Šta bi se desilo kada bi se Demokratska narodna Republika Koreja i Republika Koreja ponovo ujedinile? Kada bi dvije zemlje i demilitarizovana zona između njih ponovo postale jedna zemlja?
Zajednička vojska bi, čak i u slučaju denuklearizacije sjevera, bila najjača u svijetu: zajedno bi dvije zemlje imale 1,8 miliona vojnika i četiri puta više rezervista, oko 6.000 tenkova, 32.000 artiljerijskih jedinica, 95 podmornica i više od 1.100 borbenih aviona.
Kada su se predsjednici dvije Koreje Mun Džae In i Kim Džong Un 27. aprila sastali u demilitarizovanoj zoni na granici dvije zemlje i rukovali se na obje njene strane, napravili su veliki korak ka procesu približavanja. Vojnim sporazumom, koji su potpisali na marginama jučerašnjeg samita, proglasili su kraj Korejskog rata 1950-1953, izjavio je portparol južnokorejskog predsjednika.
Južna Koreja ima 50 miliona stanovnika, gotovo dvostruko više nego nešto veća Sjeverna Koreja. Ekonomska razlika između dvije zemlje je ogromna, pa tako BDP Sjeverne Koreje ne iznosi ni stoti dio BDP 12. ekonomije na svijetu.
Južna Koreja ima 93.000 kilometara asfaltiranih puteva, a Sjeverna Koreja svega 724. Bruto društveni proizvod Južne Koreje iznosi oko 33.000 eura po stanovniku, a u Sjevernoj Koreji oko 1.600 eura. Dječaci u uzrastu od pet godina u Južnoj Koreji visoki su u prosjeku 113 centimetara, devet centimetara viši nego njihovi sjevernokorejski vršnjaci. Južnokorejci u prosjeku žive 83 godine, 12 godina duže nego sjeverni susjedi.
Ponovno ujedinjenje dvije države s veoma različitim stepenom razvoja moralo bi da započne ekonomskom saradnjom.
“Mislim da bi prvo stvorili investicione koridore duž obala, uključujući i specijalne ekonomske zone kakve je Severna Koreja već uspostavila s Kinom”, kaže Bernt Berger iz Nemačkog drušva za spoljnu politiku i stručnjak za Korejsko poluostrvo.
Političko ujedinjenje bi bilo znatno teže sprovesti u djelo:
– Socijalistički sistem na sjeveru zatvoren je više od 60 godina i skoro da je prerastao u društvo klanova – kaže Berger.
Političko ujedinjenje moralo bi da se prilagodi interesima tih porodica, što nije lak zadatak – dodaje stručnjak.
Kada je riječ o proceni troškova ujedinjenja, one su veoma različite i kreću se od nekoliko milijardi do bilion dolara. Australijski stručnjak za Sjevernu Koreju Leonid Petrov procjenjuje da bi troškovi iznosili čak tri biliona.
Teoretski, te troškove bi mogla da pokriju ogromna rudna bogatstva u planinama Sjeverne Koreje. Pored zlata i srebra, ona obiluje i rijetkim “zemljanim elementima”, koje se koriste u proizvodnji pametnih telefona i drugih tehničkih uređaja. Vrijednost rudnih bogatstava procjenjuje se na šest do deset biliona američkih dolara.
Stručnjaci Univerziteta Havaja smatraju da bi sjever u slučaju ujedinjenja bio idealno mjesto za proizvodne pogone južnokorejske hajtek industrije. Južna Koreja trenutno proizvodi “Samsungove” telefone i LG televizore prije svega u Kini. Dodatna prednost ujedinjenja: prosječna starost u Sjevernoj Koreji je 34 godine, što znači da je sedam godina manja nego u Južnoj Koreji.
Kombinacija mlade radne snage i rudnih bogatstava na sjeveru i kapitala, stručnjosti i infrastrukture na jugu pogodovala bi stvaranju moćne nacije. “Goldman Saks” je u studiji 2009. godine prognozirao da bi ujedinjena Koreja, uprkos troškovima i suprotnostima, posle 30-40 godina prestigla sve članice G7, izuzev Sjedinjenih Država.
Sjeverna Koreja je 18-ta po jacini , a Juzna Koreja je 7-ma po jacini , zajedno bi sigurno dosli u prva 3 onda ….
Milijarda=billion=1,000,000,000
Trillion=1,000,000,000,000
Pa kad počnu balkanskorudki stručnasci da mi promovišu slobodarski put Sjeverne Koreje.
Umijes li ti da citas?Ovo su analize koje su radili strucnjaci koji nemaju nikakve veze ni sa Rusijom ni sa Balkanom.Inace mislim da se ujedinjenoj Koreji ne bi obradovao niko u cetvorouglu Japan-SAD-Rusija-Kina.
Ujediniće je i Južna će da koristi Sjevernu kao izvor jeftine radne snage. Sjevernjaci za to treba da zahvale debilima koji su ih vodili i drugovali sa Putinom i sličnim.