Region

Bez troškova za suđenje za žrtve silovanja u BiH

ilustracija

Ustavni sud BiH zauzeo je stav da obavezivanje žrtava ratne torture na plaćanje troškova sudskog postupka predstavlja povredu njihovog prava na imovinu i prava na pravično suđenje utvrđenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Naime, preživjele žrtve ratnih zločina koje su pred sudovima u BiH pokrenule parnice za nadoknadu nematerijalne štete, bile su primorane da plaćaju visoke sudske troškove, nastale gubitkom sporova i odbijanjem tužbenih zahtjeva zbog zastare.

Među njima je i Semka Agić iz Živinica. Početkom rata, tačnije u maju 1992. godine otišla je u Šamac da potraži sina. Zatekla je pustoš. Bošnjačko i Hrvatsko stanovništvo mahom je bilo protjerano. Njen devetnaestogodišnji sin je dva mjeseca proveo na prisilnom radu, a potom je ubijen. Kad ga je sahranila, na povratku kući Semka je zarobljena i silovana. Njena agonija u zarobljeništvu trajala je 10 mjeseci.

“Ja sam se s tim nekako nosila. Nisam imala vremena da razmišljam o sebi, prvo sam imala prevelik osjećaj krivice  što sam ja preživjela a dijete nije, a drugo, bilo me je stid”, svjedočila je za REKOM Semka Agić.

Okružni sud u Doboju osudio je Dragoljuba Kojića, bivšeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, na tri godine zatvora za zločine nad civilima u julu 1992. godine u Šamcu. Nakon presude, Semka je pokrenula parnični postupak za naknadu nematerijalne štete, koji je odbijen zbog zastare, a njoj je presuđeno da plati 3.000 maraka.

“Nemam ih, a i da imam, ne dam. Ja sam to krvavo odradila. Deset mjeseci kopale, utovarale, istovarale, rintale. I sad da platim troškove 3.000 maraka, ma ne pada mi na pamet”, objašnjava Agić.

Umjesto da dobiju odštetu, žrtve ratnih zločina u BiH moraju platiti sudske troškove, koji sežu i do 6000 eura. U slučaju da je ne plate, sudovi im oduzimaju i imovinu. Mevlija Salihović je tokom 1992. godine sa troje djece bila zarobljena u Liplju nedaleko od Zvornika. I njen tužbeni zahtjev za naknadu štete odbijen je, a Mevliji i njenim sinovima naloženo da plate 2500 eura za sudske troškove.

“Zašto da dajem? Što sam protjerana, ubijena, silovana? Nek me slobodno zatvore, meni je svakako kraj, ali da se javnosti kažem da sam zbog toga u zatvoru”, odgovara Mevlija.

Odštetu je tražilo oko 30.000 logoraša, najviše od Republike Srpske, ali su tužbe pale zbog zastare.

Od 2008.godine Ustavni sud četiri puta je mijenjao stav o tome ima li zastare ili ne. Konačno, ratni zločin ne zastarjeva, ali zahtjev za naknadu štete morao se podnijeti u roku od pet godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Stoga, nedavna Odluka Ustavnog suda BiH u kojoj se nalaže da žrtve ne moraju plaćati sudske troškove je itekako važna kaže viša pravna savjetnica Trial Internacionala u BiH, Adrijana Hanušić Bećirović.

Naime, Ustavni sud je usvojio apelaciju žrtve ratnog silovanja inicijala S.A. podnesenu protiv presude Vrhosnog suda RS i presude Okružnog suda u Banjaluci u dijelu odluke o troškovima postupka.

S.A. su više puta silovali pripadnici Vojske RS tokom jula 1992.godine. Njen zahtjev za naknadu štete je odbijen, a njoj naloženo da plati 1500 eura sudskih troškova. Upravo TRIAL International u BiH je pružio ovoj ženi pravnu pomoć, angažovao advokata, koji je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH.

“Radilo se o strateškom slučaju gdje je cilj i bio da se zauzme pravni stav koji će obavezivati sve druge sudove u BiH. Jako je bitno da je Ustavni sud BiH utvrdio da je to pretjeran i neproporcionalan teret za žrtve. S obzirom na njeno finansijsko stanje, ona je bila oslobođena plaćanja sudskih taksi pred sudovima u Banja Luci, ali nije oslobođena plaćanja drugih troškova postupka”, kaže Hanušić Bećirović.

Sada odgovornost leži na svim redovnim sudovima širom BiH, od kojih se očekuje primjena ovog stava u svojoj praksi. Samo logoraši u BiH očekivali su milijardu eura odštete samo u BiH i to 800 miliona od Republike Srpske, te 200 hiljada od Federacije BiH. Međutim, oni su bili ti koji su morali platiti zahtjev za naknadu štete.

 

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Sara
Gost
Sara

Strasno ,trazila mrtvog sina ,pa silovana ,rat koji je sav Balkan razorio,nikad kazna dovoljno velika za sav jad i bol ,svim zrtvama,bez obzira koje je vjere i nacije narod bio.

Neka to
Gost
Neka to

Nemojte podsjećat ove naše velike Rs stanovnike na ono šta bi oni rado iz istorije nekako izbrisali ili preokrenuli

Send this to a friend