Da li je vlast u BiH zadužila građane do grla?

Međunarodni monetarni fond (MMF) neće isplatiti narednu tranšu aranžmana Bosni i Hercegovini jer su tamošnje vlasti donijele mjere koje u pismu namjere nisu bile dogovorene sa tom međunarodnom finansijskom institucijom.

Zbog odluke da Republika Srpska poveća plate u javnom i privatnom sektoru, a Federacija BiH poveća beneficije za ratne veterane, Bosna i Hercegovina je ostala bez 75 miliona eura.

Entitetske vlade ovakve odluke su donijele uprkos tome što su potpisale dokument u kom su dale pristanak da neće biti povećanja plata u javnom sektoru, ali i promjena koja se odnose na socijalna i sva druga izdvajanja iz budžeta, bez konsultovanja sa MMF-om.

Ekonomski analitičari ocjenjuju da se takve odluke dovode u vezu sa izborima u oktobru i procjenom entitetskih vlasti da će im to obezbijediti socijalni mir i glasove na biračkim mjestima.

Aleksa Milojević, ekonomski analitičar, ocjenjuje da se radi o predizbornom triku, jer novca za trajna povećanja tim kategorijama stanovništva nema.

“Ovo što su vlade izdvojile novac za ratne veterane i javni sektor će im višestruko uzeti nakon izbora zbog toga što novca nema i ovo je dio predizborne kampanje koji će narod skupo platiti, kroz povećanje poreza ili cijena”, ističe Milojević.

Za Anta Domazeta, profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ugrožavanje aranžmana sa MMF-om nanosi mnogo veću štetu nego što je tranša od 75 miliona eura.

Domazet smatra da aranžman sa tom međunarodnom finansijskom institucijom za Bosnu i Hercegovinu znači povjerenje poslovne i finansijske javnosti u zemlji i svijetu.

“Svako ko kaže da će naći izvore sredstava negdje drugo je kratkovid. Najvažnija stvar je štititi aranžman sa MMF-om kao dokaz da je Bosna i Hercegovina na kursu reformi i kao osnovu povjerenja međunarodne javnosti”, poručuje Domazet.

Aranžman MMF-a, kako ističu iz te institucije, produžen je do ljeta 2020. godine. No, navode i da ih najviše plaši da će zbog dvije mjere entitetskih vlada, donesenih mimo pisma namjere, doći do moguće korupcije.

“Ono što su vaše vlasti potpisale u pismu namjere je smanjenje javnih troškova. Oni su preuzeli obavezu da će veliki dio dodatnih prihoda usmjeriti u investicije i obrazovanje, a manje u potrošnju. Ovo što se desilo nije u skladu s tim. Dalje možemo ići tek kada naša misija obavi detaljne razgovore o novonastalim okolnostima”, kazao je u intervju za banjalučke Nezavisne novine Francisko Parodi, stalni predstavnik MMF-a u BiH.

Sa takvim stavom se slaže i ekonomski analitičar Admir Čavalić, sa tuzlanskog Ekonomskog fakulteta. Prema njegovim riječima, mjere entitetskih vlada spadaju u sferu politike, a ne ekonomije.

“Ove mjere narušavaju povjerenje kod MMF-a u smislu da će sljedeće entitetske vlade moći kontrolisati efekte datih mjera. Povećanje nadnica, sa jedne strane, i novog zakona o borcima, sa druge strane, se ne može dešavati u jeku predizborne kampanje”, navodi Čavalić.

Međunarodni monetarni fond je poručio da će o dodjeli novca razgovarati nakon što prođu izbori i bude formirana nova vlast u Bosni i Hercegovini.

U maju ove godine Vijeće ministara BiH je usvojilo informaciju Ministarstva finansija i trezora, prema kojoj je javni dug do kraja 2017. smanjen za više od šest odsto u odnosu na godinu ranije. Ipak, najveći dio duga se koristi za popunjavanje budžetskih deficita, a ne za unaprjeđenje ekonomije i stvaranje novih radnih mjesta.