Edvard Džozef: Jačanjem odnosa sa Rusijom, Srbija srlja u slijepu ulicu

Potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovinskoj zoni sa Evroazijskom ekonomskom unijom i potencijalno članstvo Srbije u toj organizaciji koju predvodi Rusija bio bi put bez izlaza za Srbiju, upozorava u intervjuu za “Glas Amerike” predavač na Institutu za međunarodnu politiku Univerziteta Džons Hopkins u Vašingtonu, Edvard Džozef.

On ističe da ga takva ruska inicijativa prema Srbiji ne iznenađuje i dodaje da će i u budućnosti biti sličnih poteza.

Takođe je istakao da se nada da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić svjestan koliku bi štetu članstvo u EAEU bilo štetno po Srbiju koja je u odmaklom pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom.

Džozef je potvrdno odgovorio na pitanje da li bi to od Srbije napravilo ruski satelit u Evropi, dodajući da je to rizik koji i zagovarači, poput lidera Dveri Boška Obradovića, moraju da razumiju.

“Ako bi se Srbija okrenula tom izboru, djeca će joj biti siromašna. Još nešto moram da naglasim o Rusiji – u regionu u kojem se nalazi pretrpela je mnoštvo poteškoća. Terminologijom koju bi koristila Moskva – izgubila je tri države koje naseljava većinsko pravoslavno stanovništvo. Crna Gora je postala članica NATO. Sjeverna Makedonija će uskoro postati članica, dok je Grčka znatno ojačala svoje veze sa Zapadom. U sve tri države vidjeli smo posvećenost njihovih lidera da se odupru ruskom miješanju”, rekao je Džozef, dodajući da je siguran da je predsjednik Vučić svjestan toga i da to otvara prostor da Vučić uradi ono što je najbolje za Srbiju.

Prema njegovim riječima, Rusija je prepreka, pogotovo kada se radi o Kosovu.

“Čak i ne u tolikoj mjeri zbog odnosa koje održava sa Srbijom, već kao članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, imajući u vidu da Kosovo teži da posane članica UN. Rusija u tom dijelu igra ulogu protiv koje nijedna država ne može da učini ništa. To stvara potrebu da se potraže druge mogućnosti, u smislu hoće li se Rusija protiviti članstvu Kosova u UN, ako se Beograd saglasi sa stolicom za Kosovo u tom tijelu. To jeste neuobičajen scenario, ali stav Rusije neizostavno mora biti uzet u obzir”, rekao je Džozef za “Glas Amerike”.

On ističe da to ipak nije najveća prepreka sporazumu Beograda i Prištine, već da se tu radi o potrebi vizije i hrabrosti u političkom smislu lidera.

“Skoplje i Atina postigli su dogovor slične političke osjetljivosti, koji se ticao nacionalnog dostojanstva, a kada je o Makedoniji riječ, doslovce i nacionalnog identiteta, što, uzgred, nije slučaj u Srbiji. Srpski identitet nije utkan u Kosovo, već srpska istorija”, rekao je Džozef, ističući da je primer Grčke i Sjeverne Makedonije model za Beograd i Prištinu na kome bi šefica diplomatije EU trebalo da insistira, umjesto da razmatra opasne ideje o razmjeni teritorija.