Region

David: Nacionalističke strasti nisu iživljene, pojedini još sanjaju o Velikoj Srbiji

Filip David

Ugledni književnik iz Srbije Filip David iznio je u intervjuu za Klix.ba svoje viđenje trenutnog stanja u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, upozorivši da smo stalno na ivici velikog sukoba, što ne može proći bez uvlačenja velikih sila.

Intervju sa Davidom započet je razgovorom od Drugog svjetskog rata, kada se dječak od dvije-tri godine u sremskom selu Manđelos lažno predstavljao kao Fića Kalinić, da bi uz pomoć svoje majke i komšiluka preživio nacističku okupaciju. Scene iz ranog djetinjstva uveliko su predodredile životni put i borbu Filipa Davida, zbog čega su ga devedesetih godina zločinci, još uvijek aktivni u političkom životu Srbije, stavljali na svoje liste izdajnika.

Zbog osnivanja “Beogradskog kruga”, grupe intelektualaca koji su se protivili Miloševićevom i velikosrpskom ludilu, oduzeta mu je propusnica i zabranjen ulaz na radno mjesto. Nakon svih nevolja ponovo poručuje kako nema dvojbe o tome da li se vrijedilo boriti protiv režima zasnovanog na mržnji, jer bi, kako kaže, u protivnom bio saučesnik.

Osim toga govori o Kosovu kao potencijalnom žarištu, pretenzijama Srbije prema Bosni i Hercegovini i povlačenju paralela između Bosne i Kosova, Vučiću i Dodiku, antifašizmu, reviziji prošlosti i drugim temama.

Klix: Gospodine David, kao dječak od dvije-tri godine ste se predstavljali kao Fića Kalinić da bi vas zaobišla zvjerstva Drugog svjetskog rata. Imajući u vidu današnju situaciju u Srbiji i okolnim zemljama, smatrate li da bi to ime nekom djetetu ponovo moglo biti od koristi?

David: Jadna su, ružna ili kako ih ja zovem mračna ta vremena kada odraslog čovjeka, ili dijete, može ugroziti, dovesti u smrtnu opasnost, njegovo ime i prezime. To zlo mržnje, progona onih koji su pripadnici drugih naroda i vjera postoji na sramotu ljudskog roda još uvijek u mnogim zemljama svijeta, ali se nismo ni mi u ovim našim novim državama izliječili od toga.

Antifašistička zaostavština na ovdašnjim geografijama zaslužna je što smo, ipak, imali priliku da baštinimo međunarodni ugled i simpatije. Je li flert s mračnim stranama povijesti od devedesetih godina otišao predaleko da bi se išta iz tih boljih vremena moglo spasiti?

Antifašizam je pokopan tragičnim raspadom Jugoslavije. Mnogi se danas stide antifašizma. Savremena Evropa izrasla je na temeljima antifašizma. Ako slušamo šta se govori, ako prelistavamo udžbenike istorije, sve se više pažnje posvećuje saradnicima okupatora, opravdanju zločina ustaša, četnika, ljotićevaca nego partizanskoj borbi. To je jedan veleistorijski obrt koji drastično mijenja pogled na prošlost. Istorija koja se danas uči u našim školama ili čita u novinskim feljtonima dobrim dijelom je neistinita i naknadno iskonstruisana.

Klix: Je li, usljed sve intenzivnije politike revizionizma i relativizacije prošlosti, uopšte moguće sačuvati istinu?

David: Koja istina? Istina se negdje zagubila i sve je relativizovano. Uopšte, ljudsko pamćenje je kratkotrajno, iskustvo ne znači mnogo. Poslije Prvog svjetskog rata vladalo je uvjerenje da se takva svjetska katastrofa više ne može ponoviti. Samo dvadesetak godina kasnije svijet je zadesio novi veliki rat. Generacija ili dvije pamte strahote onoga što se zbivalo, a onda se istorija u jednako lošem obliku ponavlja. Izgleda da je ta vrsta zaboravnosti, amnezije, neka vrsta opasne bolesti, pandemije. Svaka nova generacija ponavlja greške svojih očeva i djedova. Kada među bliskim narodima nema saradnje, prijateljskih dogovora i zajedničkih interesa, onda je sve moguće pa i to ponavljanje u najgrubljem obliku onoga što je donijelo toliko strahota i što se nikada ne bi smjelo ponoviti.

