Region

Petrič: Jasno je da će Priština morati da ukine takse na srpsku robu

Volfgang Petrič

Austrijski diplomata Volfgang Petrič za BBC na srpskom govori o mogućim scenarijima u pregovorima Beograda i Prištine, kao i odnosima u regionu.

Beograda i Prištine već mjesecima nema za pregovaračkim stolom, ali jedan od diplomata koji dobro poznaju Balkan ima svoj prijedlog kako iskoristiti vrijeme dok se dvije strane ne sastaju.

“Sada je vrijeme da se analizira dijalog – sistem, tehnika, instrumenti – da se vidi šta je učinjeno, a šta nas čeka, da se proces redefiniše”, kaže za BBC na srpskom austrijski diplomata Volfgang Petrič.

On trenutnu situaciju opisuje iz dvije perspektive – optimistične i realistične.

“Optimisti bi rekli da je ovo samo privremena pauza, ali da postoje neki preduslovi da se dijalog nastavi. Nažalost, okruženje sada nije stimulativno da se pregovori odmah nastave”, rekao je on.

Razlog očekivane pauze leži u jesenjim vanrednim izborima na Kosovu, proljećnim izborima u Srbiji i formiranju novih evropskih institucija.

“Kad se sve to ima u vidu, iskoristio bih riječ zastoj da opišem trenutno stanje. Jasno je da će Priština morati da ukine takse na srpsku robu i to je ujedinjen stav od Vašintona do Brisela, ali to je samo jedna od blokada”, naglaša Petrič.

Od prethodne zvanične runde dijaloga Beograda i Prištine prošlo je gotovo godinu dana – predsjednici Aleksandar Vučić i Hašim Tači uz posredovanje Federike Mogerini posljednji put su se sastali 20. novembra prošle godine.

Srpski i kosovski lider sastali su se u aprilu ove godine u Berlinu, na sastanku predstavnika zemalja Zapadnog Balkana u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Austrijski diplomata, koji sebe opisuje kao “seniora” u međunarodnoj politici, danas ne obavlja zvanične državne funkcije.

Ipak, i sam je govorio kako je aktivno doprinio zbližavanju predsjednika Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Hašima Tačija.

“Predložio sam jedan takav susret austrijskom predsjedniku, pa je on organizovan na Forumu u Alpbahu. Kad dvoje ljudi sjedi zajedno, čak i kad kažu loše stvari jedni o drugima, bolje je kad razgovaraju – tada se teže kreiraju fantomski neprijatelji”, ocjenjuje Petrič.

Kao jedno od najvećih dostignuća dijaloga, Petrič smatra upravo odnos povjerenja dvojice lidera.

“Ličnosti su u ovakvim procesima veoma važne, kao i povjerenje među njima, na čemu se radilo i postignut je uspjeh. Sada je to pomalo prošlo, mada je povjerenje ipak veće nego ranije”, dodao je on.

Ipak, izostalo je uspostavljanje povjerenja kosovskih Srba prema zvaničnicima u Prištini.

“Važno je sagledati položaj srpske zajednice na Kosovu – Zajednica srpskih opština nije formirana, iako je sporazum davno postignut”, smatra on.

Trenutak kada pregovora nema vidi kao idealan momenat da se analizira šta je, ipak, urađeno.

“Prije dvije godine, postojao je mnogo veći prostor za dogovor, ali nažalost nije iskorišćen – unutrašnja borba predsjednika i premijera Kosova uticala je na to, pa je premijer Haradinaj poništio spremnost predsjednika Tačija da radi sa Vučićem. Takođe, nije bilo dovoljno pritiska, a ni inicijative od strane Brisela – ne možete ovo prihvatati kao situaciju koja će se sama riješiti od sebe”, rekao je Petrič.

Upravo zbog toga, Petrič kao jednu od opcija navodi i – promjenu formata dijaloga.

