Region

DW: Kosovo za mnoge ima mračnu perspektivu

Ilustracija

Dijalog Prištine sa Beogradom traje šest godina i ne vidi mu se kraj, kosovski građani još čekaju viznu liberalizaciju, a Evropska unija nije jasna u svojoj Strategiji o proširenju, piše Deutsche Welle, opisujući situaciju u kojoj Kosovo dočekuje 10. godišnjicu jednostrano proglašene nezavisnosti.

U toku tih 10 godina, zatvoreno je međunarodno nadgledanje nezavisnosti, započet dijalog o normalizaciji odnosa sa Beogradom, osnovan Specijalni sud za ratne zločine i nastavlja se sa pokušajima da se Kosovo približi evropskim strukturama, navodi DW.

Projekat kosovske nezavisnosti je projekat koji je, kako navodi taj njemački javni radio, podržan od većine demokratskih zemalja, i priznalo ga je 115 zemalja svijeta.

DW, ipak ukazuje da je Evropska unija i dalje je neutralna kada je riječ o kosovskoj nezavisnosti i da se u njenoj najnovijoj Strategiji za Zapadni Balkan, u dijelu o Kosovu navodi: “Kosovo ima mogućnost održivog napretka kroz sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (ŠP), kao i da unaprijedi svoj evropski put, kada to budu dozvolile objektivne okolnosti”.

Nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo se suočilo s “velikim temama”, što je učinilo da očekivanja građana stagniraju, ocijenjuje za DW analitičar iz Prištine Naim Rašiti.

“Realnost je to da kosovsko društvo nije imalo iskustva u izgradnji institucija, niti je imalo projekciju toga kako će se nezavisnost kretati u narednim godinama – kako će izgledati 10, kako 20. godišnjica nezavisnosti… Obećanja koja su data u to vrijeme više su bila nadanja nego realnost. Kosovo se, nakon proglašenja nezavisnosti, suočilo s velikim pitanjima koja se tiču unutrašnjeg i spoljnog suvereniteta, a to je usporilo potpunu konsolidaciju nezavisnosti i ometalo da se očekivanja materijalizuju”, kaže Rašiti.

On je mišljenja da su, uz svu stagnaciju, na Kosovu zabilježeni i uspjesi, kao što su međunarodna priznanja i završetak nadgledane nezavisnosti.

“Ali ovu 10. godišnjicu kosovsko društvo dočekuje u nekoj vrsti depresije, jer zemlja nije uspjela da ispuni minimalna očekivanja građana kada je riječ o svakodnevnom životu, kada je riječ o zdravstvu, obrazovanju, javnim uslugama… Postignut je, dakle, evidentan napredak koji političke strukture zadovoljava, ali je za najveći dio društva on nepotpun”, ističe Rašiti.

DW ukazuje da jedna od obaveza iz dijaloga sa Beogradom koju Priština i dalje nije ispunila, jeste osnivanje Zajednice srpskih opština ZSO.

Analitičar Bljerim Burjani ocjenjuje da “glavni izazovi za Kosovo ostaju jačanje reda i zakona, posebno funkcionisanje pravnog sistema, borba protiv korupcije, nepotizma, proširenje punog suvereniteta na sjeveru zemlje, osnivanje Oružanih snaga, implementacija sporazuma o ZSO, ratifikacija demarkacije granice sa Crnom Gorom, liberalizacija viza, ekonomski razvoj, zdravstvena i socijalna zaštita, i evropske integracije”.

Kako primjećuje njemački radio, Priština je, uoči obilježavanja 10-godišnjice proglašenja nezavisnosti, do krajnjih granica zaoštrila odnose s međunarodnom zajednicom, kada su 43 poslanika u Skupštini podnijeli inicijativu za ukidanje Specijalnog suda za ratne zločine, osnovanog po Zakonu izglasanom 2015. godine.

Debate oko tog pitanja trajale su više od mjesec dana da bi se, nakon velikog međunarodnog pritiska, kosovski lideri – predsjednik Hašim Tači, predsjednik skupštine Kadri Veselji i premijer Ramuš Haradinaj – javno izjasnili da Zakon o Specijalnom sudu neće biti ukinut, iako ga, kako su rekli, i dalje smatraju istorijskom nepravdom.

Izjave o tome da Zakon neće biti ukinut, pozdravili su u zajedničkoj izjavi predstavnici zemlje Kvinte (SAD, Njemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija) u Prištini.

Prije 10 godina, podsjeća politički analitičar Imer Muškoljaj, očekivanja građana bila su mnogo veća.

“Stvari se nisu kretale onako kako je bilo zamišljeno, ni kada je riječ o uspostavljanju države, niti u drugim oblastima. Danas je Kosovo zemlja sa mnogo problema, za mnoge je to mjesto s mračnom perspektivom koje više služi interesima političke klase, a manje građanima. Odgovornost za takvo stanje snosi politička klasa koja je svojim postupcima i svojim pristupom i dovela do toga da stvari stagniraju”, navodi Muškoljaj.

On kaže da, ukoliko se ne postigne konačni dogovor o priznanju državnosti, problemi će se samo povećavati.

Ipak, veliki broj građana Kosova nije ubijeđen da će kraj dijaloga sa Srbijom uz posredovanje EU dovesti do toga da Beograd prizna nezavisnost, navodi DW.

Prema istraživanju javnog mnjenja koje je sproveo Demokratski institut Kosova KDI, čak 49 odsto građana Kosova smatra da dijalog ne bi trebalo nastaviti bez uključivanja SAD u taj proces. Sa druge strane, 45 procenata anketiranih iz srpske zajednice na Kosovu smatra da bi dijalog trebalo nastaviti bez uključivanja SAD, što je stav samo 29 odsto građana Albanaca i 24 procenta iz drugih zajednica.

Inače, prema već pomenutoj anketi, 51 odsto građana Kosova ne očekuje da se proces dijaloga sa Srbijom završi tokom 2018. godine.

Takav stav dijele svi anketirani, nezavisno od etničke pripadnosti. Pored toga, 48 odsto kaže da ne očekuje da na kraju dijaloga Beograd prizna nezavisnost Kosova.

Samo jedan odsto građana srpske zajednice očekuje da Beograd to učini na kraju dijaloga, u poređenju sa 34 procenta građana albanske zajednice i 23 odsto građana drugih zajednica, pokazuje istraživanje KDI, navodi DW.

Tagovi

Send this to a friend