Za godinu dana na Kosovu su održani izbori, a promijenila su se trojica premijera, odnosno tri vlade.
Na današnji dan prije godinu dana premijer privremene prištinske vlade je bio Ramuš Haradinaj i, prema pisanju prištinskog portala Ljajmi, ništa niije ukazivalo da ta vlada neće okončati svoj mandat.
Samo mjesec dana kasnije Haradinaj je podnio ostavku, nakon što je dobio poziv za saslušanje Specijalnog tužilaštva u Hagu.
Haradinaj se vratio sa saslušanja iz Haga i nastavio da obavlja dužnost premijera, kao da se prethodno ništa nije dogodilo, ali su ipak ubrzo raspisani vanredni parlamentarni izbori, koji su održani 6. oktobra prošle godine.
Na tim izborima najveću podršku je dobio Pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija, koji je imao je jednog poslanika više u kosovskom parlamentu od Demokratskog saveza Kosova Ise Mustafe.
Kurti i Mustafa su vodili duge pregovore o predizbornoj koaliciji, ali nisu uspjeli da se dogovore o nosiocima funkcije premijera, pa su na oktobarske izbore ipak izašli pojedinačno.
Poslije izbora Kurti i Mustafa su pregovarali pet punih mjeseci o postizbornoj koaliciji, a dogovor je postignut praktično posljednjeg dana prije isteka roka za formiranje vlade, koja je formirana 2. februara.
Kurti je bio na čelu te vlade, a u svojim prvim nastupima sa pozicije premijera građane je uvjeravao da će koaliciona vlada Samoopredjeljenja i DSK izdržati pun mandat.
To se, međutim, nije dogodilo, a Kurtijeva vlada ostaće upamćena kao vlada koja je najkraće bila na vlasti, samo 50 dana. Do raskola unutar vlade je došlo kada je Kurti u jeku pandemijske krize, bez prethodnih konsutacija sa Mustafom, smijenio ministra iz DSK Agima Veljijua, koji je bio i potpredsjednik vlade.
Veljiu je, naime, smijenjen zbog neslaganja sa nekim Kurtijevim stavovima o broju zaraženih i slaganju sa namjerama predsjednika Hašima Tačija da uvede vanreno stanje zbog pandemije.
Došlo je do raskola unutar vladajuće koalicije, DSK je pokrenuo inicijativu za opoziv Kurtijeve vlade, što se i dogodilo samo sedam dana kasnije.
Kurti je opozvan 25. marta, a uprsko njegovom protivljenju Tači nije raspisao nove izbore, već je mandat za sastav nove vlade dao Mustafinom DSK, koji je potom za premijera predložio funkcionera te stranke Avdulaha Hotija.
Samoopredjeljenje je pokušalo da preko kosovskog ustavnog suda ospori Tačijevu namjeru, ali je Ustavni sud odlučio drugačije.
Sud je najprije odluku Tačija suspendovao na mjesec dana zbog korona virusa da bi 28. maja, dan prije isteka tog roka, dao za pravo predsjedniku da dekretom formira novu vladu na čelu sa Hotijem.
Hotijeva vlada izgasana je juče sa 61 poslaničkim glasom od ukupno 120 i on je danas preuzeo dužnost.
