Hrvatska godišnje gubi 2,5 milijardi kuna (330 miliona eura) prihoda od prodaje u ključnim privrednim sektorima zbog falsifikovanja i piratstva, a na nivou Evropske unije gubici su i do 451 milijardu kuna, odnosno 66 milijardi eura, pri čemu je najviše oštećen sektor odjeće, procjenjuje kancelarija Evropske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
EUIPO je pratio privredni uticaj falsifikovanja u 11 ključnih privrednih sektora u Uniji od 2012. do 2016. godine.
Istraživanjem su obuhvaćeni sektori kozmetičkih proizvoda i lične njege, odjeće, obuće i modnih dodataka, sportske robe, igračaka i igara, nakita i satova, ručne torbe i prtljage, snimljene muzike, žestokih pića i vina, farmaceutskih proizvoda, pesticida i pametnih telefona, prenosi Aljazeera Balkans.
Decentralizirana agencija Evropske Unije sa sjedištem u Alicanteu procjenjuje da se u Hrvatskoj zbog krivotvorenja i piratstva godišnje izgubi 330 miliona eura, što čini 10,7 posto prodaje u navedenih 11 sektora.
Stotine hiljada radnih mjesta manje
Na nivou EU-a gubitak prihoda u prodaji iznosi i do 66 milijardi eura.
Gubitak po stanovniku u Hrvatskoj procjenjuje se na 95 eura godišnje, dok je na nivou EU-a taj iznos veći od 110 eura.
Pritom se gubi gotovo 4.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, a širom EU-a i do 468.000, upozorio je izvršni direktor EUIPO-a Kristijan Arhambo.
“Rast i stvaranje radnih mjesta u Evropi zavise od industrijskih sektora, poput 11 sektora na kojima je sprovedeno istraživanje. No, našim istraživanjem pokazalo se kako krivotvorenje i piratstvo mogu ugroziti radna mjesta i rast. Proveli smo ovu analizu i veći dio našeg istraživanja u svrhu je podrške tvorcima politika u pronalasku rješenja ovog problema”, rekao je Arhambo.
Dodao je da je analiza, takođe, usmjerena na potrošače u EU-u i ukazivanje na “privredne posljedice krivotvorenja i piratstva na širem nivou”.
EUIPO je, uz analizu ponude krivotvorenih proizvoda i piratskih sadržaja, proučavao i potražnju, odnosno spremnost građana Unije za konzumiranje proizvoda i usluga kojima se povređuje pravo intelektualnog vlasništva.
Gubici u sektoru odjeće i ljekova
Niže cijene, pristupačnost i nizak stepen društvene stigme povezane s takvim aktivnostima glavni su podsticaji potrošačima za kupovinu falsifikovanih proizvoda i nezakonit pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravom, navodi se u izvještaju o statusu povrede prava intelektualnog vlasništva za 2019.
Najveće godišnje gubitke prihoda u prodaji Hrvatska bilježi u sektoru odjeće – 124 miliona eura i ljekova – 115 miliona eura.
Visoke gubitke najmlađa članica EU-a bilježi još u sektoru pametnih telefona i to 45 miliona eura, kozmetike – 37 miliona eura, kao i vina i žestokih pića 15 miliona eura.
Ali u poređenju s prvom analizom iz 2018. ažurirana analiza pokazuje da su na nivou EU-a smanjeni gubici u većini sektora, osim u sektorima odjeće, obuće i modnih dodataka, kao i kozmetičkih proizvoda i lične njege.