Kurti: Upozoreni smo na mogućnost smanjenja međunarodne podrške

Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti rekao je da je dobio upozorenja o mogućnosti smanjenja podrške Zapada, ukoliko Kosovo ne bude konstruktivno u odnosu na pregovore sa Srbijom. On je, međutim, izrazio uvjerenje da se Kosovo pokazuje kao konstruktivna strana u ovom procesu.

Kurti je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da nije pozvan na sastanak koji će 31. januara organizovati američka ambasada u Prištini, a na kome će se razgovarati o stvaranju Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

Kazao je da je ovaj sastanak rezultat insistiranja izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara (Escobar) i da očekuje da Eskobar u Beogradu kaže da Srbija treba da prizna Kosovo, a ne da u Prištini kaže da će se do Zajednice doći, bez obzira na stav premijera Kosova.

Govoreći o evropskom planu za normalizaciju kosovsko-srpskih odnosa, Kurti je rekao da mu on nije predstavljen u formi “uzmi ili ostavi”, već kao platforma za dalju diskusiju. Ponovio je da je evropski predlog dobra osnova za razgovor, ali je rekao da ne sadrži sve ono što bi Kosovo željelo. Kurti je rekao i da očekuje intenzivan dijalog sa Srbijom, kako bi dogovor bio postignut u pomenutom vremenskom okviru, a to je mart 2023. godine.

RSE: Kosovu i Srbiji predloženo je ono što se sada naziva “evropski predlog'” za normalizaciju odnosa, koji ima podršku SAD-a. Da li vi prihvatate ovaj predlog?

Kurti: Još na jesen prošle godine sam rekao da je predlog Evropske unije, koji podržavaju Francuska, Njemačka i SAD, dobra baza za dalje diskusije, da je pogodna platforma i okvir da se ide naprijed. Stoga sam uvijek bio konstruktivan u pristupu ovom predlogu koji ima jezik, možemo reći, univerzalnih pojmova kao što su nezavisnost, teritorijalni integritet, suverenitet, zatim demokratija, vladavina prava, samoopredjeljenje. Dakle, stvari koje smo uvijek afirmisali kao Republika Kosovo i kao narod, kroz godine i decenije.

RSE: Da li je ovaj plan nacrt sporazuma ili sadrži principe na osnovu kojih se može postići sveobuhvatni sporazum?

Kurti: Ima pet rečenica u preambuli i deset članova. Ja sam poslao i svoje komentare budući da mi nijednom nije rečeno da je ovo predlog “uzmi ili ostavi”. Dakle, nije bilo takvog ultimatuma nijednom.

Prema tome smo rekli da, u principu, to smatramo dobrom osnovom za dalje diskusije, na čemu ćemo se angažovati kada god nas pozovu u Brisel. Naravno, mnogo toga se treba razjasniti tu jer jedan sporazum je održiv kada se uklone dvosmislenosti i samo kada je stabilan na taj način, može zaista da se sprovede.

Na posljednjem sastanku 20. januara insistirao sam da bude i pet država, one koje će promijeniti stav putem akta saglasnosti, jer potpuna normalizacija biće potpomognuta upravo putem priznanja pet država koje se još nisu pridružile većini država članica EU.

Dakle, moj glavni prigovor, a ima i drugih, ali glavni prigovor koji sam spomenuo na posljednjem sastanku, tiče se univerzalnog priznanja koje nam je potrebno unutar EU i NATO-a, gdje težimo da se učlanimo.

RSE: Možemo li da govorimo i o drugim prigovorima koje ste spomenuli. Rekli ste da je dobra osnova za dalje razgovore, ali po kojim tačkama ste skeptični?

Kurti: Ja sam govorio na sastancima, a takođe sam i uložio i pismene komentare, tako da nije prikladno da sada ugrozimo povjerljivost razgovora. Ali, znam da nije tačno da je druga strana prihvatila ovaj predlog. I ona je dala svoje prigovore.

