Najava da bi policija Republike Srpske mogla da formira rezervni sastav – zbog migrantske krize – dočekana je oštro u Federaciji BiH. U tome se vidi stvaranje “paravojske” i prijetnja novim sukobima. Koliko je to realno?
Najprije Dejtonskim, a onda i nizom drugih sporazuma i zakona, u BiH je uspostavljen balans u naoružanju, opremi i brojnosti snaga bezbjednosti. Tako postoje na nivou države Oružane snage BiH i dvije bezbjednosne agencije, dok na nivou entiteta i kantona postoje policije, piše Dojče vele DW.
Balans je opstajao do 2017. godine kada je vlast Republike Srpske naručila 2.500 automatskih pušaka za entitetsku policiju. Pojedini kritičari iz Federacije BiH već tada su upozoravali da je pod maskom “modernizacije” u stvari toku proces “militarizacije” Republike Srpske.
Nedavno je Republika Srpska otišla korak dalje najavom uvođenja rezervnog sastava policije. Prethodno je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik objavio i postojanje plana o raspoređivanju policije RS na entitetskim granicama.
Uz jačanje nacionalističke retorike, koja nije splasnula ni nakon oktobarskih izbora, u Bosni i Hercegovini je stvorena atmosfera nepovjerenja, pa i straha od novih oružanih sukoba, o čemu se govori na društvenim mrežama i u analizama pojedinih medija.
Rezervna policija zbog migrantske krize?
Stručnjaci iz RS tvrde da je formiranje rezerve policije iznuđeno migrantskom krizom koja, prema ocjeni banjalučkog profesora Predraga Ćeranića “tek treba da doživi kulminaciju u BiH”.
“U Grčkoj je 70.000 migranata i na putu su za Njemačku u koju namjeravaju stići preko bosanske rute. U Turskoj ih je nekoliko miliona. Kako je Evropska unija za migrante zatvorila granice, sve više migranata se zadržava u BiH”, kaže on za DW.
“U Bihaću zbog 5.000 migranata imamo alarmantnu situaciju. Trenutno se iz niza policijskih stanica u Podrinju i Semberiji izdvaja po četiri do pet policajaca na ispomoć Graničnoj policiji BiH, zbog čega trpe redovni policijski poslovi. Rezervni sastav bi se mobilisao kako bi se spriječila ilegalna migracija i očuvala bezbjednost građana”, pojašnjava Ćeranić.
U Federaciji BiH sa sumnjom gledaju na ove aktivnosti Banjaluke. Tamo su se odmah javili glasovi sa zahtjevom da se na području Federacije BiH izvrši popuna aktivnog policijskog sastava, a razmatraju se i recipročne mjere, odnosno uvođenje rezervnog sastava federalne i kantonalnih policija.
Neki komentatori i analitičari upozoravaju sa zabrinutošću da su u atmosferi straha, nepovjerenja, pojačane nacionalne netrpeljivosti i „militarizacije“ mogući različiti scenariji.
Sarajevski vojni analitičar Nedžad Ahatović ne isključuje mogućnost da se RS priprema za politički rasplet u regionu koji bi uključivao i rješenje odnosa između Beograda i Prištine.
Naoružavanje i uvođenje rezervnog sastava policije RS za Ahatovića je formiranje “nelegalne paravojne alternative uperene protiv BiH”.
On izbjegličku krizu vidi samo kao “izgovor” podsjećajući da, osim nabavke automatskog naoružanja, RS sa ruskim kompanijama ima dogovor o nabavci oklopnih vozila i remontu helikoptera.
“Prvi put čujem da neko sa ovakvim kontigentom naoružanja rješava migrantsku krizu”, kaže Ahatović za DW.
On smatra da RS zapravo formira “naoružanu formaciju” od sedam hiljada ljudi – dvije hiljade aktivnih i pet hiljada policajaca u rezervnom sastavu.
“Da li Federacija BiH treba da odgovori istom mjerom? Da, ali nakon što se iscrpe svi argumenti kojima bi se zaustavilo formiranje rezervnog sastava policije RS. Ovakve aktivnosti ne moraju nužno ugrožavati mir, ali u povoljnom političkom trenutku, ovako organizovana i naoružana policija sa rezervnim sastavom može biti ključan faktor disolucije RS od BiH, što bi neminovno vodilo konfliktu”, upozorava Ahatović.
Međunarodne organizacije: Neće biti rata
Zvaničnici RS u međuvremenu su optužili bošnjačke političare da “zloupotrebljavaju namjensku industriju” na području Federacije BiH i da su u Hercegovini već pristupili “evidenciji vojno sposobnih muškaraca”.
U nekim političkim krugovima, analizama medija kao i na društvenim mrežama sve se češće govori o prekrajanju granica u regionu, crtanju novih mapa, mogućim oružanim incidentima, a prozivaju se i međunarodne organizacije. Mnoge kritike upućene su i na adresu Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) koji bi, prema tvrdnjama kritičara, trebalo da spriječi formiranje rezervnih policijskih sastava u BiH.
Iz OHR-a je za DW saopšteno da izjave i potezi određenih visokorangiranih političkih i institucionalnih lidera izazivaju tenzije, ali da one neće dovesti u pitanje opredjeljenje i napore na izgradnji mira, stabilnosti i prosperiteta u BiH.
“Neće biti rata niti će biti prekrajanja mape BiH. Nažalost, ono čemu negativna retorika, optužbe i prijedlozi doprinose su egzodus ljudi, odvraćanje stranih investitora i otklon od pravih poteza neophodnih da se ubrza put BiH ka EU”, kaže portparolka OHR Ljiljana Radetić.
Peter Hurelbrink, direktor njemačke fondacije “Fridrih Ebert” za BiH, kaže da je neodgovorno spekulisati o novom ratu.
“Rane iz prethodnog rata nisu zacijelile, a već se govori o nekom novom. Etnički usmjerena i nacionalistička retorika predstavlja kontinuitet u politici i u medijima u BiH”, smatra on.
Takva retorika, kaže Hurelbrink za DW, “urušava temelje zajedničkog života u ovoj zemlji i odvlači pažnju od stvarnih i hitnih problema – unapređenja demokratije i pravne države, socijalne jednakosti i zaštite životne sredine, suočavanja sa greškama iz prošlosti, savladavanja korupcije i klijentelizma, perspektive EU i emigracije desetina hiljada prije svega mladih ljudi.”