“Mogao bi to biti sveobuhvatniji, robusniji model pregovora poput međunarodne konferencije, koja bi se desila poslije izbora na Kosovu i u Srbiji”, naveo je on.

Petrič ima visoka očekivanja od Evropske unije, za koju se nada da će uspjeti da preuzme liderstvo u nastavku procesa.

“Možda je podesan i format Kontakt grupe za Balkan, gdje bi Evropljani bili na čelu, a njen bi dio bile i ostale zainteresovane strane”, navodi Petrič.

Budućem evropskom komesaru za spoljnu politiku, Špancu Đozepu Borelu, austrijski diplomata predložio bi i određivanje posebnog izaslanika – samo za pitanje Balkana.

Uloge SAD, Rusije, Njemačke

Sastanak predsjednika Srbije sa američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom za Petriča je, bez ikakve sumnje, važan trenutak.

“Tako se pokazuje jasno neodobravanje pozicije Kosova oko uvođenja taksi na srpsku robu, ali i otvorenost Sjedinjenih Država kada govorimo o opcijama za rješenje kosovskog pitanja,” kazao je on.

Ipak, Petrič u angažmanu SAD-a vidi i potencijalni problem u budućnosti.

“Ja, kao Evropljanin, ne bih volio da vidim američko rješenje za evropski problem. Evropljani će se svakako baviti implementacijom rješenja, a to je teži dio – i zato mi moramo ovim da se bavimo od početka”, rekao je Petrič.

Dok je bio Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, dobro se upoznao sa novopostavljenim ruskim ambasadorom u Beogradu Aleksandrom Bocan Harčenkom, koji je tada službovao u Sarajevu.

“Ruske diplomate su pravi profesionalci – oni nemaju politička postavljenja poput Amerikanaca. Moskva Vašingtonu poručuje da je nemoguće da SAD samo dođu i preuzmu stvar na Balkanu, već da i Rusija ima svoje interese”, smatra on.

Posebnu poruku, primjećuje austrijski diplomata, Moskva upućuje Evropi.

“Moskva više želi da kvari situaciju, jer ne želi snažnu i odlučnu EU – Balkan je pokazna vježba za to”, ističe bivši diplomata.

Šta Srbiji donosi novi ruski ambasador

Konačno, odbijanje zvaničnog Berlina da scenario promjene granica ili razmjene teritorija Srbije i Kosova uopšte razmotri, Petrič opisuje uz pomoć riječi njegovog kolege – austrijskog diplomate.

“Volfgang Išinger je rekao da sad znamo šta u Berlinu ne žele – ali nam nisu rekli šta žele. Sama činjenica da su strane počele da govore o kompromisu je već napredak, ali je ta šansa propuštena i vidjećemo šta će se desiti kad se dijalog nastavi. Mislim da je važno da se to bude bez unapred zacrtanih rješenja i otvorenog uma”, istakao je.

Za sebe tvrdi da je bio otvoren prema pitanju korekcije granica, ali da je svjestan da to i nije rješenje za 21. vijek.

“Promjene granica su se dešavale u prošlosti kroz rat i sukobe. Ako se dvije strane dogovore o korekciji granica, potreban je konsenzus obje strane i ljudi kojih se to tiče – to bi zahtijevalo više vremena, da se detaljnije analizira, i možda bi se na kraju došlo do drugačijih rješenja od onih od kojih se krenulo. Na Balkanu, inače, nema dobrih ili savršenih rješenja”, zaključuje Petrič.

O građanskim protestima na Balkanu

“Protesti su pokazali i snagu građanskog društva koje je reklo da mu je svega dosta i da želi bolji život. Na kraju, neće Evropska unija ni međunarodna zajednica rješavati pitanja na Balkanu. To će raditi građani. Ako partije bojkotuju izbore, to nije dobar princip – i na njima je da nađu način da se vrate u parlament. Jasno je i da vladajuća stranka mora da uradi nešto po tom pitanju”, poručio je Petrič.