Klix: Ima li napretka za Srbiju, pa i druge države nastale raspadom Jugoslavije, bez lustracije odgovornih za politiku zločina koji su devedesetih godina počinjeni?

David: Zakon o lustraciji postoji, ali nikada nije primijenjen. Tako se dogodio paradoks: mnogi od onih koji su nas uveli u tragične sukobe devedesetih ne samo da nisu odgovarali, nego su danas ponovo u izvršnoj vlasti. Kako oni mogu Srbiju izvesti iz krize i haotičnog stanja u kojem se nalazi? Srbija je u lošim odnosima sa svojim susjedima Crnom Gorom, Bosnom, Makedonijom, Hrvatskom, a u Evropi ima podršku ekstremno desnih i populističkih stranaka kao što su Nacionalni front Merine Le Pen, Stracheova Slobodarska partija, Orbanovi populisti, ultradesničarska Liga za Sjever Italijana Matea Salvinija… Nemoguće je s takvim vlastima i takvim saveznicima graditi neku novu, bolju i drugačiju Srbiju.

Klix: Je li Kosovo Srbija?

David: Naravno da nije, niti će to više ikada biti. Iako to svi znaju i u Srbiji, naravno, još uvijek je bogohulno takvo nešto javno reći. Takozvani “zamrznuti konflikt” najviše šteti samoj Srbiji, jer ugrožava put ka članstvu u Evropskoj uniji, srpske interese na Kosovu i stalno prijeti novim ratom. Neki se, što je sumanuto, nadaju vojnom rješenju, kao da je moguće oružjem vratiti Kosovo u sastav Srbije. Dobar sporazum s Kosovom zaštitio bi srpsku manjinu, zaštitio srpske kulturne spomenike, donio stabilnost i bio primjer rješavanja otvorenih pitanja. Alternativa je rat do istrebljenja, makar do posljednjeg Srbina i Albanca, što priželjuju ovdašnje patriote ne priznajući ni pod kakvim okolnostima nezavisnost Kosova. Nikada nisam shvatao i razumijevao tu vrstu samoubilačkog rodoljublja, tog patriotizma koji likuje nad ruševinama. Srbija, nažalost, nema političara spremnog da načini istorijski sporazum s Albancima. To mogu samo veliki državnici. Vučić to svakako nije. Mediji pod njegovom kontrolom svakodnevno prizivaju oružani sukob, truju narod poluistinama i lažima, kvazirodoljubljem. Ako katkad Vučić i spomene potrebu dogovora, njegovi mediji to odmah demantuju, što se ne bi usudili da to nije s njegovim znanjem i odobravanjem. Zato se ta politika, razapeta između demagogije i laži, često nazivana šizofrenom politikom.

Klix: Proteklih dana su zbog akcije kosovske policije sijevale varnice između rukovodstava Srbije i Kosova. Mogu li te i takve varnice proizvesti ozbiljniju štetu od one koja je već načinjena?

David: Nerješavanjem statusa Kosova opasnost i opšta šteta se samo uvećavaju. I stalno smo na ivici velikog sukoba, što ne može proći bez uvlačenja velikih sila u sukob.

Klix: Je li Srbija odustala od pretenzija prema Bosni i Hercegovini i zašto nije?

David: Republika Srpska trebalo bi da predstavlja posljednji bedem u odbrani nepriznavanja Kosova. “Ako Kosovo postane nezavisno, onda će to biti i Republika Srpska”. Ova prijetnja ima prizvuk opomene i ucjene. Jedan dio srpskog političkog establišmenta još uvijek sanja o Velikoj Srbiji. Na drugim stranama ostali su snovi o Velikoj Albaniji, Velikoj Hrvatskoj. Na ovom našem ne tako velikom prostoru nemoguće je ostvariti sve te velike želje. Ali već to što još uvijek postoje i što se upisuju u programe nekih političkih partija i u glave običnih ljudi opominje da nacionalističke strasti još nisu iživljene.

