Region

Razvojna banka SAD ne dovodi u pitanje posvećenost Balkanu

FOTO: RSE

Razvojna banka SAD navela je da ostaje posvećena podršci privatnim investicijama na Zapadnom Balkanu uprkos navodima da su zvaničnici diskutovali o zatvaranju kancelarije te banke (DFC) u Srbiji.

Dejvid Marčik (David Marchick), glavni operativni direktor američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC) izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 19. februara da je banka posvećena investicijama u region, uključujući kritičnu infrastrukturu i obnovljive izvore energije, u svijetlu napora Kine i Rusije da postignu uticaj u regionu.

“Želimo da sprovedemo nedavno obnovljene Ugovore o podsticaju ulaganja sa Kosovom i Srbijom, kojima ostajemo posvećeni i nastavljamo naš pojačani fokus koji je započeo prošle godine uspostavljanjem regionalnog prisustva DFC-a sa sjedištem izvan američke ambasade u Beogradu”, naveo je Marčik.

Sugestije da je novo rukovodstvo DFC-a razmišljalo o zatvaranju beogradske kancelarije kao dio nove strategije da se više resursa usmjeri na države sa nižim prihodima izazvale su zabrinutost među balkanskim zagovornicima u Sjedinjenim Državama.

Endi Zemenides (Endy Zemenides), izvršni direktor Helensko-američkog liderskog savjeta, koji želi da promoviše američko-grčke odnose, uputio je pismo DFC-ju i administraciji predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) 18. februara kako bi zagovarao protiv zatvaranja, navodeći da bi to samo koristilo protivnicima Vašingtona.

„Nije vrijeme za stvaranje zabune u pogledu posvećenosti SAD-a regionu (Balkana i Egeja). Rusija i Kina će jedini imati korist od smanjenog prisustva DFC-a“, navodi se u pismu Zemenidesa.

“Nestrpljivi smo da čujemo da se novo rukovodstvo DFC-a javno obaveže na kontinuiranu podršku Egejskom i Zapadnom Balkanu, uključujući zalog da će zadržati svoju kancelariju u Beogradu”, navodi se u pismu Zemenidesa.

Marčik, koji je radio na rekonstrukciji na Balkanu nakon rata u Bosni i Hercegovini 1990-ih, rekao je da će zvaničnici DFC-a u Vašingtonu nastaviti da rade sa osobljem ambasade i drugima kako bi identifikovali mogućnosti za investiranje u regionu.

Bivši zvaničnici DFC-a rekli su za RSE pod uslovom anonimnosti da u razvojnoj banci postoji napetost između onih koji žele da usmjere ulaganja na zemlje sa nižim prihodima, poput onih u Jugoistočnoj Aziji i Africi, i onih koji smatraju da bi DFC takođe trebalo da investira u projekte u zemljama sa srednjim i višim prihodima koji promovišu američke spoljnopolitičke ciljeve.

Bivši američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je 2018. godine odobrio otvaranje DFC-a na osnovu Privatne prekomorske investicijske korporacije (OPIC), koja postoji 50 godina, kako bi se bolje takmičio sa Kinom za uticaj u zemljama u razvoju. Mnogi od najviših zvaničnika DFC-a su bivši zaposlenici OPIC-a.

Kina troši desetine milijardi dolara na infrastrukturne i energetske projekte u zemljama u razvoju, uključujući Balkan, kroz svoju Inicijativu za pojas i put u želji da proširi svoj geopolitički uticaj i izazove američku globalnu dominaciju.

Tramp je proširio finansijsku moć banke u odnosu na OPIC, ovlastivši je da obezbijedi do 60 milijardi američkih dolara zajmova, garancija za kredite i osiguranja kompanijama koje su spremne da posluju u zemljama sa većim profilom rizika.

Zakonom usvojenim 2019. DFC je dobio dozvolu da investira u strateški važne energetske projekte u državama sa većim prihodima, poput Grčke, koja se smatra prolazom do strateški važnog Zapadnog Balkana.

SAD takođe nastoje da smanje energetsku zavisnost Zapadnog Balkana od Rusije.

Tramp se u septembru složio da se otvori kancelarija DFC u Beogradu kao deo većeg sporazuma usmjerenog na normalizaciju ekonomskih odnosa Srbije i Kosova.

Trampova administracija je vjerovala da bi unapređenje ekonomskih veza između Kosova i Srbije moglo pomoći u rješavanju decenijama dugog konflikta.

Mandat beogradske kancelarije, međutim, prevazišao je dvije zemlje i uključio čitav region Balkana.

Pojedini analitičari smatrali su sporazum kom je posredovao Vašington kao Trampov predizborni manevar.

Navodi o zatvaranju kancelarije dolaze nekoliko nedjelja nakon što je Bajden stupio na dužnost i otpustio Trampovog čovjeka koji je vodio DFC.

Kancelarija DFC u Srbiji je prva kancelarija izvan Sjedinjenih Država i cilj joj je da se suprotstavi rastućem ruskom i kineskom uticaju na Zapadnom Balkanu tako što pomaže dovođenju američkih investicija u region.

Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije i šef Komorskog investicionog fonda Zapadnog Balkana, koji okuplja svih šest privrednih komora u regionu, nazvao je DFC „znakom dugoročne posvećenosti Sjedinjenih Država“ regionu.

„To govori zemljama u regionu da će Sjedinjene Države investirati, bukvalno, u njihov uspjeh“, rekao je Čadež u izjavi za RSE.

Grčki ministar za razvoj i investicije Adonis Georgiadis izjavio je 17. februara da je DFC već odigrao “ključnu ulogu” u pomaganju privlačenja interesovanja američkih kompanija za grčku stratešku infrastrukturu.

Grčka privatizuje mnoga državna dobra, uključujući svoje luke i brodogradilišta, koja su postala geopolitičko igralište dok se kineski, ruski i američki investitori utrkuju za vlasništvo. Grčka takođe proširuje svoju energetsku infrastrukturu kako bi postala tranzitno čvorište za Balkan.

Prisutan je osjetan manjak investicija Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu, navode pojedini političari poput Kolinde Grabar-Kitarović, bivše predsjednice Hrvatske, države članice Evropske unije (EU) koja se graniči sa zemljama Zapadnog Balkana, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

Ona je nedavno pozvala SAD da pojača svoje prisustvo.

„Moram da kažem da sam razočarana vrstom nezainteresovanosti koju sam vidjela proteklih godina” iz Sjedinjenih Država, rekla je ona.

„Ako zaista želite da spriječite druge da se politički miješaju u određeno područje, onda morate i sami biti umiješani u to“, izjavila je Grabar-Kitarović 17. februara Huver institutu (Hoover) na Univerzitetu Stanford.

Ona je takođe kritikovala SAD i Evropu zbog povlačenja u integracijama Balkana u EU i NATO, rekavši da je spora akcija omogućila Rusiji i Kini da prošire svoj uticaj u regionu.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
Баранин
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Баранин
Gost
Баранин

Hrvatska je izgubla Kinu i Rusiju, a kad je postala clan EU izgubila je i investicije iz SAD, zato i ne cudi ova izjava Kolinde. Sa druge strane, Srbija se puni investicijama iz Kine, Rusije, EU pa cak i SAD, posto se borba za dominaciju pomjerila tu. Kina ce upumpavati koliko god treba u Srbiju posto im je strateski vazna,… Više »

Send this to a friend