Kanonizacija kardinala Alojzija Stepinca mora biti trenutak zajedništva za cjelokupnu Crkvu, i katolike i pravoslavce. Kako na pravoslavnoj strani i dalje postoji otpor, do daljega, Stepinac neće biti proglašen svetim, najvažnija je (očekivana) poruka državnoga sekretara Svete Stolice kardinala Pietra Parolina, iz intervjua koji je dao katoličkom nedjeljniku Glas Koncila, piše Jutarnji.hr.
Kardinal Pietro Parolin najvažniji je saradnik pape Franja, a prošle sedmice boravio je u Hrvatskoj povodom ređenja novoga nadbiskupa i nuncija monsinjora Ante Jozića, i tada je dao intervju Glasu Koncila, koji je u srijedu objavljen na internetu. Razumije se da je najzanimljiviji dio u kojem on govori o Stepincu, i objašnjava da je kanonizacija nemoguća sve dok postoje otpori iz Srpske pravoslavne crkve.
Strpljivost
“Sveti Otac želi da kanonizacija kardinala Stepinca bude trenutak zajedništva za čitavu Crkvu, a ne razlog sukoba ili suprotstavljanja. Smatram da je u srži o tome riječ. To zahtijeva strpljivost i od Crkve u Hrvatskoj, koja, naravno, s velikom zebnjom i s velikom željom iščekuje tu kanonizaciju. Taj gest koja se posebno tiče jedne Crkve valja posmatrati u kontekstu čitave Crkve, a Papa treba upravo voditi računa o toj opštoj viziji…”, potvrdio je kardinal Parolin, inače, član Kongregacije za nauk vjere, Kongregacije za biskupe i Kongregacije za istočne Crkve.
Zatim je državni sekretar Svete Stolice dodao da nema novih detalja “u odnosu na ono što je već rečeno u vezi s kanonizacijom kardinala Stepinca, u smislu u kojem smo to mi objasnili biskupima i u kojem su to biskupi objasnili narodu”. Ali, ovo je prvi put da iz Vatikana priznaju kako su razgovori hrvatskih biskupa i srpskih episkopa o Stepincu – propali.
Dijalog
“Papa je izabrao metodologiju nastojanja da se približe stajališta, i kad je riječ o pitanju koje razdvaja (SPC i Katoličku crkvu u Hrvatskoj, op. aut.). Smatram takođe da je takva metodologija najispravnija. Poznat je Papino stav da je dijalog jedini instrument koji omogućava da se prevladaju razlike te da se pomire različita stajališta. Jedna faza toga dijaloga je ostvarena i nije postigla neki poseban rezultat jer se stavovi nisu približili. No vjerujem da je to put kojim treba ići s obnovljenom voljom. Na završetku susreta izražena je želja da se dijalog nastavi pa se nadamo da će se to ostvariti i donijeti plodove”, zaključio je kardinal Parolin.
U crkvenim krugovima u Zagrebu, istup najbližeg Papinog saradnika nije dočekan s iznenađenjem. Na Kaptolu podsjećaju da je prije gotovo tri godine, prilikom posjete Zagrebu, kardinal Parolin takođe odbio da precizira kad bi Stepinac mogao biti proglašen svetim, ali je izjavio i da je “kardinal Stepinac bio branitelj istine, a to je posvjedočio ne samo svojim riječima i naukom, nego je za to položio i vlastiti život”.
Parolin je tom prilikom pohvalio rad Mješovite komisije Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve “kao gestu od velike ekumenske
Žalosno je, ali za SPC Vatikan ima više razumijevanja
“To je stav na koji smo navikli. Prije pet ili šest godina bismo se iznenadili, ali u međuvremenu je postalo jasno da u Vatikanu nema razumijevanja za Hrvate, kao što je bilo tokom pontifikata Ivana Pavla II. Papa Franjo je kao jedan od glavnih ciljeva označio približavanje katoličanstva i pravoslavlja, a Stepinac predstavlja smetnju na tom putu”, rekao je sagovornik Jutarnjeg, koji je dobro upućen u odnose između HBK i Svete Stolice.
Prema njegovim riječima, niko od ovdašnjih biskupa nije sretan zbog politike pape Franja, pa čak ni članovi HBK, koje je imenovao sadašnji papa. Ali o tome niko od njih ne smije govoriti javno, “a i ne bi imalo smisla”, kako je rekao sagovornik s Kaptola.
“Žalosno je da u sadašnjem Vatikanu imaju više razumijevanja za SPC, koja i dalje otvoreno podržava velikosrpsku ideologiju, nego za Katoličku crkvu u Hrvatskoj. No, niko od biskupa nije se usudio to izgovoriti javno, možda zato što znaju da ne bi postigli ništa. Tako preostaje vjerovati da će neki budući papa proglasiti Stepinca svetim, jer od Franje to ne treba očekivati, što je definitivno potvrdio kardinal Parolin”, zaključio je sagovornik.