Klix: Odnosi Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, reklo bi se, nikad nisu bili bolji. Slažete li se s tom ocjenom i šta možemo očekivati od njihove uzajamne “ljubavi”?

David: Ko još vjeruje u neke velike ljubavi između političara? Sve je podređeno očuvanju vlasti, očuvanju privilegija. Nije to samo naš problem. Kako koji predsjednik u svijetu padne sa vlasti otkriva se zastrašujuća količina korupcije, samovolje i kršenja zakona. Zato se takvi grčevito drže vlasti. Pad s vlasti za njih je jednak totalnoj propasti.
Nacionalističke poruke koje su se prethodnih mjeseci mogle čuti ispod bijelih šatora u gradovima širom Srbije navele su me da se zapitam kakva je alternativa u Srbiji s Boškom Obradovićem, Vukom Jeremićem, Draganom Đilasom i(li) Sergejom Trifunovićem. Možda vi imate odgovor?

Podržavao sam početne proteste u Beogradu, građanski bunt. Kada su proteste preuzeli opozicioni političari, među njima i ekstremno desni, ta podrška se gasila. Politički zahtjevi opozicije su konfuzni, kompromiserski, nejasan je njihov stav o Kosovu, o Evropskoj uniji. Protesti su ojačali srpsku desnicu koja je nametnula svoje vodstvo. Kada bi ovakva opozicija nekim čudom i osvojila vlast, teško da bi to riješilo mnogobrojne probleme srpskog društva.

Klix: S obzirom na to da imate bogato iskustvo u borbi s vjetrenjačama u Srbiji, zbog čega vam je tamošnji polusvijet još početkom devedesetih godina nalijepio etiketu izdajnika, moram da pitam: vrijedi li?

David: Kod nas je izdajnikom nazivan svako ko se suprotstavio vladajućem zločinačkom režimu. Biti izdajnik takvog političkog sistema zasnovanog na mržnji, obmanama i zločinima najmanje je što može i mora učiniti svako ko drži do časti i morala, ko ne prihvata državu bezakonja i nasilja. U suprotnom, postaje saučesnik takve države.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Milos Obilic
Gost
Milos Obilic

Ko je ovaj covjek?

Mugi
Gost
Mugi

Ali ti Velika Albanije NE smeta?!

loli
Gost
loli

Srbi misle da su oni najbolji prijatelji Zidovima. Zaboravili su da su prvi u Europi bili Judenfrei, dok u Albaniji nije strado ni jedan Jevrej. Zakljucak je jednostavan

Crna Gora
Gost
Crna Gora

Zemlja koja veliča četništvo koje je bilo u ljubavi sa fašizmom… šta dalje reći? Ubrzo će i Vojvodina i Sandžak krenuti stopama Kosova. Beogradski pašaluk…

Oprem dobro
Gost
Oprem dobro

Kako neko čiji je nick Crna Gora, može da se zalaže da Dečani, Pećka Patrijaršija, Arhangeli… ne pripadaju srpstvu?

Normalnost
Gost
Normalnost

Oprem: rastave se manastiri kamen po kamen i prebaci na svoje. Kao Pivski manastir i što mu sad fali tamo đe jeste.

CIG
Gost
CIG

Normalnost ti si nenormalan! Nisu manastiri automobili da se rastavljaju i sastavljaju, knjigu u ruke!

moje ime
Gost
moje ime

operem dobro NE BRT grijesis manastiri to je vazda tursko bilo

Mne
Gost
Mne

A ti u Sandzak sto posto?

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Sanjaju Albanci o Velikoj Albaniji, Hrvati o Velikoj Hrvatskoj, a Milogorci od Monte Carlu.

Titograd
Gost
Titograd

Da je vječno nezavisno Kosovo i naša najmilija nezavisna Crna Gora!

Terra nova
Gost
Terra nova

E kako si pismen kukala ti majka, ne daj Bože da te boli koliko si glup.

Katastrofa
Gost
Katastrofa

Tera: Jeste, baš čitam i ne mogu da vjerujem da čovjek sa vjerovatno završenom osnovnom školom piše ovako.

