Kopredsjednik Igmanske inicijatve za Hrvatsku Eugen Jakovčić izjavio je da jučerašnji napad u Zagrebu, kada je mladić ranio policajca i pucao na zgradu vlade, svjedoči o tome koliko je važan proces pomirenja i koliko društvo može skupo da košta kada izostane proces suočavanja s prošlosti.
“Napad na zgradu Vlade Hrvatske najbolje pokazuje atmosferu u kojoj žive naša društva. Napadač je odrastao u braniteljskoj porodici, a policija je pronašla cijeli arsenal oružja kod njih. Vlada i premijer su, zbog tog napada, više uzdrmani nego što to pokazuju, jer se pojavila ogromna grupa podrške napadaču na društvenim mrežama”, rekao je Jakovčić danas na onlajn konferenciji u organizaciji Igmanske inicijative.
Ocijenio je da dolazimo u opasnu situaciju s kojom ćemo se kao društva nositi u idućem periodu, zbog čega je potrebno raditi mnogo više na izgradnji povjerenja u regionu.
“Uz naše nasljeđe iz devedesetih, mi smo zapravo prilično u trendu sa svjetskim zbivanjima. Ovo je zapravo bio koktel koji već duže gledamo na Zapadu, u Evropi, u Americi. I tom koktelu treba pridružiti naše devedesete”, kazao je Jakovčić.
Kopredsjednik Igmanske inicijative iz Bosne i Hercegovine Vehid Šehić upitao je da li Srbija i Hrvatska imaju iskren odnos prema Bosni i Hercegovini, s obzirom na organizovanje različitih sastanaka na visokom nivou po formuli da “dvojica razgovaraju, a trećeg nema”.
“Aneks 1 Dejtonskog sporazuma govori o tome da je riječ o sporazumu o regionalnoj stabilizaciji, ali i o tome da se donesu mjere ne samo bezbjednosnog karaktera, već ka uspostavljanju povjerenja u regionu, koje danas ne postoji. A bez povjerenja nema izgradnje mira. Uvijek smo očekivali od naših prvih susjeda da nam pomognu u uspostavljanju povjerenja”, rekao je Šehić.
Ocijenio je da je u regionu na djelu “politička neiskrenost i političko licemjerstvo” jer se svi pozivaju na evropske vrijednosti i zalažu za pristupanje EU, ali se u praksi drugačije ponašaju.
“Da građani ovog regiona žele EU, svjedoče i činjenice da stotine hiljada ljudi odlaze upravo u EU”, naveo je Šehić.
Kopredsjednik Igmanske inicijative iz Crne Gore Branislav Radulović rekao je da pitanje investicija iz ekonomskog investicionog plana EU nije samo ekonomsko pitanje, već je pitanje da li države mogu da apsorbuju ta sredstva, bez uspostavljene vladavine prava i bez funkcionalne demokratije.
Prema njegovim riječima, u regionu su na djelu i retrogradni procesi i velikodržavni nacionalizmi.
Kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Milan Antonijević izrazio je nadu da će inicijativa sa ekonomskim investicionim planom EU doneti “novi duh, duh takmičenja ko je bolji, a ne ko je manje loš”.
Izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan Aleksandra Tomanić rekla je da mladi ljudi, iako nisu bili rođeni u vrijeme sukoba iz devedesetih godina 20. vijeka, žive ratne traume.
“Mladi ljudi ovde žive traume, a rodili su se nakon konflikta. A mladi koji ne žele da žive traume bježe glavom bez obzira”, kazala je Tomanić.
Igmanska inicijativa je osnovana u novembru 2000. godine, kao jedinstvena mreža više od 100 organizacija građanskog društva, javnih ličnosti, profesora, antiratnih aktivista, analitičara, novinara i kulturnih stvaralaca iz Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore.
Nastala je u znak sjećanja na april 1995. godine, kada je grupa od 38 intelektualaca sa prostora bivše Jugoslavije, preko planine Igman, uspjela da uđe u opkoljeno Sarajevo i tim činom demonstrira građansku solidarnost, prkos i otpor ratu i politici razaranja.
Održavanje konferencije “Dvije decenije poslije Dvije decenije od početka normalizacije odnosa dejtonske četvorke” podržao je Evropski fond za Balkan.
