Region

Ko povlači crvene linije za Srbiju i Kosovo?

Ilustracija

Djelimično nesaglasni tonovi Njemačke i Sjedinjenih Država o načinima rješavanja spora Kosova i Srbije, mogu prolongirati, ali ne ugrožavaju njihov pregovarački proces koji se vodi pod okriljem Evropske unije (EU), kažu sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) povodom različitih modaliteta koji figuriraju u javnosti kao potencijalni epilog dijaloga Beograda i Prištine.

Njemačka i Velika Britanija čvrsto se protive konceptu promjene granica-dok Sjedinjene Države, kako je do sada više puta isticano, podržavaju rješenja koja zajednički postignu strane u sporu.

“Pregovarački proces može da bude usporen, ali nema alternative i on će se održati, jer to je, u krajnjem slučaju interes svih, a prije svega Prištine i Beograda. A protiv dijaloga ne mogu biti ni veliki-niti su ikada bili, razumije se”, kaže Pavle Jevremović, bivši ambasador Srbije u Ujedinjenim nacijama (UN) i dugogodišnji diplomata u razgovoru za RSE.

Američki zvaničnik, koji je posljednji u nizu govorio o sporu Kosova i Srbije, bio je senator Ron Džonson.

U intervjuu za RSE, Džonson je stavom “Njemačka ima crvene linije, Sjedinjene Države ne” podsjetio na različita gledišta međunarodnih partnera.

“Kakvo god da bude rješenje spora između Kosova i Srbije, bila to i promjena granica, neće izazvati šire potrese-ukoliko to velike sile ne budu dozvolile”, reakcija je Milovana Božinovića, bivšeg ambasadora Srbije u Njemačkoj, povodom različitih modaliteta koji su prihvatljivi Njemačkoj sa jedne i Sjedinjenim Državama sa druge strane, u svrhu okončanja dijaloga Beograda i Prištine i postizanja pravno-obavezujućeg sporazuma dvije strane.

“Zapadna alijansa je naravno jedna velika i jaka stvar. Ali Tramp je pokazao da drugačije razmišlja i, koliko god to bio jedan skandal svima da to prihvate, počinje sa tim iskustvom da se živi”, ukazuje Božinović.

Koncept nepromjenjivosti granica koji veliki dio međunarodne zajednice, u prvom redu Njemačka i Velika Britanija garantuju i štite našao se na testu-pošto su Sjedinjene Države, najmoćnija svjetska sila, iskazale razumijevanje za korekcije-pod uslovom da to bude sporazum strana u sporu.

“Kod njih (Njemačka, prim. aut.) su se do te mjere politika i društvo saživjele sa sviješću da od Amerike ne smije da se udaljava, da Tramp sigurno ima još prostora za jednostrane manevre, a da to bliski odnos sa Njemačkom ne ugrozi”, kaže Božinović.

Diplomata Božinović prelivanje primjene koncepta promjene granica na druga trusna područja poput Bosne i Hercegovine ili Ukrajine, ne vidi kao presudnog uzročnika narušavanja stabilnosti u međunarodnim okvirima, ali bi se, vjeruje, negativno odrazilo na obične građane koje, kako ističe, direktno pogađa.

“Nisam vidio da bi njihova prava i perspektive, a bez perspektive oni prosto ne mogu živjeti, bili poboljšani. Bilo bi dobro, recimo, da se Srbija i Kosovo međusobno priznaju, uspostave prijateljske odnose i da to onda bude neki opšti ambijent koji pospješuje osjećaj sigurnosti tih ljudi-prije svega manjina na Kosovu. Ali to je jedna hipoteza, koja nije bez osnova, koje te države tek treba da dokažu”, smatra Milovan Božinović.

Međutim, Agon Malići, istraživač javnog mnjenja na Kosovu i koosnivač bloga Sbunker, upozorava da bi eventualni izostanak konsenzusa Njemačke, u ovom trenutku najznačajnijeg evropskog političkog igrača i Sjedinjenih Država, najveće svjetske sile, o zajedničkom pristupu u dijalogu Beograda i Prištine, mogao doprinijeti da u aktuelnom mandatu Evropske unije ne bude postignut dogovor i stavljena tačka na spor Srbije i Kosova.

“Ne bi bila od jednom jedna katastrofa, ali i dalje bi u sljedećim godinama kosovski čvor bio plod regionalnih tenzija. Znači ta nesigurnost u vezi sa legalizacijom nezavisnosti je plod unutrašnje destabilizacije Kosova a onda to ima dosta uticaja i na Srbiju jer je drži u nekom smislu kao taoca Rusije, znači blokira i orijentaciju Srbije. Tako da bi se desio nastavak nesigurnosti u vrijeme kada se klima u Evropi pogoršava. U tom smislu bi se održao problem Kosova u lošem kontekstu u Evropi i rastućem ruskom uticaju”, ukazuje Malići.

On smatra da bez razumijevanja SAD-a, ali i Francuske sa Njemačkom o scenariju promjene granice, ta ideja može i da propadne.

Ipak, taj plan ponovo može da se aktualizuje nakon referenduma u Makedoniji i izbora u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da postoji strahovanje kakve bi posljedice koncept promjene granica mogao imati po BiH i Makedoniju.

“Možda se čeka da se vidi šta će da se desi u tim zemljama pa da se ponovo preispita ta mogućnost”, kaže Malići.

Na koncu, kako navodi Pavle Jevremović, potpuno je logično očekivati da će-ukoliko za to bude bilo nekakve prijeke potrebe, Njemačka i SAD približiti stavove do mjere koja bi stopirala potencijalne nestabilnosti na Zapadnom Balkanu.

“Njemačka i dalje ostaje ključni partner SAD-a u Evropi-s obzirom na približavanje Bregzita”, kaže Jevremović.

Koncept promjene granica u javnosti su promovisali predsjednici Kosova i Srbije i glavni pregovarači dvije strane u briselskom procesu Hašim Tači i Aleksandar Vučić, dovodeći to pitanje, koje je godinama unazad bilo isključeno u fokus procesa normalizacije odnosa dvije strane.

2 Komentara na "Ko povlači crvene linije za Srbiju i Kosovo?"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend