Početkom februara Stejt Department pozvao je zemlje širom svijeta da preuzmu svoje državljane – strane borce, ali i žene i djecu, koji se nalaze u zatvorima u dijelu Sirije koji kontrolišu kurdske snage, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ovaj poziv upućen je nekoliko dana prije nego što je održan sastanak Koalicije za borbu protiv “Islamske države” (IDIL) u Vašingtonu, 6. februara, na kojem su učestvovali ministri iz 79 zemalja članica Koalicije, Radio Slobodna Evropa
Na sastanku, kojem je prisustvovao i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak, državni sekretar SAD-a Majk Pompeo još jednom je podcrtao kako zemlje članice Koalicije moraju preuzeti svoje državljane koji su se borili u Siriji, te ih procesuirati na domaćim sudovima.
U kurdskim zatvorima bilo je oko 850 bivših militanata IDIL-a iz različitih zemalja svijeta. Ovaj broj, prema informacijama iz kurdskih organizacija, sada, nakon oslobađanja dijelova oko grada Deir-ez-Zor od kraja 2018. godina do sada, iznosi oko 1.500 boraca.
Poznato je da su najmanje dva bh. državljana u jednom ovakvom zatvoru u blizini grada Kamišli u sjevernoj Siriji, i to od 2017. godine. Riječ je o mladićima koji su u Siriju otišli prije nekoliko godina kako bi se borili na strani IS-a. Jedan od njih je iz Sarajeva, drugi iz Velike Kladuše.
Vijeće ministara BiH je prije nekoliko mjeseci najavilo formiranje koordinacionog tijela koje će se baviti ovim pitanjima, a koje će činiti predstavnici ministarstava i sigurnosnih agencija.
U zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Vašingtonu, ministri u Koaliciji za borbu protiv IDIL-a ili Daeša osvrnuli su se, između ostalog, i na pitanja stranih boraca, kazavši:”Sirijske demokratske snage (SDF) pokazale su jasnu posvećenost da ovim ljudima pruže siguran i human tretman dok su u zatvorima. Sjedinjene Američke Države sada pozivaju druge nacije da repatriraju i procesuiraju svoje državljane koji su već neko vrijeme u zatvorima koje kontrolišu SDF-ove snage”, rekao je portparol Stejt Departmenta Robert Paladino nekoliko dana prije sastanka ministara u Vašingtonu.
“Predani smo rješavanju bezbjednosnih i pravnih pitanja koja predstavljaju zatvoreni IS-ovi strani teroristi, osiguravajući da se oni nikad više ne vrate na bojno polje ili presele negdje drugo gdje će izvoditi napade, trenirati, regrutovati ili na drugi način održavati ideologiju tzv. Islamske države. Posebno zabrinjava kretanje stranih terorističkih boraca ojačanih bitkama u različite regije i kontinente poput jugoistočne Azije i Afrike. Potrebno je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi borci i pristalice IDIL-a odgovarali za njihovu podršku ili učestvovanje u terorističkoj kampanji IDIL-a u skladu s primjenjivim pravilima međunarodnog prava. Kako bismo pomogli u ovim naporima, razmotrićemo razmjenu informacija o borcima i borbenim djelovanjima, odnosno dokazima o borbama, između koalicijskih partnera na bilateralnoj osnovi ili, kad je to moguće, putem globalnih mreža kao što je INTERPOL. Maksimizovanje mogućnosti krivičnog gonjenja mora ostati globalni prioritet u odnosu na strane borce teroriste i druge koji su podržali aktivnost IS-a. Za one pritvorene strane terorističke borce koji su ostali u regiji, Koalicija bi trebalo da nastoji da omogući njihovo kontinuirano, sigurno i pošteno zatvaranje. Konačno, trebalo bi da uložimo više napora u razvoj efektivnih programa za radikalizaciju i reintegraciju.”
U svom obraćanju učesnicima sastanka, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak govorio je o doprinosu Bosne i Hercegovine u oblasti borbe protiv međunarodnog terorizma i IDIL-a, naglasivši da će, kao dio Globalne koalicije, BiH nastaviti da aktivno doprinosi i pruži podršku Koaliciji s ciljem oporavka od štete koju je nanio IDIL. Crnadak je naglasio da postoji čvrst konsenzus u BiH, i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, oko učešća BiH u borbi protiv međunarodnog terorizma i Islamske države, uprkos brojnim unutrašnjim političkim razlikama.
Uprkos oslobađanju teritorija u Iraku i Siriji, navedeno je da je IDIL i dalje značajna teroristička prijetnja te da je jedino kolektivno djelovanje imperativ za rješavanje zajedničkog međunarodnog bezbjednosnog izazova.
“Gvantanamo na Eufratu”
Pitanje povratka bivših militanata u zemlje porijekla dodatno je aktuelizovano nakon najave da će se snage SAD-a povući iz Sirije. Osim toga, broj stranih boraca u kurdskim zatvorima sve je veći kako i dalje traju ofanzive na istoku Sirije, oko grada Deir-ez-Zor, posljednjeg uporišta militantne organizacije IDIL.
Sastanak u Vašingtonu bio je prvi sastanak na visokom nivou otkako je predsjednik Tramp najavio povlačenje snaga iz Sirije.
Savjetnik iz Pentagona, koji je tražio da bude anoniman, za Rojters je rekao kako upravo novi poziv iz Stejt Departmenta državama odražava dilemu koja je ostala o tome šta će biti sa zatvorenicima nakon povlačenja američkih snaga.
Dosad, evropske zemlje nisu bile voljne da preuzmu državljane militante u Siriji, kao ni žene ni djecu koji su već neko vrijeme u kampovima u sjevernoj Siriji. Osim što postoje brojne prepreke za repatrijaciju ovih ljudi, brojne evropske zemlje strahuju da bi ovi ljudi nakon povratka u zemlje, zbog nedostatka dokaza, vrlo brzo bili pušteni na slobodu.
Ipak, pritisak nakon odluke SAD-a o povlačenju na ove zemlje sve je veći. Tako su sudovi u Belgiji i Holandiji donijeli odluku da bi žene i djeca trebalo da budu vraćeni.
Nadim Auri (Nadim Houry), direktor grupe za borbu protiv terorizma Hjuman rajts voča (HRW) kazao je kako je trenutni status quo za strane državljane koje drži SDF neodrživ.
“Djecu bi trebalo vratiti normalnom životu. Odrasli, oni koji su počinili zločine trebalo bi da odgovaraju i imaju pravedno suđenje. Zemlje porijekla treba da pomognu tako što će uzeti nazad svoje državljane.”
Iz HRW-a su upozorili i kako bi situacija sa stranim državljanima u kurdskim zatvorima mogla postati “Gvantanamo na Eufratu”, ako se ne budu poštovala prava ovih ljudi. S tim u vezi, oni zahtijevaju da bilo kakav transfer bivših džihadista bude transparentan.
Priliv stranih boraca u Siriji i Iraku skoro je zaustavljen u decembru 2017. godine, dok je tokom 2014. bio na vrhuncu.
Prema podacima Stejt Departmenta, Sjedinjene Države imaju sporazume o razmjeni informacija s najmanje 72 međunarodna partnera kako bi identifikovali i pratili putovanja osumnjičenih terorista. Otprilike 70 zemalja ima zakone za krivično gonjenje i kažnjavanje aktivnosti koje imaju veze s ovim, uključujući putovanje izvan svoje zemlje kako bi se pridružilo terorističkoj organizaciji. Najmanje 70 zemalja je krivično gonilo ili uhapsilo strane terorističke borce ili njihove pomagače, a najmanje 31 zemlja koristi pojačane mjere kontrole putovanja i kretanja. Više od 65 zemalja, kao i Ujedinjene nacije, pomoglo je INTERPOL-u u kreiranju više od 25.000 profila stranih militanata. Samo nekoliko zemalja je repatriralo državljane koji su se pridružili militantima u Siriji i Iraku, a koje su držale Sirijske demokratske snage.
Bosna i Hercegovina je među ovih 70 zemalja. Odlasci na strana ratišta su od 2014. godine, prema Krivičnom zakonu krivična djela povezana s terorizmom. Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka do sada nije bila ni jedna oslobađajuća presuda, a ukupno je procesuirano 46 osoba (podaci iz Ministarstva pravde BiH, 2017. godina). INTERPOL je raspisao čak 90 potjernica za građanima BiH u vezi s učešćem na ratištima u Siriji i Iraku.
U Siriju i Irak od 2012. do 2017. godine otišla su 172 muškarca iz Bosne i Hercegovine i više od 60 žena, s oko 60 djece. Prema studiji Regionalnog vijeća za saradnju, poginulo je oko 60 muškaraca, a u BiH se vratilo oko 50. Militantima IDIL-a u Siriji i Iraku pridružilo se više od 40.000 stranih boraca iz čak 110 zemalja svijeta.
