Postoje pozitivne tendencije i volja da se prevaziđu negativni stereotipi u odnosima između Srba i Albanaca, poručio je danas u Tirani ministar spoljnih poslova Albanija Ditmir Bušati, dodavši da će normalizacija odnosa između Srbije i Kosova otvoriti put za stabilnost regiona.
“Odnosi Srba i Albanaca mogu biti normalni odnosi, koji se progresivno razvijaju, sa usponima i padovima, i incidentima poput onih na fudbalskoj utakmici. Ali oni se dinamično razvijaju i imaju veliki neistraženi potencijal”, rekao je Bušati.
On je primijetio da postoje signali i volja da se prevaziđu stvari iz prošlosti.
“Ali teško je ignorisati slona u prostoriji, a taj slon je Kosovo. Mišljenje Albanije je da je proces normalizacija težak, ali da se uz posredovanje EU razvija. Vjerujemo u dijalog i kompromis jer jedino će to dovesti do više stabilnosti u regionu ali i više investicija”, istakao je on.
Jedno od važnih pitanja u odnosima između Srbije i Albanije jeste i pitanje manjina: srpske u oblasti Skadra i albanske u Preševskoj dolini.
Bušati kaze da su preduzeti koraci u cilju unaprjeđenja položaja srpske manjine u okviru Zakona koji tretira to pitanje dok, kada je riječ o albanskoj manjini u Srbiji, ističe da treba više uraditi na njihovom ekonomskom razvoju i suzbijanju, kako navodi, diskriminacije.
Ambasador Srbije u Albaniji Miroljub Zarić istakao je danas da ne treba sumnjati u iskrenost Srbije da razvija odnose sa Albanijom, i ukazao da je u posljednje četiri godine postignuto mnogo.
“Ja sam doajen diplomatskog kora u Tirani i prvo pitanje koje dobijam kada dođu novi ambasadori tiče se odnosa Albanije i Srbije. Moj odgovor se svodi na to da je ovaj nivo daleko od potencijala koji imamo za saradnju. Aktuelna saradnja nije mogla da se zamisli prije pet i 50 godina”, objasnio je Zarić.
Kako je kazao, dobro je što su uspostavljeni kontakti na najvišem nivou između predsjednika Aleksandra Vučića i albanskog premijera Edija Rame a to je, kako dodaje, bilo potrebno jer su međusobni odnosi između dvije države pokvareni i prekinuti između Envera Hodže i Tita, pošto je Albanija riješila da slijedi put Staljina.
“Ne treba sumnjati u iskrenost Srbije da razvija odnose sa Albanijom. Ne treba sumnjati u opredjeljenje Srbije za EU. Komentari da Srbija sjedi na dvije stolice suprotni su realnosti” istakao je on.
Države Zapadnog Balkana su spremne, zrele i žele da sarađuju, poručio je izvršni direktor Fonda za Zapadni Balkan Đerd Mura, i istako da region živi u novom vremenu i da je za napredak i bolju saradnju ključno da se narodi bolje upoznaju.
“Moramo da približimo ljude da bismo riješili probleme koje su napravili naši očevi i djedovi i da živimo u miru, jer ne možemo biti taoci prošlosti”, rekao je Mura, i dodao je da su nevladine organizacije u Srbiji i Albaniji veoma dobro organizovane i da su međusobno povezane, kao i da iz dvije zemlje dolazi mnogo dobrih projekata za razmjenu studenata i studentske stipendije.
Direktorka albanske novinske agencije ATA Armela Krasnići rekla je danas da je važno sto je nastavljena debata o budućnosti dvije nacije sto je ključno za cijeli Balkan.
“Složili smo se svi da ta budućnost ne bude budućnost konflikata. Vidimo budućnost kao dio evropske porodice. Izazova ima još, a mediji takođe treba da daju svoj doprinos”, rekla je Krasnići, te da je uloga medija važna u izgradnji komunikacionih mostova i razumijevanja.
Ona je rekla i da moraju da urade više, da će se lažne vijesti uvijek pojavljivati, te smatra da članci o velikoj Albaniji ili Srbiji kao faktoru nestabilnosti štete objema stranama.
Predsjednik Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić kaže da su Srbi i Albanci najveći narodi u regionu, i u tom smislu snose najveću odgovornost za budućnost i samog regiona ali i EU. On je kazao i da je sada možda došao trenutak da probamo da budemo prijatelji.
“Pokušavao sam da shvatim kakvi su konkretni problemi Albanije i Srbije i ne mogu nijedan da nađem, izuzev problema Kosova i Metohije, kako ga mi zovemo, i kako ga naš Ustav prepoznaje. I onda sam se zapitao o čemu se radi”, rekao je Miletić.
U tom smislu, naveo je da se trgovnska razmjena centralne Srbije i Kosova i Metohije više od 500 miliona eura, a Srbije i Albanije 130 miliona.
“Treba da saslušamo jedni druge, da zadržimo omladinu, stvorimo drugačiji ambijent… Zatvoreni smo u palanački mentalitet, kao društvo i imamo problem kako da iznesemo sve to na viši nivo. Potrebna je pomoć EU, ali i kadrovsko osvježavanje na svim nivoima”, mišljenja je Miletić.