Moj utisak je da je ponavljanje kako je Beograd prihvatio evropski predlog, više u funkciji vršenja pritiska nad Kosovom nego što je prava istina zato što su oni podnijeli zahtjeve koji nas udaljavaju od normalizacije. Dakle, podnijeli su zamjerke koje nas udaljavaju od normalizacije, dok su zamjerke koje sam ja podnio zamjerke koje nas još više približavaju sporazumu o normalizaciji.

Vi znate da su predsjednik SAD Joe Biden i kancelar Njemačke Olaf Sholtz, rekli da nam je potreban zakonski i međunarodno obavezujući sporazum, koji će donijeti potpunu normalizaciju odnosa sa recipročnim priznanjem u centru.

RSE: Na šta je druga strana uložila prigovor?

Kurti: Opet, ne mogu da kažem to u ime druge strane, ali znam da su oni poslali svoje komentare i primjedbe i nije tačno da su u potpunosti prihvatili predlog. U međuvremenu, ne zaboravimo da je 27. oktobra, zapravo zvanično, glasanjem na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Beogradu, predlog jednoglasno odbijen.

Dakle, svi koji su učestvovali na sednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Beogradu, gdje su bili i predsjednik Srbije, i premijerka, i ministar spoljnih poslova i mnoge državne institucije, jednoglasno su odbacili predlog Evropske unije. Međutim, oni su sada, 20. januara, bili pozitivniji, ali nije tačno da su to u potpunosti prihvatili, jer su dali svoje primjedbe, koje su, po mom čvrstom uvjerenju, abnormalne.

RSE: Da li je od tada do sada došlo do suštinskih promjena predloga?

Kurti: Vjerujem da je osnova (za dijalog) onaj (predlog) od 9. septembra prošle godine, koji je došao tri nedjelje nakon sastanka u Briselu 18. avgusta koji je bio veoma važan jer je agenda bila jasna sa logičnim redosljedom. Prva tačka opšti okvir sporazuma, druga tačka aktuelna pitanja. Dakle, u funkciji opšteg okvira sporazuma, izaslanici (Miroslav) Lajčak, (Jens) Plotner i (Emmanuel) Bone su donijeli (predlog) 9. septembra.

Očekivao sam redovnije mjesečne sastanke, kao što smo se dogovorili 18. avgusta. To se nije desilo. Vjerovao sam da je to možda zbog odbijanja Srbije, ali možda posrednici imaju neki plan za koji mi i ne znamo. Ali, greška je što je sastanak od 20. januara nije desio 20. septembra, a istovremeno mislim da nije pravi način da se direktni sastanci u Briselu sa posrednicima, zamijene šatl diplomatijom u Prištini i Beogradu.

RSE: Međunarodni izaslanici su nakon prošlonedjeljnog sastanka rekli da su očekivali veće razumijevanje od vas. Na šta su mislili, za koje djelove niste imali razumijevanja?

Kurti: Nisam rekao nešto što nisu očekivali, imajući u vidu komentare koje sam poslao i moje javne izjave. E sada, ako su očekivali nešto više, trebalo je da to kažu. Sa moje tačke gledišta, sve je bilo korektno, sastanak je bio veoma sadržajan.

Ali, prije svega, ne slažem se da se sa 33 Briselska sporazuma, (koji su potpisani) deceniju prije nego što sam došao na vlast, stvara hijerarhija među njima, jer to nije u redu. Oni imaju hronologiju, ali ne hijerarhiju. Sva 33 Briselska sporazuma pripadaju horizontalnoj ravni i ne možete praviti izbor tako što ćete podijeliti željene sporazume (koji idu u korist) za nekoga.

Derek Chollet je naveo da je sa Kurtijem razgovarao i o unapređenju razgovora o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.

