Regija na rubu sukoba: Bajden šalje moćnu petorku da riješi krize Zapadnog Balkana

Regija Zapadnog Balkana odavno nije bila tako napeta. Na rubu je sukoba dok se istovremeno govori o rješenju preostalih pitanja iz prošlosti i integraciji u EU.

Lidere brine i uloga Rusije koja bi već za nekoliko dana mogla, za početak, zadati težak diplomatski udarac ako ne dopusti produženje mandata misije EUFOR-a u toj državi. Rok je do 5. novembra, piše zagrebački Jutarnji list.

Ovakva situacija u regiji rezultat je preduge američke odsutnosti i lutanja EU. Sada je nova Bajdenova administracija odlučila na Zapadni Balkan vratiti staru iskusnu diplomatsku gardu. Osobe koje o Balkanu znaju gotovo sve, ako je moguće da iko zna sve.

Bave se ovom regijom od prije rata, bili su ključni akteri u mirovnim naporima tokom rata, arhitekti međunarodnih sporazuma za okončanje rata i rješenje sporova. Mnogo su iskusniji od nekih evropskih diplomata kojima balkanski političari lako manipulišu.

Džozef Bajden je odlučio poslati Kristofera Hila za ambasadora u Beogradu, bez sumnje ključnoj adresi za stabilnost ili nestabilnost regije. Beograd ima uticaj u svim susjednim državama, od BiH i Kosova do Crne Gore, i samo naivni političari mogu vjerovati da Beograd nema ništa s događajima u tom državama.

Hil ima golemo iskustvo s Balkana, ali i šire. Bio je posebni izaslanik za Kosovo tokom rata, a potom ambasador u Skoplju te Iraku. Jedan je od ključnih američkih diplomata koji je uz Ričarda Holbruka postavljao okvire i za Dejtonski mirovni sporazum u BiH i za sporazum o Kosovu u Rambouilletu koji je Beograd odbio i nakon čega je uslijedila NATO-ova intervencija. Osim regije, Hil lično poznaje mnoge političare, a govori hrvatski, srpski i makedonski.

Džefri Hovenier, trenutno zamjenik ambasadora u Turskoj, imenovan je ambasadorom na Kosovu. Prije je radio u američkoj amabsadi u Zagrebu, a bio je i član međunarodnog tima za pregovore o statusu Kosova. Govori hrvatski. Bez sumnje zna korijene sadašnjih tenzija i kako se odvijala situacija na Balkanu.

U Sarajevu će novi ambasador biti Majkl Marfi. Već je bio u Sarajevu prije više godina kao posebni savjetnik u ambasadi, a potom je bio i u američkoj ambasadi na Kosovu kao vršitelj dužnosti ambasadora. Specijalnost su mu NATO i strukture sigurnosti u Evropi, posebno na Balkanu.

Gabrijel Eskobar je već prije nekoliko mjeseci počeo mandat kao posebni izaslanik za Balkan, iako mu je formalna dužnost “zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju”. Donedavno je radio u američkoj ambasadi u Beogradu.

Veliku ulogu na Balkanu će odigrati i Džejms O Brajan, još jedan od iskusnih diplomata iz vremena Medlin Olbrajt, jedan od autora u sjeni Dejtonskog sporazuma i jedan od ključnih američkih igrača na Balkanu. Nedavno je boravio u Briselu gdje je s predstavnicima EU i NATO-a razgovarao o zajedničkom angažmanu na Balkanu.

Ako uzmemo u obzir da su i predsjednik Bajen i državni sekretar Entoni Blinken izuzetno dobri poznavatelji regije, možemo zaključiti da Vašington doista sada ima ekipu za rješavanje velikih problema na Balkanu, piše zagrebački list.

No, uspjeh nije zagarantovan jer su okolnosti drugačije. EU je podijeljena oko statusa Kosova, pet država članica je više na strani Rusije nego velike većine u EU i NATO-u. Vjerovatno ne postoji dogovor s Rusijom, ali argumenti su im isti, iako je Međunarodni sud pravde u Hagu dao mišljenje da nezavisnost Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Drugi je problem što EU ne želi garantovati nedvosmisleno članstvo u EU za države Zapadnog Balkana, a Vašington misli da je “članstvo u EU zajednički cilj i glavni motiv za države regije”.

Još će veći izazov biti promjena dva druga igrača, pogotovo kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Rusija i Turska imaju veliku ulogu u regiji, a niti jedna od tih država više nije tako pouzdan partner Zapada. Rusija je kao članica Kontakt grupe godinama bila konstruktivan partner u regiji, kao i Turska. No, to su tada bile države koje nisu bile u sukobu sa Zapadom, a sada više nije tako.

Teško da će Rusija biti za to da Zapad uspije na Balkanu, više je vjerovati da će se potruditi da ne bude tako.