod Putinovom vlašću, uticaj drugih igrača na političkom igralištu je eliminisan, tako da ima vrlo malo političara sa bilo kakvom stvarnom vrstom nezavisne podrške.

Ali, prema ruskom ustavu, predsjednik ne može služiti više od dva uzastopna mandata, što znači da je Putin dužan da odstupi. On je već jednom prošao ovaj zahtjev: nakon što je vladao dva četvorogodišnja mandata u periodu između 2000. i 2008. godine, Putin se povukao kako bi postao premijer između 2008. i 2012. godine, dok je njegov dugogodišnji saradnik Dmitrij Medvedev čuvao predsjedničko mjesto zagrijanim.

Vratio se 2012. godine, sa novim produženim šestogodišnjim mandatom. Pitanje koje definiše njegov četvrti mandat vjerovatno će biti pitanje sukcesije. The Guardian podsjeća kako je pitanje o kojem svi razmišljaju ali se niko ne usuđuje da govori, zapravo pitanje, šta nakon 2024. godine?

“Mislim da Putin još nije donio odluku šta će učiniti 2024. godine”, rekao je izvor blizak Kremlju. “Uvijek voli da odloži odluku, ako je moguće sjutra radije nego danas.”

Putin tvrdi da neće promijeniti ustav kako bi neograničeno vladao

U međuvremenu Firstpost piše kako Putin nema planove da promjeni Ustav kako bi ostao na vlasti i nakon 2024. godine. Na pitanje američke televizije NBC, o tome da li će slijediti korake kineskog predsjednika Si Đinpinga, kada je riječ o doživotnom mandatu odgovorio je da nema takvih namjera.

“Nikada nijesam promijenio ustav, nijesam to uradio da bih se zadovoljio i nemam takvih planova ni danas”, rekao je u intervjuu čiji je transkript objavljen u Kremlju.

Kritičari su optuživali Putina, da kandidujući se za četvrti mandat ima skrivene namjere da ostane na vlasti neograničeno.