Evropski plan ‘nije baš ono što želimo’

RSE: Gospodine Kurti, prije nego što dođemo do ranijih sporazuma, gospodin Lajčak je u svom posljednjem intervjuu rekao da sa evropskim planom Kosovo dobija mnogo, a ništa ne gubi. Da li dijelite to mišljenje?

Kurti: Kosovo ne može da izgubi jer smo mi tu, kao Vlada Republike Kosova da zaštitimo i uzdignemo Kosovo.

RSE: Govorim o predlogu kao takvom.

Kurti: Ali nije baš sve ono što želimo. Dakle, nije da Kosovo gubi, nego Kosovo ne postiže ono za što šta vjerujemo da je ispravno, ne samo poželjno. Ali kada počnemo razgovore i kada se otvori pitanje sporazuma, na osnovu evropskog predloga, onda ćemo moći da razgovaramo o tim detaljima. Ali, to ne znači da tumačimo sporazum kao srpska strana, pa čak i kao posrednici.

RSE: U do sada objavljenim verzijama tog plana ne pominje se međusobno priznanje. Da li je to sporna tačka za vas?

Kurti: Nesumnjivo, za nas svaki sporazum koji u središtu nema uzajamno priznanje nije potpun sporazum o punoj normalizaciji, a sa druge strane, predlog Evropske unije ne pretendira konačni sporazum. To se čak i ne zove konačni sporazum, a ja s pravom jverujem da nije, jer mora da se razgovara. To je zajednička platforma za razgovore. To nije konačna verzija tipa uzmi ili ostavi. Ni nama, ni u Briselu, ni u Prištini nije tako rečeno.

RSE: Ipak, prema riječima izaslanika, ovo je povoljan trenutak kada treba da se ostvari napredak. Mart se pominje kao period kada bi se moglo znati šta će biti dalje. Da li će do marta biti napretka u tom pravcu?

Kurti: 18. novembra prošle godine bio sam u Talinu, u zvaničnoj posjeti Estoniji i tamo sam dobio poziv da učestvujem na sastanku u Briselu 21. (novembra). Tada sam prvi put vidio mart 2023. godine, kao posljednji rok kada bismo morali da se dogovorimo. Za mene je potpuno razumno da što prije postignemo dogovor, ali za to se moraju voditi intenzivni razgovori. Zato me čudi kako se s jedne strane radi na predlogu, a sa druge strane se ne insistira na čestim sastancima.

RSE: Gospodin Lajčak je takođe rekao da će do marta biti poznato koja strana može biti nekooperativna u procesu. Pomenuo je čak i sankcije Kosovu ili Srbiji, u zavisnosti od toga koja država ne bude sarađivala. Da li su vam pomenute moguće sankcije ako ne bude uspjeha u ovim pregovorima?

Kurti: Kosovo se pridružilo Evropskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji u pogledu sankcija protiv Ruske Federacije i njihove invazije na Ukrajinu. Srbija nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji, a možda bi trebalo razmisliti o sankcijama koje Srbiji treba uvesti, zato što ne uvodi sankcije Rusiji.

Naravno, određeni procesi mogu da dovedu do odugovlačenja, ali vjerujem da je najmoćnija garancija koju ima Republika Kosovo posljednji Izvještaj o napretku iz oktobra prošle godine, koji je najbolji izvještaj koji smo ikada dobili kao ocjenu za našu zemlju.

U ovom slučaju, treba naglasiti da ne postoji nijedno polje u kojem imamo ili nazadovanje ili stagnaciju. Riječ je samo o različitim vidovima napretka. Stoga procjena za Kosovo treba da se zasniva isključivo na onome što radimo u našoj zemlji u smislu evropskih vrijednosti i ekonomskog rasta, a ne u smislu poslušnosti, da kažemo političkog ili bilo kog zvaničnika.

RSE: Ponavljam pitanje. Da li vam je rečeno da se Kosovo može suočiti sa sankcijama kao što je gubitak podrške ili smanjenje međunarodne podrške ako ne bude napretka?

