Plenković u Jasenovcu: Zadatak vlasti da smanjuje podjele u društvu

Povodom 75. godišnjice proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac hrvatski državni vrh, predvođen predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, odao je počast polaganjem vijenca kod spomen-obilježja Kameni cvijet.

Plenković je sa komemoracije poručio da se Vladina politika zasniva na smanjenju podjela u društvu.

“Politika koju vodimo bazira se na jasnoj osudi zločina, na pijetetu prema žrtvama, njegovanju kulture sjećanja i na kontinuiranom i predanom radu na razumijevanju i toleranciji u društvu”, rekao je Plenković novinarima.

Dodao je kako svo nasljeđe koje hrvatski narod ima kroz totalitarne režime bolno i teško dijeli hrvatski narod.

Naglasio je da je zato zadatak vlasti i obrazovnog sistema da smanjuju te podjele, kako bi istina koja se dogodila bila jasno vidljiva svima.

“Na tom tragu su sve naše aktivnosti sve ove godine i b će u budućnosti, očekujemo da takvu politiku čuju i razumiju i predstavnici žrtava”, rekao je premijer Hrvatske.

Napomenuo je da su predstavnici njegove vlade već četvrti put na komemoraciji kako bi “osudili strahote” koje su se događale u Jasenovcu za vrijeme II svjetskog rata, kao i zločine koje je počinio ustaški režim.

“Ono što je dobro da je današnje obilježavanje okupilo sve ključne zvaničnike državne vlasti. Ove godine je bila velika godišnjica vezana za logor Aušvic, tada smo vrlo kategorično i u javnosti osudili fašističke i nacističke zločine, to radimo i sada te želimo da u Hrvatskoj njegujemo kulturu sjećanja”, naglasio je Plenković.

Ocijenio je da je veoma bitno ponavljati mladim generacijama, da budu svjesne najvećih strahota koje su se dogodile tokom II svjetskog rata, da se jedna od takvih ružnih i tužnih epizoda dogodila i u Jasenovcu.

“Radimo na tome da predstavnici žrtava i vlasti zajednički odaju počast onima koji su ovdje poginuli. Pitanje dijaloga s predstavnicima žrtava je kontinuirano, veliki napori učinjeni su u mandatu ove Vlade, puno veći nego ranije”, poručio je.

Upitan kako komentariše navode da se u Ministarstvu branitelja finansiraju “neoustašofilska udruženja” koja istražuju navodni trostruki logor u Jasenovcu i zašto Vlada sebi dopušta “takvu blamažu”, odgovorio je da njegova vlada “nema nikakvog sluha za revizionizam”.

“To smo puno puta kazali i dokazali, što se tiče tih konkretnih projekata vidjeću to s nadležnim ministrom”, rekao je hrvatski premijer.

Milanović: Jasenovački logor jedan od najrigoroznijih u II svjetskom ratu

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izrazio je zadovoljstvo ovogodišnjom zajedničkom komemoracijom za žrtve ustaškog logora u Jasenovcu, koji je opisao kao jedno od najrigoroznijih mjesta u II svjetskom ratu i uopšte.

Milanović je nakon polaganja vijenaca na spomen-području izjavio kako je zadovoljan zajedničkom komemoracijom, na kojoj se i sam angažovao, iako mu je teško da na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora govori da mu je zbog nečega drago, “jer samo je mjesto krajnje turobno i teško”.

“No, reći ću da mi je drago jer smo nakon dugo vremena, a na jedan način i prvi put s obzirom na politički kontekst i s obzirom na to što se događalo proteklih godina, došli u ovom sastavu. Tri predstavnika izvršno-predstavničke državničke vlasti, ne sudske, i predstavnici žrtava te antifašista”, istakao je.

Hrvatski predsjednik je zadovoljan i što je na ovoj komemoraciji “konačno izbjegnuta govorancija”, što mu je i bila želja.

HOS-ovu ploču u Novskoj treba maći i baciti

Milanović se osvrnuo i na HOS-ovu spomen-ploču na kojoj je uklesan ustaški pozdrav “Za dom spremni”, koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku, poručivši kako to treba maći i negdje baciti, jer to nema veze s Domovinskim ratom.

“Sam predsjednik Tuđman je samo vrebao trenutak kada da regularnoj vojsci pripoji i paravojne formacije. To mu je uspjelo 1991. Onaj ko misli da se u Domovinskom ratu pod ‘Za dom spremni’ borio samo za Hrvatsku mora znati da se nije borio samo za Hrvatsku, nego i za restauraciju države iz 1941”, naglasio je.

Podsjetio je da je Hrvatska priznata 1992, kada je već i bila država sa svojom vojskom, policijom i svim državnim tijelima.

“Mi smo i u socijalizmu imali najveći broj državnih atributa. Dakle, pored takve, stvarati paravojsku… postoji neki dugi plan”, dodao je.

Milanović je izrazio nadu da će nakon pandemije koronavirusa splasnuti “neke stalno iritantno prisutne teme”.

“Nadam se da ćemo na ljude koji budu potencirali takve teme i na njima graditi svoj status, gledati s podsmijehom, a ne s prezirom”, istakao je.

Neću ići na komemoraciju za žrtve Blajburga

Potvrdio je da neće ići na komemoraciju za žrtve Blajburga, koja će se ove godine održati na Mirogoju.

“Nisam nikada išao i neću ići. Moj stav je poznat”, poručio je.

Podsjetio je da je obilazio mjesta na kojima su 1945. godine pobijeni ljudi.

“To je ratni zločin, krajnje ozbiljan, bez ulaska u kontekst šta se događalo, kojeg datuma i kako se to moglo izbjeći. Jedno su žrtve, a drugo je komemoracija nečemu što je čista politika. Žrtve su žrtve i njima se održava komemoracija na Teznom, tamo sam bio 2008 godine”, kazao je i dodao da je na Blajburg išao u znak poštovanja.

“Ovdje je poubijan veliki broj ljudi, a govorimo o desetinama hiljada. Ne mislim da je dobro da se takav rat podstiče i da se izjednačava s društvenim radom koji je na tragu borbe za istinu”, odgovorio je Milanović na upit što misli o revizionizmu i finansiranju pojedinih udruženja od Ministarstva branitelja.