Region

Dvanaest godina kasnije: Šta se promijenilo na Kosovu od proglašenja nezavisnosti?

Arhivska fotografija

Na vanrednoj sjednici Skupštine Kosova na današnji dan prije 12 godina, 17. februara 2008. godine, usvojena je Deklaracija o nezavisnosti Kosova.

Većina država članica EU priznala je do sada nezavisnost Kosova, a dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa vodi se i dalje pod patronatom Brisela.

Politički analitičar i novinar iz Prištine Imer Muškoljaj kaže za portal Danasa da su očekivanja građana bila velika, a da nije puno toga realizovano. Naročito, kako dodaje, što se tiče ekonomskog razvoja i pojačanje kosovskog državnog integriteta i suvereniteta.

“Kosovo još nije clan UN-a i nije napredovala u evropskim integracijama. Takođe, nije dobila bezvizni režim. Naravno, neke stvari su urađene, naročito što se tiče infrastrukture, ali ljudi su očekivali mnogo više. Dvanaest godina poslije proglašenja nezavisnosti, Kosovo još traži svoje puno prava kao nezavisna država, dok građani traže bolji život kao i da budi ravnopravni kao svi drugi u regionu što se tiče slobodnog kretanja i evropske perspektive”, objašnjava Muškoljaj.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko napominje za portal Danas da, kada govorimo o Kosovu i gdje je danas,  treba ipak imati u vidu odakle je počelo. Kako kaže, takoreći od nule.

” Kosovari su bili izvan sistema više od decenije. Kad su dobili nezavisnost počeli su od početka. Kosovo je doživjelo nevjerovatnu transformaciju, pa je i najdinamičnije i najvibrantnije društvo u regionu. Izgrađeni su putevi, sve magistralne ceste – prema Tirani, Skopju i Beogradu do Merdara. Institucije su pravljene po evropskim standardima, doduše još ne funkcionišu u potpunosti, ali se one popunjavaju mladim kadrovima koji se školovani u inostranstvu. Američki univerizitet u Pristini iškolovao je već deset generacija koje preuzimaju privredu, biznis i administraciju. Malda intelektualna elita je dinamična i radoznala, rado se povezuje sa regionom”, ocjenjuje Biserko.

Prema njenim riječima, Priština ima dinamičan noćni život i veoma bogatu gastronomsku ponudu. Kulturna scena je takođe zanimljiva i dinamična. Politička elita je kao i svugdje više skoncentrisana na vlastite interese, ali društvo je ipak uhvatilo korak, dodaje ona.

“Kosovo, kao i cijeli region, prolazi kroz dramatičnu tranziciju. Opterećeno je korupcijom i kriminalom. Ali, uprkos tome na sceni su zanimljivi investitori iz dijaspore, uglavnom iz Švajcarske i Njemačke. Malo se zna o njima. Oni su, na primjer, izgradili 4.000 solidarnih stanova i kuća za siromašne. Ne postoji sličan primjer u regionu. Odnos sa Srbijom je velika opstrukcija uključivanju Kosova u međunarodne institucije i uopšte u međunarodnu zajednicu. Nespremnost Srbije da prihvati novu realnost u regionu, uključujući i nezavisnost Kosova, je kočnica za cijeli region, ali i za Srbiju”, navodi Biserko.

Briselski dijalog, koji je rezultirao sporazumom i nizom drugih posebnih sporazuma, naglašava, zaustavljen je kada je komesarka EU Federika Mogerini pristala na promenu formata dijaloga, odnosno kad je prihvatila dogovor dvojice predsjednika, Tačija i Vučića o podjeli Kosova.

Biserko ističe da je podjela Kosova uvijek bila jedina opcija Beograda, ali da je svakako iznenađujuće da su se u tom dilu dobrovoljno našli predsjednik Tači i albanski premijer Rama. Taj dil je, smatra ona, imao i podršku određenih međunarodnih krugova, ali je propao zahvaljujući prije svega njemačkom protivljenju promjeni granica.

“Pobjeda Albina Kurtija i Isa Mustafe(Samoopredeljenje i LDK) promijenili su političku panoramu na Kosovu i otvorili mogućnost za stvaranje novog okvira za dijalog i eventualno rješenje. Rezultati kosovskih izbora doveli su do relaksacije u kosovskom društvu i podigli očekivanja u pogledu borbe protiv korupcije i otvaranja prostora za rješavanje životnih problema. Albin Kurti je političar bez ratne prošlosti i bez korupcionaških afera”, kaže Biserko.