Greške, greške
Gost
Greške, greške

Sanjali i Njemci i Japaci svoje snove, tu onomad, pa ostali bez Berlina i Tokija.

nebojša
Gost
nebojša

Pitam i ja profesora,sanja li iko Veliku Albaniju,Nezavisnu Državu Hrvatsku,Tursku na ovim prostorima i druge velike na ovim prostorima ili samo zločesti Srbi sanjaju Veliku Srbiju.

Đorđije
Gost
Đorđije

Ocigledno nisi ni pročitao tekst.

Dr. Oetker
Gost
Dr. Oetker

Koji tekst?

Crnogorac
Gost
Crnogorac

Pa nebojša ovaj profesor i veliki srpski intelektualac živi i radi u Srbiji svoj cijeli život i normalno je da govori o rak rani svoje Države… Dokle god svoje zločine budete pravdali zločinima drugih nema vama sreće…

moje ime
Gost
moje ime

samo cu rec Naser Oric i zuta kuca necu vise ni rijec ko zna zna ko ne zna ispran je mozak

Moj Davide
Gost
Moj Davide

Pitanje za profesora: Koliko Srbija treba da bude mala da ne bi bila velika, a koliko Albanija treba da bude velika da ne bi bila mala? Da ne govorimo o zamjeni teza gdje je u svim medijima Srbija uvijek Velika Srbija, a Albanija koja rastura Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju i Grčku je “Prirodna Albanija”. Ta mala igra riječi gospodinu Davidu,… Više »

Crnogorac
Gost
Crnogorac

Moj Davide, pročitaj moj odgovor nebojši…

Moj Davide
Gost
Moj Davide

Misliš na ovaj odgovor: “Pa nebojša ovaj profesor i veliki srpski intelektualac živi i radi u Srbiji svoj cijeli život i normalno je da govori o rak rani svoje Države… Dokle god svoje zločine budete pravdali zločinima drugih nema vama sreće…” – znači, imaš jednu generalizaciju (mi/oni), pretpostavku da ja (čitaj: mi) pravdam svoje zločine (svoje, računam da misliš srpske,… Više »

Markonni
Gost
Markonni

Da je vise ovako realnih osoba

Nikad vise 1918
Gost
Nikad vise 1918

Na pitanje je li Kosovo Srbija on odgovara da nije niti ce ikad vise biti. Nije mi jasno kako moze reci da vise nikad nece biti? Zar nas istrorija ne uci da su granice i drzave promjenljive? Kao sto je moguce da Srbija ili bilo koja drzave u potpunosti nestanu tako je moguce i to da Kosovo se vrati u… Više »

Goodfeeling
Gost
Goodfeeling

Ne budi smiješan. Demografska projekcija za 2050 je da će da bude jednak broj Srba i kosovskih Albanaca. 2100-te 8 miliona Kosovskih Albanaca a 4 miliona Srba. Što bi Booksovci rekli ukupno!

vesko
Gost
vesko

Ti si uzeo neku gadnu drogu.Albanaca na cijelom Balkanu nece 2050 biti 8 miliona a ne na Kosovu.

Naravno
Gost
Naravno

Ma dalabu. Slusa politicare, u ovom slucaju Vucica koji lupeta sta stigne.

Oprem dobro
Gost
Oprem dobro

Goodfeelig, 1990.god.broj rođene albanske djece je bio za 46.000 veći od broja srpske, dok je 2017. broj rođene srpske djece veći za 11.000. Prirodni priraštaj Srba na Kosmetu je veći od prirodnog priraštaja Albanaca.

Sofizam
Gost
Sofizam

Ne znam podatke ali mi tvoja priča liči na onu sofisticki priču o trci zeca i kornjače u kojoj teoretski pobjeđuje kornjača.

CrnogorciSuSrbi
Gost
CrnogorciSuSrbi

Goodfeeling Nijesi u toku: vec godinama srpski natalitet na Kosovu je jaci od albanskog.

Slavonac
Gost
Slavonac

Prije cete izgubit Sandzak i Vojvodinu ako se ne opametite, nego sto cete vratiti Kosovo.

Send this to a friend