Predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht kaže da je emocionalni odnos građana Srbije prema NATO-u potpuno razumljiv, ali da je to sve iza njih.
Liht, uoči otvaranja Beogradskog bezbjednosnog foruma, u intervjuu za RSE, navodi da građani Srbije i dalje imaju vrlo teške momente u toj zajedničkoj prošlosti i da niko ko je preživio bombardovanje to neće moći niti da zaboravi, niti da oprosti.
“Ali, to je zaista iza nas. To je prošlost. Nalazimo se na potpuno različitim stranama spektra, da tako kažem, emotivnog pa i racionalnog, ali to uopšte ne znači da NATO nije važan za Srbiju i za ovaj region”, navodi ona.
Prema njenim riječima, NATO jeste jedna vrsta zaštitnog kišobrana nad Srbijom, htjeli to građani ili ne.
“Mislim da građani o tome treba da znaju više, treba da manje budu prepušteni tabloidnim interpretacijama cijele priče”, smatra Liht.
Liht se ne slaže sa ocjenom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je njegov prijedlog rješenja za Kosovo naišao na opštu osudu javnosti u Srbiji.
“Ušli smo, prije više od deset godina u Partnerstvo za mir i od tada postoji čitav niz aktivnosti u kojima su naše odbrambene snage učestvovale sa NATO, čak i u pojedinim misijama učestvujemo kao dio NATO misija, pored toga što učestvujemo u misijama vojnim i Evropske unije. Ono što mislim da je jako važno reći za ovu sadašnju, posljednju posjetu Jensa Stoltenberga je da je ona bila povodom jedne vrlo specifične situacije, a to je zajednička vježba u borbi protiv prirodnih nepogoda, vježba ne oružanih snaga nego vatrogasaca, policajaca, hitne pomoći i tako dalje”, navodi ona.
Pošto je Vučić ove sedmice izjavio: „Ono što sam mislio da bi moglo da bude rješenje za Kosmet, naišlo je na opšte protivljenje javnosti u Srbiji“, Liht smatra da je govorio upravo o tome- o nalaženju jednog trajnog dogovora.
“Ne znam da je to naišlo na opšte protivljenje. Nemam taj osjećaj i mi se tu ozbiljno razilazimo. Voljela bih da vidim i neka ozbiljna istraživanja. Vidim neko generalno odbacivanje potrebe da se izađe iz ove situacije. Činjenica da nama rješenje i razrješenje, rasplitanje tog „kosovskog čvora“, kako je nazvan prije mnogo godina, u stvari predstavlja put naprijed, ne samo zato što to traži od nas Evropska unija, nego zato što je to zaista presudno u našem interesu jer jede resurse, jede vrijeme, a ništa dobro se ne događa”, cijeni ona.
A na pitanje da li se stekao utisak da je Vučić dao neki konkretan prijedlog, ona odgovora da je predsjednik Srbije počeo da govori o razgraničenju, što je onda predsjednik Kosova Hašim Tači na neki način prihvatio.
“Više o tome ne znamo, ali on je očigledno doživio da je to naišlo na opštu osudu, što ja nisam sigurna. Mislim da ima dosta ljudi koji i te kako razmišljaju i u tom pravcu. Takođe, ne znamo šta je to razgraničenje, ne znamo šta to podrazumijeva. U velikoj mjeri mislim da je Vučićevo mišljenje formirano i na osnovu onoga što se dešava sa druge strane. Ovo je totalno povezan proces, tu ne može Srbija da uradi nešto, ili Kosovo samo. Vidite do koje mjere postoji jedna ozbiljna i duboka politička kriza na Kosovu, zato što su u stvari, oni koji su do juče bili koaliciji, sada u jednom ozbiljnom sukobu”, zaključila je ona.
naravno, srbija je okruzena NATO-om sa svi(je)h stranâ, i zato je rusija jurve 2013. dvignula ruke od nje, predvidjevsi konacni razplet sebi na ustrb. rusi su se danas mogli braniti na kubi da su bili pametni i sposobni, ali kukavci ce se vrlo lahko moguce na koncu morati braniti u predgradjima moskve i petrograda.
Kako je krenulo od Hrvatske neće ostati ni gradova ni predgrađa zbog masovnog iseljavanja. A predgrađa evropskih gradova još malo pa Afrika i Azija. Evropa diže ruke od Balkana, uskoro i SAD. Još malo pa nestalo i NATO-a i EU.