Kurti: Vidite, nemamo ništa konkretno. Ali, možda su implicirali ili nagovijestili da očekivana podrška Kosovu neće biti takva ako se Kosovo, recimo, ne bude smatralo konstruktivnim. Ipak, pored toga što smo veoma konstruktivni, mi smo i posvećeni i kreativni.

‘Srbija želi Republiku Srpsku unutar Kosova’

RSE: Međunarodni faktor je nedavno pojačao pritisak da se formira Zajednica opština sa srpskom većinom. Rekli ste da ne želite da imate Republiku Srpsku unutar Kosova. Međutim, SAD insistiraju da neće dozvoliti Republiku Srpsku na Kosovu. Zašto ne vjerujete američkoj garanciji oko ovoga?

Kurti: Naravno da Beograd želi jednu Republiku Srpsku unutar Kosova, kao što ima u Bosni (i Hercegovini). Vi znate da Srbija de jure priznaje Bosnu i Hercegovinu, ali de fakto ne. I ne kriju namjeru da stvore Republiku Srpsku (u okviru Kosova).

Smatramo da takav rizik postoji, ali moramo biti oprezni, budni i ne dozvoliti to. Ali, ne zaboravljajući i činjenicu da ako je nešto malo bolje od Republike Srpske, nije nužno i dobro. Dakle, ako kažemo da neće biti baš Republika Srpska kakva ona jeste, to nije garancija da ako nije Republika Srpska, onda je sve u redu.

Više puta sam naglasio da ne poričemo da su naši prethodnici pravili velike greške i da su u nasljeđe ostavili stanje sa kojim se suočavamo. Međutim, s druge strane, moramo ponoviti da Zajednica opština sa srpskom većinom, koja je zasnovana na predlogu bivšeg predsjednika (Finske, Marti) Ahtisarija, sve dok je jednoetička, to Ustav Kosova ne trpi.

U tom slučaju, nema mogućnosti da Srbija kaže da je država Kosovo lažna i dajte mi pravu Zajednicu, tako da nema logike za to insistiranje. I, takođe, kada Srbija traži nešto za Srbe na Kosovu, treba veoma ozbiljno da razmisli da se princip reciprociteta ne može zaobići.

Nesrba u Srbiji ima više nego nealbanaca na Kosovu, a samo četiri odsto je Srba na Kosovu.

Prije 15 godina Kosovo je proglašeno multietničkim i insistiranje na monoetničkoj Zajednici zaista nije pravedno. Zalažem se da svim Srbima štitim prava, da saslušam njihove zahtjeve i izađem u susret njihovim potrebama. Međutim, ne mogu da nadoknadim Srbiji gubitak u ratu u proljeće 1999. godine.

RSE: Američka ambasada na Kosovu će 31. januara organizovati sastanak na kome će se razgovarati o Zajednici. Hoćete li prisustvovati ovom sastanku?

Kurti: Nisam pozvan na taj sastanak, ali oni koji su pozvani otići će na taj sastanak i razgovaraju o tome. Ali, ponavljam, od 33 Briselska sporazuma, ne može se izabrati jedan, jer ne postoji hijerarhija. Ne mogu se kreirati nikakve vještačke hijerarhije, samo hronološki redosljed.

Međutim, s druge strane, čak ni iz predloga Evropske unije nije moguće izdvojiti bilo koji član, za koji se misli da obuhvata Zajednicu opština sa srpskom većinom. Mislim da je ovaj sastanak posljedica insistiranja zvaničnika američkog Stejt departmenta, koji je i specijalni izaslanik za Balkan i koji je izjavio da, bez obzira na premijera Kosova, Zajednica mora da se formira.

Očekivao sam da će se u Beogradu izjasniti da, bez obzira na predsjednika Srbije, Srbija treba da prizna Kosovo, umesto da u Prištini kaže bez obzira na premijera Kosova, treba formirati Zajednicu.