Papa nije vječan
Trt Milojka
papa je jevreje nazvao braćom katolika. moskovski patrijarh se dogovorio s papom da će odnosi pravoslavne I katoličke crkve ići preko srpske pravoslavne crkve. mislim da je samo ovo dovoljno da se zna gdje je kome mjesto
Prije ili kasnije bude onako kako mi želimo da bude. Lijep pozdrav.
Ima vrijeme za 100 200 god
2kod1
Quantum fizika
Sasvim je jasna pragmatičnost Papina odgovora u sadašnjem trenutku na zahtjeve za proglašenjem Stepinca svetim. Njegov pontifikat je obilježen ekumenizmom što je vidljivo i iz odabira zemalja i regija za pastoralna putovanja – Koreja, Japan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Maroko itd. Posebno je posvećen dijalogu u državama gdje su katolici i/ili kršćani manjina. Nema tu nikakvog divljenja, niti pretjeranog razumjevanja za… Više »
Kako smo jaki što je ovooooo
Papa je rekao da je Irinej jedan grande patrijarho , a zamislite da je upoznao našeg mitropolita Amfilohija , prešao bi u pravoslavlje. Velika stvar je ovo za hrišćanstvo , uje ne spadaju tu, a siguran sam da i u arhivama Vatikana ima dosta toga oko uloge Stepinca samo neće da kažu. Takođe priznaju u Crnoj Gori samo jednu crkvu… Više »
🤣🤣🤣
Ne mlati
Jedni druge drže za logore !Beograd je bio najveći logoraški grad ali ih je imao dosta !
Hvala Katoličkoj crkvi. Dobrim vratiti.
Najgora stvar koja se dešava crnogorskom narodu je autošofinizam. Crnogorci su a protive se CPC i podržavaju SPC. Podržavaju srpskog premijera umjesto crnogorskog, protive se crnogorskom nacionalizmu a podržavaju srpski. A nacionalno se izjašnjavaju kao Crnogorci. Kriza identiteta
Sve zavisi kako pojedinac gleda na koncept “crnogorstvo”. U CG imate tri vrsta Crnogoraca: Srbi-crnogorci, Crnogorci-srbi, i na kraju Crnogorci. Istorija kod vas je veoma komplikovana, plus moras dodati moderni drustveni koncepti kao samo-opredeljenje, itd.
Svi mi smo Crnogorci u to nema zbora al isto tako i Srbi i naša vjera je pravoslavna koju živimo kroz MCP tj. SPC.
Mi nemamo krizu identiteata niti nam je ko može uzeti ili nametnuti. Vidi ti to do vas šta se zbiva.
Spartanci, čudo ne pišete ćirilicom?
Što ti ne pričaš turski?
Kicoš, pa vašu zastavu je stvorio turski sultan, vi ste njihovi miljenici
Koju Lorde? Alaj barjak?
Ili arabsko pismo
Hehe, kako smo jaki, ni Vatikan ne može da proglašava svece bez pristanka SPC, a ne Milo da pravi neku partijsku sektu.
Pa kad imate masona u Vatikanu
Mislis na mirasa dedejica
Ovaj papa nije za svagda
Nije naravno, strpljivo sacekajte da umre ovaj pošteni sveštenik, i proglasite tog zločinca svetcem, da vam bude na ponos, kao npr Ante Pavelić i slični…
Bože, sačuvaj me od ovakvih!
Podržavam stav našeg mitropolita CPC, Mihaila, oko Stepinca
Ko ti je taj Mihailo? Jeli to onaj što ga nijesu puštili u Vatikan na inauguraciju jer je ništa i ne predstavlja nikoga
Mason je na čelu Vatikana, nažalost
Na tvoju žalost, a na sreću ostatka svijeta nisi u pravu, Lorde.
Prisustvovao je inauguraciji
Jes, iza ograde
Moje komite, pojma nemate sa kim ste se zakačili…
Ne bi me cudilo da je dps ostao na vlasti da stepinac dobije ulicu u pg
A pop Maca ti ne smeta što je svetac? Stepinac nije zločinac
Necinjenje je oblik saucesnistva…
Meni smeta, ali nisam spreman da odbacim veru zbog popova, jer ja ne idem u crkvu zbog popova nego zbog vere.
Mason👎
i papa se boji litija !!
Dobar!
Odavno je bilo jasno da Papa favorizuje Srbe i SPC, nažalost nije kao svoji prethodnici. I u CG bi bila bolja situacija oko SPC da je živ Papa Jovan Pavle II
“Favorizuje” zato što vidi SPC pod okriljem Vatikana u samom tekstu ti je dat odgovor- da spaja ne razdvaja. Sam Stjepinac je imao čudnu u ulogu u Pavelićevoj Hrvatskoj a prije rata je bio veliki pobornik Jugoslavije
Sto su trazili svestenici SPC u Vatikan i kad je u pitanju Stepinac i kada je u pitanju nas zakon o slobodi vjeroispovjesti???
Bravo za Papu. Čovjek se rađa, a vrijeme ga iskušava.
Papa Franjo je mason i globalist. Kada je časopis TIME ovog čovjeka proglasio za ličnost godine, maske su pale. Ne zanimaju me ni papa ni Risto, sve su to licemjeri.
A Miksailo pod tendu