Prema njenim riječima, najosetljivije pitanje za Kosovo je odnos sa srpskom zajednicom koja je u funkciji beogradskih interesa, a ne sopstvenih. Beograd, smatra Biserko, sprječava integraciju srpske zajednice u kosovsko društvo i minira sve pozitivne pokušaje da se odnosi normalizuju.

“Srbi imaju veći problem sa Srpskom listom i Beogradom nego sa samim Albancima. S obzirom da je podjela jedina opcija na kojoj Beograd insistira, srpska zajednica je talac te strategije unaprijed osuđene na propast”, zaključuje Bserko.

Kako je sve izgledalo?

Nakon obrazlaganja tadašnjeg premijera Hašima Tačija, na vanrednoj sjednici Skupštine Kosova prije 12 godina na današnji dan usvojena Deklaracija o nezavisnosti Kosova.

Tim povodom hitno je zakazana sjednica Skupštine Srbije na kojoj je Deklaracija poništena, uz obrazloženje da je riječ o protivpravnoj, jednostrano donijetoj odluci privremenih organa u Prištini.

“Predsjednik SAD, koji je odgovoran za ovo nasilje, i njegovi evropski sljedbenici, biće crnim slovima upisani u istoriju Srbije, ali i u svaku istoriju međunarodnog prava i na njemu zasnovanog svjetskog poretka”, rekao je tada premijer Srbije Vojislav Koštunica.

Rusija je osudila odluku o proglašenju nezavisnosti zbog kršenja rezolucije 1244 Ujedinjenih nacija, i sazvala hitnu hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN-a.

Održana je i vanredna sjednica Sinoda Srpske pravoslavne crkve na kojoj je donijeta odluka o održavanju “Molebana za spas srpskog naroda” u hramu Svetog Save.

Centralne gradske ulice u većini mjesta na Kosovu su bile zatvorene za saobraćaj. Kako su mediji prenijeli, u svečanoj atmosferi i euforičnog raspoloženja, građani su se šetali i slavili, noseći zastave Albanije, SAD i EU.

Sa druge strane, dane nakon proglašenja nezavisnosti Kosova obilježile su nasilne demonstracije koje su u Beogradu ostavile demolirane ambasade Sjedinjenih država, Slovenije i druge javne objekte, sukobe sa policijom i veliki broj povrijeđenih.

Pored Beograda, demonstranti su bili i na ulicama Novog Sada, Niša, Čačka, Banja Luke, Podgorice… a dok su građani protestovali zbog proglašenja nezavisnosti Kosova, počele su da pristižu prve čestitke i priznanja odluke kosovskih vlasti.

Zbog odluke Kosova slavilo se i u gradovima Albanije i dijaspori. Tada predsjednik Albanije, Bamir Topi, izjavio je da je ovim činom ispravljena velika istorijska nepravda, te da će građani Kosova i Albanci imati svoju najmlađu državu na svijetu.

Prvo priznanje nezavisnosti Kosova je stiglo iz Kostarike, zatim Avganistana, a ubrzo potom ređala su se priznanja iz Francuske, Velike Britanije, Turske, Albanije i SAD.

Svim ambasadorima Srbije u zemljama koje su objavile priznanje Kosova, naloženo je da uruče protestnu notu, a ambasadori su odmah povučeni iz Amerike, Turske i Francuske.

Miting pod sloganom Kosovo je Srbija je na poziv Vlade Srbije održan 21. februara ispred Skupštine Srbije. Ministarstvo prosvjete donijelo je odluku da to bude neradni dan, kako bi i prosvjetni radnici bili u prilici da izađu na ulicu.

Danima su se nizali protesti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Podgorici… Čini se da je revolt zbog odluke Prištine kulminirao tog 21. februara, kada je u Beogradu u neredima poginula jedna osoba a oko 200 povređeno.

Ruinirana su i uništavana strana predstavništva, butici, restorani, prodavnice, izlozi, a ambasada SAD je zapaljena.

Demonstranti su razbijali izloge, čupali semafore, lomili žardinjere, drveće, klupe, autobuska stajališta, kioske, zapaljen je automobil, a jedan broj radnji je opljačkan.