RSE: Da li hoćete da kažete da dok ste vi na čelu Vlade, ne može biti Zajednice opština sa srpskom većinom?

Kurti: Nisam jedini koji to kaže. Zajednica, bez otvaranja pitanja konačnog, pravno obavezujućeg sporazuma sa međusobnim priznanjem u centru, Zajednica formirana na osnovu jedne etničke pripadnosti, Zajednica sa ilegalnim strukturama na sjeveru, koje su na 16 ilegalnih puteva koje smo zatvorili odgovorili sa 16 barikada na legalnim putevima, ta Zajednica nije ni sprovodiva, ni realna, a naravno ni prihvatljiva.

​RSE: Da li postoji neka vrsta Zajednice koja je za Vas prihvatljiva? U kom formatu biste prihvatili neku vrstu ujedinjenja opština ili srpske zajednice na Kosovu?

Kurti: Imamo Asocijaciju (zajednicu) kosovskih opština i u nju su uključene i opštine sa srpskom većinom. Ja sam za Asocijacije (zajednice) koje su razvojne, demokratske, zasnovane na evropskim vrijednostima, a ne zasnovane na nacionalnoj pripadnosti, ne da nacionalnost bude osnova opština.

Znate da je čak i predlog bivšeg predsednika Ahtisarija dao pravo veta na toliko stvari u Skupštini Republike predstavnicima srpske manjine, upravo zato da se ne dozvoli teritorijalizacija prava. Zajednica opština sa srpskom većinom nema za cilj davanje više prava Srbima, već teritorijalizaciju tih prava, kao što su to učinili u Bosni.

Dakle, u Bosni imaju pravo veta, ali istovremeno imaju i teritorijalizaciju svog prisustva. To je ono čemu teže na Kosovu, dok nastavljaju da ne prihvataju zločine počinjene tokom rata na Kosovu i da održavaju dobre odnose sa Kremljom u Rusiji.

RSE: Američki specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar rekao je 13. decembra da ćemo “imati Zajednicu. Mi ćemo biti dio tog procesa. I taj proces bi trebao da uključuje Vladu Kosova. Ako ne, mi možemo voditi tu diskusiju sa alternativnim partnerima”. Šta mislite, ko bi mogli biti alternativni partneri i da li je ovo poruka za vas?

Kurti: Mislim da njega treba da pitate. Trebalo bi da pitate gospodina Eskobara šta je mislio. Znam mnogo stvari, ali nije u redu pričati o tome šta su drugi ljudi mislili kada su nešto rekli. Mislim da je bolje pitati njih.

RSE: Nastavlja se insistiranje međunarodne zajednice da se formira Zajednica. Vi i dalje insistirate da se Zajednica ne formira. Može li Zajednica da bude razlog za vašu ostavku?

Kurti: Ne mislim da je Zajednica samo jedan projekt kome je prepreka samo premijer. Prepreke su ustavnost, zakonitost, demokratija, narod Kosova i ne vjerujem da je Kosovu hitno potrebna takva Zajednica. Kosovu je hitno potrebno međusobno priznanje sa Srbijom.

Oni koji danonoćno pričaju o Zajednici, dok Srbija kaže da (Kosovo) nikad neće priznati, samo njoj pomažu. To nije fer prema samom napaćenom narodu Kosova.

Ne možete trčati pred rudu. Međusobno priznanje je u centru. Predsjednik (SAD, Joe) Biden je rekao da odnosi normalizuju sa sporazumom koji se fokusira na međusobno priznavanje. Velika je greška u političkom i javnom diskursu ukloniti međusobno priznanje iz centra i tu staviti Zajednicu, kao što se izgleda dešava. Ne mogu to da prihvatim. Predsjednik Biden je dao druga uputstva i treba da volimo svoju državu, svoju domovinu, čak više od predsjednika Bidena, ne manje od njega.