Šesta godišnjica hrvatskog članstva u Evropskoj uniji proći će u znaku eura, ocjenjuje Večernji list.
Premijer Andrej Plenković najavio je da će Hrvatska naredne sedmice i zvanično krenuti na pet godina dug put do eura, odnosno zatražiti ulazak u zajednički kursni mehanizam ERM II.
Uz zahtjev da ih prime u predčekaonicu za euro, u pismu bi trebalo da budu opisane i sve aktivnosti koje se planiraju da bi Hrvatska postala vjerodostojan kandidat.
Sam ulazak u ERM II vjerovatno bi se mogao dogoditi otprilike godinu dana nakon slanja pisma namjere, dakle negdje u drugoj polovini 2020. godine. Bude li sve teklo po planu Hrvatska bi mogla imati euro najranije 2023. godine, iako je realnije računati da će se to dogoditi 2024. ili možda 2025. godine.
Hrvatski premijer otkriva da je iza sebe imao period uspješnog lobiranja, pa se u Briselu sastao sa predsjednikom Evropske centralne banke (ECB) Mariom Dragijem, kojem inače biraju nasljednika jer mu mandat ističe krajem oktobra, te potpredsjednikom Komisije zaduženim za euro Valdisom Dombrovskisom, predsjednikom eurogrupe Marijom Sentenom i predsjednikom radne grupe za euro Hansom Vijlbrieom.
“Sva četiri čovjeka ključna su u kontekstu prihvatanja našeg pisma. Mi to želimo. Mislim da smo napravili jako dobre konsultacije i sa centralnom bankom i sa Komisijom, naveli nekoliko reformskih područja na kojima ćemo raditi sljedećih godinu dana”, rekao je Plenković Hrvatskom radiju.
Posljednji put je neka zemlja, Slovačka, ušla u ERM II mehanizam 2005. godine, nakon toga Bugarska je jednom odbijena, ali to ih nije obeshrabrilo pa je na ista vrata potkraj prošle godine pokucala drugi put.
Svaka država koja pristupi Evropskoj uniji zakonski se obavezala da će uvesti euro, ali ne postoji rok u kom to mora da uradi, niti je preuzimanje zajedničke valute jednostrana odluka. Od novih članica EU euro još nemaju Češka, Poljska, Mađarska, Rumunija, Bugarska i Hrvatska.