Tada je Gradska uprava objavila da je imovini grada pričinjena višemilionska šteta.

Političari na obje strane tada su se obavezali da neće davati zapaljive izjave kako bi se sačuvao mir.

Na Sjednici bezbjednosti Ujedinjenih nacija nije došlo usaglašavanja stavova članica oko ovog problema, prije svega zbog različitih pozicija evropskih zemalja i Amerike koje su podržale odluku Prištine na jednoj, i Kine i Rusije koje su joj se kategorički protivile na drugoj strani.

U Briselu su se okupili ministri spoljnih poslova država EU kako bi se raspravljalo o ovom pitanju. Sastanak je, poput onog Savjeta bezbjednosti UN, prošao bez nalaženja zajedničkog stava, pa je svakoj državi ostavljeno da sama odluči kako će postupati.

Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer izjavio je tada da je 17 zemalja članica Evropske unije spremno da u narednim mjesecima prizna Deklaraciju o nezavisnosti Kosova.

Izdvojila se grupa šest zemalja EU koje su se tome usprotivile. Bile su to Kipar, Španija, Grčka, Bugarska, Rumunija i Slovačka. Kako je rekao tadašnji ministar spoljnih poslova Španije Migel Anhel Moratinos, veće zemlje koje okružuju region Zapadnog Balkana neće priznati jednostrani potez Kosovske Skupštine jer dobro poznaju tamošnju situaciju.

Podržavši nezavisnost Kosova, Angela Merkel je izjavila kako je slučaj Kosova jedinstven, te da ne očekuje nove separatističke pokrete u drugim zemljama.

Krajem godine je sa pravnog aspekta u spor uključen i Međunarodni sud u Hagu na zahtjev Srbije čiji je predlog obrazlagao ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić.

Od Suda se očekivalo da priloži savjetodavno mišljenje, a na domaćoj političkoj sceni zvaničnici su ovaj uspjeh predstavili kao malu pobjedu Srbije.

Sud je 2010. donio odluku da Priština Deklaracijom nije narušila međunarodno pravo, te da nije prekršena rezolucija 1244.

Naredne godine predstavnici obje strane sjeli su za sto u Briselu čime su otpočeli takozvani tehnički pregovori u Briselu pod pokroviteljstvom Evropske unije.

Razgovaralo se o temama značajnim za normalizaciju života građana, kao što su saobraćaj, snabdijevanje energijom, telekomunikacije, pravosuđe i drugo. Na prvoj rundi dijaloga Srbiju je predstavljao tada direktor Ministarstva spoljnih poslova Borko Stefanović, a Kosovo zamjenica predsejdnika Vlade Kosova Edita Tahiri.

Briselski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine potpisan je 2013. godine od strane tadašnjih premijera Ivice Dačića i Hašima Tačija. Tim sporazumom suštinski dobar dio nadležnosti i formalno je ustupljen kosovskoj strani.

Naznaka kako bi moglo da izgleda konačno rješenje ni 12 godina poslije proglašenja nezavisnosti Kosova nema.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
007
Gost
007

BRAVO ADMINE ,MALO KASNIS.

007
Gost
007

mujo džeger
kosovo i cg najbrže rastuće ekonomije u transportu trave OVO PUSTAS A MOJ KOMENTAR NEEEEEEEEEEEEEEEEEEE

007
Gost
007

PLACETE ZA KOSOVOM ,PA TRAZITE OD CG ,,RAME ZA PLAKANJE,,.

Techno Pop
Gost
Techno Pop

Skače Srce ne patiše. A donor još uvijek pati.

mujo džeger
Gost
mujo džeger

kosovo i cg najbrže rastuće ekonomije u transportu trave

007
Gost
007

STA MISLIS,STA JE GORE TRAVA ILI OVI STO IH VISE NEMA NA KOSOVU.

Gavrilo
Gost
Gavrilo

Promenilo se to da je 12 drzava povuklo priznanje lazne drzave.

Boca Senior
Gost
Boca Senior

😂😂😂😂😂

Norman
Gost
Norman

Živjwlo nezavisno Kosovo, a uskoro i nezavisna država Vojvodina!!!

PrincOdKonika
Gost
PrincOdKonika

Albanci vladaju, srbi pjevaju.