Brige za BiH i Sjevernu Makedoniju

Kada govori o Bosni i Hercegovini, gdje je službovao skoro tri godine, Petriču se glas dodatno uozbilji – zabrinutost se može gotovo opipati.

“Za mene, BiH je primjer kako se stvari pogoršaju poslije prilično uspješnih prvih 10 posleratnih godina. U posljednjoj deceniji, stvari ne napreduju već sasvim suprotno, sve je više stvari iz Dejtonskog sporazuma koje se ne primjenjuju jednostranim odlukama, kako Milorada Dodika, tako i u Federaciji BiH – Bosna je danas podjeljenija nego što je bila, jer su se klanovi ustoličili”, kaže on.

Zbog toga, smatra da je neophodno da se Evropa ponovo uključi i u ovaj problem na svom tlu.

“Evropljani su poznati da ne mogu da rješavaju više stvari istovremeno – a sada imamo Bregzit, pitanja bezbjednosti, odbrane. Zato prvo moramo da se usmjerimo na Kosovo – pa kad to pitanje bude riješeno, jer tamo imamo dvije strane, da pređemo na Bosnu gdje je situacija još komplikovanija i ima još više strana”, naglašava Petrič.

Ulogu Evrope Petrič kritički sagledava i u Sjevernoj Makedoniji gdje je stanje, kako kaže “na prekretnici”.

Iako je zvaničnom Skoplju poslije sporazuma sa Grčkom o promjeni imena bila obećana brza evropska budućnost, do sada nije stigla ni pozivnica za otvaranje pregovora o pristupanju.

“Pariz i Hag, koji imaju najtvrđe stavove, ovako direktno doprinose slabljenju Evropske unije. Ako EU nema sposobnost da prima nove članove – ne danas ili sjutra, već u budućnosti – evropski projekat će izgubiti”, zaključio je on.

Zbog toga Petrič predlaže da se zemljama-kandidatima u narednim godinama obezbijedi pristup pojedinim programima Unije – kako se za koju oblast “kvalifikuju”.

Na taj način, smatra on, i vlade i građani dobili bi novi motiv da rade na svojoj evropskoj perspektivi.

Ko je Volfgang Petrič
Rođen je 26. avgusta 1947. godine u Klagenfurtu
1997 – 1999. godine ambasador Austrije u SR Jugoslaviji
1998 – 1999. godine specijalni izaslanik Evropske unije za Kosovo
1999. godine glavni pregovarač u ime EU na mirovnim pregovorima u Rambujeu i Parizu
1999 – 2002. godine Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
2002 – 2008. godine ambasador Austrije u Ujedinjenim nacijama u Ženevi
2008 – 2013. godine ambasador Austrije pri OEBS-u u Parizu trenutno je predsjednik Fondacije Maršalov plan

5

avatar
1000
3
2
0
 
5
CarОклеMiškoSefketAhahahaha!!!
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Окле
Gost
Окле

Не треба да укидају таксе, нека остане замтзнуто стање на Косову. У протеклом периоду државе су само повлачиле признање Косова, никако обрнуто. Косово у оваквом стању нема никакву перспективу у свијету. Не скидајте таксе, само их ви задржите што је дуже могуће.

Sefket
Gost
Sefket

Ako Amerika naredi svojim slugama oni ce ponizno poslusati A do tada ce moj friend Hardi da glumi Ramba.

Miško
Gost
Miško

Ako Rusija naredi svojim slugama oni će ponizno slušati. A do tada će moj friend Acika da glumi Kalimera.

Ahahahaha!!!
Gost
Ahahahaha!!!

Pa hoće Priština da ukine. Ali da Srbija prvo prizna Kosovo.

Car
Gost
Car

Pitanje Kosmeta će biti rešeno kad se Amerika povuče sa Kosmeta i to u roku od 24h. Drugog rešenja nema i nikada ga neće biti.

Send this to a friend