Evropski parlament usvojio Piculin izvještaj sa preporukama za proširenje Evropske unije

Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta usvojio je danas sa 57 glasova za, pet suzdržanih i sedam protiv Izvještaj o preporukama Evropskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku komisije za vanjsku politiku i sigurnost za zapadni Balkan u susret samitu 2020, čiji je izvjestiov hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

„Izvještaj koje je danas usvojio Evropski parlament uprkos odlaganjima zbog korona virusa jasna je poruka podrške zemljama zapadnog Balkana u njihovim nastojanjima i aktivnostima s ciljem pristupanja Evropskoj uniji nakon ispunjavanja kriterija. Jasan je to znak naše podrške nastavku procesa proširenja u cjelini, kojem smo ovim izvještajem dali novi kredibilitet. Proširenje je jedna od najuspješnijih politika Evropske unije tokom cijelog njenog postojanja i naš najsnažniji spoljno-politički alat za demokratiju, blagostanje i mir. Politika proširenja je i preduslov
za jačanje prisutnosti i strateških interesa EU na zapadnom Balkanu, zbog čega je i riječ o našem zajedničkom interesu“, istaknuo je Picula.

Ključne preporuke izvještaja Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku komisije za vanjsku politiku i sigurnost su da osiguraju da unaprjeđena metodologija pregovaranje za krajnji rezultat ima punopravno članstvo u EU i da EU osigura jasna i predvidiva pravila i kriterije i konzistentno ih primjenjuje, čime EU vraća svoj kredibilitet.

Takođe, da grupiranje područja pregovaranja naglašava dubinu i kvalitetu reformi u zemljama kandidatkinjama, da donosi konkretne rezultate u zemljama kandidatkinjama uz istovremenu mogućnost pregovaranja u više područja.

Uz to, da jasna budu mjerila napredovanja, kao i osigurana kontinuirana podrška tokom cijelog procesa pregovaranja.

Nadalje, nužno je da se osiguraju jasni politički poticaji zemljama zapadnog Balkana i da im se omogući učešće u sektorskim politikama i programima EU prije punopravnog članstva, kroz bciljanu finansijsku podršku, kako bi građani osjetili opipljive koristi članstva i povećala EU prisutnost u tim zemljama.

Takođe je jako važno osigurati i bližu saradnju Evropskog i parlamenata zemalja kandidatkinja.

Kako bi se osiguralo da reforme u zemljama kandidatkinjama budu trajne i održive, potrebno je ojačati i mehanizam uslovljavanja, kako bi se proces pregovora temeljem objektivnih kriterija moglo i suspendovati u slučaju neispunjavanja uslova.

Demokratija i vladavina prava moraju biti u središtu procesa proširenja, što znači da se prva otvaraju i zadnja zatvaraju poglavlja o pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i ona o poštovanju ljudskih prava i slobode medija, s posebnim naglaskom na osiguravanje uslova za nezavisan i neometan rad novinara.

Nadalje, svaka kandidatkinja mora osigurati slobodne, poštene i transparentne izbore, u skladu s
međunarodnim standardima i ojačati ulogu civilnog društva kao važnog aktera demokratske konsolidacije.

„Evropska je unija uvijek pokazivala snagu u izazovnim vremenima primanjem novih članova i svojom reformom Unije te tako trebamo nastaviti i u budućnosti. Na kraju, neke od problema koje izvješće uzima u obzir, uspjeli smo riješiti, poput zelenog svjetla za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ponosan sam što je to učinjeno zahvaljujući trudu, naporima i pritisku i Evropskog parlamenta, jer su te dvije zemlje otvaranje pregovora svakako zaslužile“, zaključio ej Picula.