Gavrilo
Gost
Gavrilo

Pevaces i ti polako…

007
Gost
007

NEZNA SRPSKI,TESKO JE NAUCITI,GI,GU ,BREE.

Amfi
Gost
Amfi

Vučiću nek ti je sa srecom godišnjica već je 12 godina kako ste ostali bez srca Srbije a 14 je godina odkad ste ostali bez bisera CG !!

Cinik🇮🇱
Gost
Cinik🇮🇱

Zbunjen sam, Vučić i Risto kažu da ovo nije istina.

Vucic
Gost
Vucic

Neka vam je sa srecom ,komsije 👍👍👍

Titograd
Gost
Titograd

Da je vječno nezavisno Kosovo!!!

Pomorac
Gost
Pomorac

I Boka

Bobo
Gost
Bobo

Do godine bez Vojvodine !

Sava
Gost
Sava

Do nekog veceg rata

Gusinje
Gost
Gusinje

To ti može stati u jednu rečenicu a to je Trt,do tog većeg rata vi ćete biti manjina u samoj srbiji,Trt vam ga,

abk
Gost
abk

“Srbija je zatekla mesto Srba srpske srednjovekovne spomenike, hladne zidine koje ne čuvaju krajine, koje imaju vrednosti za arheologa i umetnika, kao, npr., Dečani, mogu uzbuđivati dušu nacionalnih romantičara, ali za stabilnost novoga režima u ovim krajevima ne znače ništa. I upravo osnovni uzrok svih nezgoda od kojih danas patimo i od kojih ćemo ubuduće mnogo patiti leži u tome… Više »

nebitno
Gost
nebitno

Iskreno, podrzavam Srbiju sto ne zeli da joj neko jednostrano uzme dio teritorije. Kosovo je napravilo veliki presedan, i neka bude da su ubijedili veliku vecinu, jos ostaje veliki dio medjunarodne zajednice koji to ne podrzava. Nije mi zao sto je Crna Gora priznala Kosovo jer je to bila stvar politickog pritiska i zbog toga sto se granicimo sa istim,… Više »

Locococo
Gost
Locococo

Stid i sram neka je vlast Crne Gore,sto su priznali Kosovo kao drzavu,i neka se stide jer ih takvo priznanje kao sto se i vidi nije dovelo do Evrope. Niti mislim da ce ikad jer znamo dje zivimo i kakve stvari zivimo u našoj Crnoj Gori.

Dragan
Gost
Dragan

Nisam se nikad slagao za priznanje Kosova a nakon ovoga sto radite po Crnoj Gori podrzao bi da je sutra glasanje za priznanje Kosova. Jer vas sovinizam i mrznja prema Cg prelazi sve granice normalnog.

Locococo
Gost
Locococo

Ada nemoj o mrznji molim te kao boga. Jer vase je isto koliko i nase. Opredeljenje je od covjeka do covjeka. Ko mrzi taj vjere u sebi nema a ko vjeruje u ljubav i mir,se ponasa i na dostojanstven nacin izrazava negodovanje,stava jednog covjeka koji posvadja familije koji porucuje da se ne zalijecemo. Ko i kakve prijetnje,i mrznju iskazuje? Ako… Više »

NK friend
Gost
NK friend

A sad kad i srbija prizna?

Gavrilo
Gost
Gavrilo

Kosovo uspješna priča,taman koliko i Milova Crna gora.

Vele
Gost
Vele

Zato je tvoja Srbija raj na zemlji pricaju mi ovi konobari i zidari po Crnoj Gori kako se gore dobro zivi. Nego ne znam sto se ti mucis u Crnoj Gori junace.

Sava
Gost
Sava

Pa znas junace da ovde zive neradnjci kojjma treba radna snaga

Dragan
Gost
Dragan

Svidjelo se neko to ili ne Kosovo je nezavisna drzqva. Mozete samo glavom u zid da bupate i da setate po Crnoj Gori placuci za Kosovom tamo ovi velje Srbi ne smiju da privire.

Pomorac
Gost
Pomorac

Bice i Boka za deceniju dvije

nebitno
Gost
nebitno

tesko koliko ste niksicana pustili da vam sljegne 🙂 mozete da sanjate

Google
Gost
Google

SAMO NACIONALIZAM PORASTAO

Sava
Gost
Sava

Opet Popu Simi ukrali biciklo administracijo , jel znate dje je budva

Send this to a friend